U savezničkom bombardiranju talijanskog bunkera na Voštarnici nestale su cijele obitelji Zadrana

Na Voštarnici je direktno pogođeno sklonište br. 16, kapaciteta za 120 osoba koje je razoreno, jer betonska konstrukcija i nasuta zemlja nisu izdržali udar i eksploziju. Poginulo je 154 civilnih osoba i 260 teže i lakše ranjenih, te 10 njemačkih vojnika, a ranjeno je i 5 pripadnika talijanske ratne mornarice u službi Nijemaca – Ferdinand Perinović

Zračno bombardiranje Zadra od strane savezničkih snaga trajalo je od studenog 1943. do listopada 1944. godine. Iako su i ostali veći hrvatski gradovi pretrpjeli znatna razaranja u sličnim akcijama, stradanje Zadra se posebno izdvaja zbog žestine zračnih udara. Dokumentirano je 30 napada, a talijanski izvori govore i o preko 50, a podaci o broju žrtava govore o manje 1.000 pa do čak 4.000 poginulih u Zadru koji je tada imao svega 20.000 stanovnika. Pritom je potpuno razoreno 80 posto objekata u Zadru, a gotovo svi ostali su oštećeni. Tako intenzivno bombardiranje bilo je teško objasniti samo strateškom važnošću Zadra, što je i dovelo do nastanka različitih teorija o stvarnim uzrocima napada. Razaranje Zadra je čak ponekad uspoređivano sa savezničkim bombardiranjem Dresdena, a u burnoj povijesti grada, pored križarske opsade 1202. godine predstavlja jedan od najtragičnijih događaja koji će obilježiti sudbinu Zadra.
U povodu 70. godišnjice prvog bombardiranja Zadra “Dica Kalelarge”, među kojima su Mario Škibola, Ferdinand Perinović, Nenad Santini, Ivan Nino Matulić, Anamarija Perinović Grancarić, Mladen Srzentić, Želimir Maštrović i Venci Jurin, jučer su na Voštarnici postavili ploču na kojoj su ispisana imena 120 poginulih Zadrana.
– U noći 2. studenog 1943. godine, od 20,15 do 21 sat u napadu na Zadar sudjelovalo je osam srednjih bombardera “Boston”. Bombarderi su letjeli u dvije skupine, pa su najprije bacili svjetleće bombe i kružili nad Zadrom. Nakon toga su, leteći iznad luke, uz svijetleće bombe bacili i razorne bombe, nastojeći pogoditi brodove vezane uz obalu od ulaza u luku do Jazina. Većina bombi pala je u more, zatim na obalu i obližnje gradske predjele južno od luke: u Ulici Pod bedemom, Ulici Š. Kožičića Benje i u Ulici Jurja Dalmatinca rušeći i oštećujući zgrade i izazivajući požare. Na sjevernoj strani luke bombe su pale na Voštarnicu i Brodaricu, a teže je oštećena tvornica konopa i mreža “S.A.P.R.I.” koja se nalazila na širem prostoru oko današnje zgrade “Euroherca”. Jedna bomba izravno je pogodila ulaz u gradske zidine gdje je bilo sklonište kapaciteta oko 1.000 osoba izrađeno u bedemima zapadno od mosta, kojeg je kamenje zatrpalo blokirajući izlaz osobama koje su se tamo sklonile. Na Voštarnici je direktno pogođeno sklonište br. 16, kapaciteta za 120 osoba koje je razoreno, jer betonska konstrukcija i nasuta zemlja nisu izdržali udar i eksploziju. Poginulo je 154 civilnih osoba i 260 teže i lakše ranjenih, te 10 njemačkih vojnika, a ranjeno je i 5 pripadnika talijanske ratne mornarice u službi Nijemaca. Spašavanje ranjenika potrajalo je više dana, kazao je Ferdinand Perinović, jedan od rijetkih Zadrana koji se bavi ovom tematikom, nedajući da stradanje Zadra i Zadrana u Drugom svjetskom ratu padne u zaborav.