Maslinovo ulje je lijek i suvenir

Ekološki proizvedeno maslinovo ulje traženo je na tržištu razvijenih europskih zemalja zbog svojih ljekovitih, a prema nekim istraživanjima i antikancerogenih svojstava. U Zadarskoj županiji bi ekološki proizvedeno maslinovo ulje trebalo uključiti u turističku ponudu, uvjereni su maslinari

Maslina i maslinovo ulje itekako su zaslužni za opstojnost života na otoku. To sveto tlo kako na Pašmanu, tako i na drugim otocima zadarskog arhipelaga, oduvijek je vrijedilo kao maslinarska oaza. Usprkos nepovoljnim vremenskim prilikama berba maslina je u tijeku, a razgovori se u fazi nakon prerade svode uglavnom na to koliko su nam one dale, koliko se plaćaju, odnosno koliki je bio radman ili postotak ulja na 100 kilograma maslina.
Rodna godina
Za razliku od protekle sušne godine ovogodišnji urod na otocima je iznenađujuće dobar, pa stručnjaci apeliraju na ljude da dođu na otoke i poberu masline, naročito rodne drobnice. To se odnosi i na one koji uopće nisu obrađivali stabla, jer su čak i ta neobrađivana stabla rekordno rodila, govori Mladen Lukačić iz Kraja na otoku Pašmanu čija je ovogodišnja berba došla na posljednja dva-tri stabla masline.
– Ne mogu se pohvaliti da sam uzoran maslinar, ali sav urod pretočim u kvalitetno ulje. Vlastito ulje ne prodajem bez obzira na količine. Imam ga za vlastite potrebe i za prijatelje i rodbinu. Što će ljepši dar od boce finog maslinovog ulja iz vlastite konobe, tvrdi Lukačić.
Za razliku od drobnice, druge sorte kao što su puljka i orkula slabije su rodile, na što su opet utjecale klimatske (ne)prilike kao što su suša. Zbog toga je i teško procijeniti koliko će maslina ukupno biti ubrano ove godine. Štoviše, na kopnenom dijelu urod je donekle smanjila bura koja je zapuhala u vrijeme cvatnje i “otpuhala” dio uroda.
– Urod je duplo bolji od prošlogodišnjeg. Plaćaju 16 do 18 posto, kaže Krsto Dešpoja iz Dobropoljane koji je iz svog maslinika ubrao oko 10.000 kilograma ili jedan vagon maslina. Na tisuće pašmanskih stabala maslina ove će rodne godine, neslužbeno, dati oko 100 vagona, odnosno 1.000.000 kilograma maslina. A kako 100 kilograma “plati” prosječno 17 litara ulja, iz tri otočke uljare (Kraj, Banj, Mrljane) poteći će oko 170.000 litara maslinova ulja.
– Maslina je vječno rajsko drvo i teško umire. Ne znam kakav bi to bio čovjek koji bi ostavio maslinu da umre, čudi se Šime Kraljev pok. Kuzmana iz Banja.
Pažljivo uzgajane i njegovane masline na svojstven pašmanski način nikog ne ostavljaju ravnodušnim.
– U berbi se ne koriste pneumatski češljevi, berba je još uvijek ona višestoljetna, ručna, reći će Ante Kraljev iz Banja dodajući da otočani dok beru tepaju i razgovaraju s maslinom.
Usprkos maslinarskoj tradiciji gotovo da i nema maslinova ulja s prostora naše županije koje je deklarirano, etiketirano i ponuđeno tržištu u lijepo dizajniranoj boci. Priča koja prodaje proizvod, u ovom slučaju nije ni ispričana. Otočno, gotovo ekološki čisto maslinovo ulje, moglo bi se prodavati i po znatno višim cijenama.
Maslinarski katastar
– Pašmansko ulje zbog prerade u pašmanskim uljarama u Kraju i Banju ima izuzetnu kvalitetu i poseban miris i okus. No, kvalitetno ulje nije jamac uspjeha na tržištu, osobito u vrijeme kada hrvatsko prodajno tržište preplavljuju jeftina ulja iz Tunisa i drugih zemalja mediteranskog bazena, kaže Lukačić ističući kako bi pred konačni ulazak Hrvatske u EU trebalo povećati proizvodnju i naročito konkurentnost domaće proizvodnje, te poticati potrošnju i stvarati tržište za izvoz ulja te educirati proizvođače. Dodaje kako je, uz povećanje površine maslinika i uspostavljanje maslinarskog katastra, temeljni cilj hrvatskog maslinarstva povećanje razine znanja proizvođača o potrebi primjene novih tehnologija, o njezi maslinika suvremenoj berbi i preradi, edukacija te organiziranje proizvođača.
– Domaći maslinari uljari moraju isticati kvalitetu ulja prilikom njegova plasiranja na tržište, jer sigurno je da uvozno nije kvalitetno kao naše, tvrdi Ante Bobić iz Kraja.
– Ekološki proizvedeno maslinovo ulje traženo je na tržištu razvijenih europskih zemalja, zbog svojih ljekovitih, a prema nekim istraživanjima i antikancerogenih svojstava. Štoviše, postiže znatno veću cijenu od maslinova ulja koje je proizvedeno u klasičnoj, konvencionalnoj proizvodnji. U Zadarskoj županiji bi ekološki proizvedeno maslinovo ulje trebalo uključiti u turističku ponudu i time pridonijeti većem interesu stranih gostiju za otočne destinacije te olakšati plasman ekoloških proizvoda na tržište, uvjereni su otočni maslinari.