Begonja: OZNA je bila gospodar života i smrti

Nužno je odvojiti pojam antifašizma od komunističke revolucije, koja je ono izvorno dobro iskoristila za provedbu svojih ideoloških ciljeva, ističe Begonja

– Nisam pročitao o uhićenju Josipa Boljkovca, ali moj stav je da je on veliki antifašistički borac i čovjek koji je imao veliku ulogu u stvaranju Hrvatske. O tim optužbama se već godinama priča i mislim da mu se to podmeće, kazao nam je Nikola Budija iz Saveza antifašističkih boraca i antifašista Zadarske županije, vidno zatečen viješću o uhićenju Josipa Boljkovca, istaknutog antifašista i prvog hrvatskog ministra unutarnjih poslova zbog navodnog ratnog zločina počinjenog krajem II. svjetskog rata u logoru Dubovac.
Naime, Boljkovac je nakon rata bio šef karlovačkog Odjeljenja za zaštitu naroda (OZNA), a istražuje ga se kao navodnog zapovjednika logora Dubovac gdje su se navodno 1945. i 1946. provodile egzekucije. Iako se o tome u nekoliko navrata pisalo u medijima, Boljkovac je demantirao da je znao što se događalo u navedenom logoru. Nikola Budija kazao nam je da smatra kako se Josipu Boljkovcu optužbe namještaju, jer neke struje žele mijenjati povijest.
– Mi antifašisti se zalažemo za to da se odgovara za sve počinjene zločine, kada god da su se dogodili. Dobro poznajem gospodina Boljkovca i znam da je bio izuzetno cijenjena osoba u ratu, ali i stvaranju Hrvatske i mogu samo reći da vjerujem u naše pravosuđe i institucije. Moje mišljenje je da je on nevin i da određene snage žele mijenjati povijest. Da nije bilo Josipa Broza Tita, mi danas ne bismo bili u Zadru, a za to nisu zaslužni ni Pavelić, a ni Karamarko, koji bi antifašizam brisao iz Ustava RH, kazao je Budija.
Povjesničar Zlatko Begonja, ravnatelj Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru, temom partizanskih zločina u ratu i poraću bavi se već dugi niz godina, a bio je i jedan od suradnika u zborniku “Partizanska i komunistička represija i zločini u Hrvatskoj 1944.-1946.”. Kaže da ne može tvrditi da je Boljkovac odgovoran, ali da je bilo krajnje vrijeme da se počnu procesuirati zločini počinjeni u tom razdoblju.
– Nužno je odvojiti pojam antifašizma od komunističke revolucije, koja je ono izvorno dobro iskoristila za provedbu svojih ideoloških ciljeva. OZNA je kao politička policija imala dominantan položaj i u razdoblju od 1944. do 1946. godine, oni su bili gospodari života i smrti. Bitno je jasno i nedvosmisleno reći da su zločini počinjeni i da su određeni ljudi bili na pozicijama u to vrijeme, a oni bi trebali otkriti što je to bilo. Ne smije se stati na Boljkovcu, jer takvih ljudi ima gdje god je OZNA operirala, kazao je Begonja.
Ante Matijević, hrvatski proljećar i dragovoljac Domovinskog rata te autor knjige “Komunističke hijene”, u kojoj na osnovu više izvora piše o ubojstvima koja su komunisti počinili tijekom i krajem II. svjetskog rata na području šireg ninskog područja, prokomentirao nam je uhićenje Josipa Boljkovca.
– Dobro je da se pokrenulo, jer još uvijek je dosta živih ljudi čija se imena spominju u kontekstu zločina. U mojoj knjizi spominje se više od 100 imena osoba koje su počinile zločine u 26 sela i to sve treba ispitati. Zna se kako su djelovale OZNA i kasnije UDBA te narodni odbori, ljude su ubijali na temelju optužbi koje u 90 posto slučajeva nisu bile utemeljene. Na našem području nema sela u kojem nije ubijeno barem pet osoba, kaže Matijević.
Podsjetimo, Josip Boljkovac je prije nekoliko mjeseci za dnevnik javne televizije prokomentirao kako ne zna što se događalo u tom logoru te da su optužbe na njegov račun pokušaj skretanja teme od toga da je Hrvatska od strane vlasti pokradena i uništena.