Naš organizam je osjetljiv na promjene u temperaturi, vlažnosti, vjetru, tlaku zraka, a poznato je da tijekom zime postoji manjak dnevnog svjetla što snižava razinu serotonina, hormona sreće. Ako smo loše raspoloženi nismo baš ni proaktivni, a to je upravo ono što bismo trebali biti da bismo povećali našu sposobnost prirodnog prilagođavanja različitim vremenskim uvjetima, kaže psihologinja Mila Špinderk
Sva sreća da se jučer popodne razvedrilo i da je poslije kiše, kao što stara narodna tvrdi, ipak došlo sunce, jer nam je svima više ta voda što stalno pada, došla do grla. S vremenskih prognoza danima već slušamo “kiša će” i nikako da krene ona “što je danas lijep i sunčan dan” ili još bolje “dugo nije pala kiša”.
Prošli mjesec je na nas palo 250 litara kiše po četvornom metru što je, kako kaže Ivan Toman iz Udruge Crometeo, čak 2,5 puta više od prosjeka. Ovaj mjesec, a tek je treći dan u mjesecu, palo je čak 50 litara po kvadratu.
Voljeli bismo vjerovati da su kiše jesenje već ispunile kvotu za sva godišnja doba ove godine, ali ni to baš ne bi bilo dobro. Izgleda da nas ipak čeka nekoliko dana predaha od pustih oborina.
– Danas bi još trebala padati kiša, a sutra okreće na buru i čeka nas nekoliko sušnih dana sa zahlađenjem. Nedjelja će biti sunčana i hladna, bura će se smiriti, a od ponedjeljka opet kreće jugo. Bit će promjenjivo s malo oborina, a veća kiša nas očekuje u drugoj polovici tjedna. Nisam biometeorolog, ali koliko vidim oko sebe, kiša baš i ne utječe dobro na nas, kaže Toman.
Iako pjesma kaže “ne na kišu bez kabanice”, treba nam puno više od toga. Kabanice, kišobrani, gumene čizme prodaju se zadnjih dana “k’o ludi”, a samo želimo staviti sunčane naočale, po mogućnosti ružičaste. E to bi nas izvuklo od ove “kišne depresije”. Ne, to nije novi psihološki termin, iako u psihologiji postoji objašnjenje zašto tmurni oblaci i kiša ovako utječu na raspoloženje.
– Postoji veza između depresivnog raspoloženja i vremenskih (ne)prilika, odnosno manjka svjetlosti, vlažnog vremena… Gotovo sve osobe na određen način reagiraju na nepovoljne vremenske uvjete. Naš organizam je osjetljiv na promjene u temperaturi, vlažnosti, vjetru, tlaku zraka, a poznato je da tijekom zime postoji manjak dnevnog svjetla što snižava razinu serotonina, hormona sreće. U isto vrijeme duže trajanje noći i veća količina mraka uzrokuju veću proizvodnju melatonina, hormona koji je zadužen za ravnotežu dnevnog i noćnog ritma pa se ljudi osjećaju pospanijima, govori Mila Špinderk, psihologinja u Obiteljskom centru Zadar.
Vrijeme utječe na ponašanje, kaže Špinderk, iz jednostavnog razloga što ima utjecaj na raspoloženje.
– Naravno, ako smo loše raspoloženi nismo baš ni proaktivni, a to je upravo ono što bismo trebali biti da bismo povećali našu sposobnost prirodnog prilagođavanja različitim vremenskim uvjetima. Međutim, treba naglasiti da se ljudi ipak razlikuju po osjetljivosti na dnevne promjene vremena pa se ne bi trebali stvarati općeniti zaključci, ističe Špinderk.
najnovije
najčitanije
Košarka
Košarka
VIDEO Beogradska arena pljeskom dočekala Tonija Kukoča. Na utakmici bio i Dino Rađa
Novosti
U rimskom zatvoru
Papa oprao noge zatvorenicama
Zadar & Županija
ugovori za 16 projekata
Bolnici za ortopeiju Biograd sredstva za poboljšanje usluga
Sport
Golden fight
Zadarski borci Reljić i Ražov nastupaju u Zagrebu
Plodovi zemlje i mora
VINSKE KRONIKE
Zadarska Svrdlovina poput talijanskog Nebbiola!
Scena
DAO PODRŠKU BABY LASAGNI
URNEBESNI VIDEO ZADARSKE LEGENDE Pogledajte kako Grdović pleše na Rim Tim Tagi Dim!
Plodovi zemlje i mora
NAJULOV 2024.
IMPRESIVAN ULOV DOMAGOJA BAŠIĆA: ‘Samo što san spustija skosavicu u more, bum…’
Zadar
ĐIR PO KVARTU
ĐIR PO KVARTU (6) Kanalizacija na Ploči trebala bi biti prioritet: ‘To je sramota. Nervira me kad…’
Crna Kronika
KRAĐE
U Ričinima lopov iz kuće ukrao novac i ručni sat, krađa zabilježena i u Arbanasima…
Zadar
predizborni program