Dragocjene knjige za sve Zatonjane u Hrvatskoj i svijetu

Povijest i sadašnjost Zatona izneseni su slikovito i jasno te sa sigurnošću možemo ustvrditi da pred sobom imamo ne samo prvu knjigu o Zatonu, već i vrijedno djelo hrvatske povijesti i publicistike, rekla je Renata Peroš

Pred brojnim Zatonjanima te javnim i kulturnim djelatnicima, koji su u četvrtak navečer mjesnu vjeronaučnu dvoranu ispunili do posljednjeg mjesta, svečano je u organizaciji domaćeg KUD-a “Kuntrada” te zatonske Turističke zajednice predstavljena iz tiska tek izašla nova knjiga suvremenog hrvatskog književnika, pjesnika, feljtonista, putopisca, kritičara, novinara, slikara i fotografa Tomislava Marijana Bilosnića.
Riječ je djelu iz čuvenog autorova serijala “Kroz Ravne kotare i Bukovicu” podijeljenom u dva toma pod nazivom “Zaton 1” i “Zaton 2”, koje riječju i slikom na više od 550 knjižnih stranica na topao način govori o postanku Zatona i njegovoj suvremenoj povijesti. Knjiga svojevrsna povjesnica, tiskana je u 500 primjeraka u Varaždinskoj tiskari “Ilustro Adria d.o.o.” uz grafičku obradu Marije Marfat, u izdanju Udruge 3.000 godina Za Dar. Njezino izlaženje na svjetlost dana financijski su poduprli Grad Nin, TZ mjesta Zaton, zatonski KUD “Kuntrada” te jednim dijelom grad Zadar i Zadarska županija.
Neprocjenjiva vrijednost za Zaton
– Večeras svečano predstavljamo knjigu posvećenu Zatonu našeg cijenjenog prijatelja Tomislava Marijana Bilosnića. Istodobno okrećemo jednu veliku stranicu zatonskog kulturnog kalendara i zato su naša radost i zadovoljstvo tim veći, riječi su uvodničarke i voditeljice predstavljanja knjige predsjednice KUD-a “Kuntrada” Bernarde Žigun.
Na sličan se je način potom toplim i biranim riječima nazočnima, posebno izlagačima i autoru, obratio predsjednik zatonskog Mjesnog odbora Dragan Peša. On je uz ostalo naglasio kako u ovom trenutku najmanje što mogu kazati mještani Zatona te brojni zatonski iseljenici velika hvala autoru i svima onima koji su na bilo koji način sudjelovali u realizaciji ovog zatonskog neprocjenjivo vrijednog i važnog prvijenca.
U nastavku riječ je uzeo ravnatelj zadarskog Arheološkog muzeja Smiljan Gluščević, koji je zajedno s prof. Zdenkom Brusićem prije 30 godina prvi put zaronio ispod morske površine u poznatoj zatonskoj povijesnoj luci na rtu Kremenjača, čiji je istraživački rad autor Bilosnić na jedan vrlo lijep i čitak te korektan način pretočio u spomenutu knjigu.
 – Kada sam gotovo prije 40 godina došao u Zadar i upoznao Tomislava Marijana Bilosnića, nisam ni slutio da ću jednog dana sudjelovati u promociji nekog njegova vrijednog djela kao što je to riječ o ovoj ovdje vrijednoj poštovanja knjizi. Htio bih samo naglasiti, a što je većini od vas već i poznato, da smo istražujući vašu povijesnu luku sredinom osamdesetih te u vremenu od 2002. na ovamo, došli do vrijednih podmorskih arheoloških saznanja. Radi se o jedinoj luci na istočnoj obali Jadrana koja je svakako najistraživanija na Mediteranu i u kojoj imamo najveću koncentraciju ostataka tri tkz. šivana broda, koji se po antičkim izvorima pripisuju vremenu Liburna, a koji su imali sjedište u Zadru, Ninu i ostalim okolnim gradovima, rekao je Gluščević. On je još istaknuo da će se koncem devetog i početkom desetog mjeseca u Zadru organizirati veliki kongres o podvodnoj arheologiji na kojem se očekuje 300 do 400 gostiju te će se povodom toga napraviti jedna velika izložba o antičkoj luci u Zatonu.
Privlačni svijet prošlosti
O autoru i knjizi prigodno slova kazala je urednica ove povjesnice direktorica zadarskog Narodnog muzeja Renata Peroš.
– Za pjesnika, putopisca, povjesničara i sve ostalo lijepoga i poštenoga što krasi mog i našeg nam dragog prijatelja Tomislava Marijana Bilosnića, može se reći kako on otkriva novi, nepoznati i na svoj način privlačan svijet povijesti i prošlosti, skriven pod zemljom, u napuštenim grobljima, crkvištima, starim ruševinama i gradinama koje leže zaboravljene i zarasle u makiju, napuštene od onih čiju su povijest stvarale. Njihov govor za književnika je veliko otkriće sjedinivši se u ljubljenju domovine i starog zavičaja. Ovdje treba istaknuti da Bilosnić o Primorju, Ravnim kotarima i Bukovici govori poput glasovitog putopisca po Dalmaciji Alberta Fortisa ili na razini mitološke proze Gustava Schwaba.
– Ukratko, knjige ‘Zaton 1’ i ‘Zaton 2’ na popularan i jednostavan način prvi put obrađuju činjeničnu povijest i sadašnjost Zatona od ranobrončane i željezne kulture s nakitom magičnih oblika još iz 7. stoljeća prije Krista, preko grčke geometrijske keramike apuljskog tipa i izuzetno važne antičke luke kroz koju je tijekom 1. i 2. stoljeća vodio transport roba s Jadrana i Mediterana te srednjovjekovne hrvatske države i hrvatskih narodnih vladara koji ovdje imaju svoje posjede i imanja. Kako ovakvog interesa za baštinu ne poznajemo od Zoranićeva doba i djela to Bilosnić ovdje ne zaboravlja ni svog slavnog predšasnika – baveći se u Zatonu izvorom Dražnik, onim mjestom na koje Zoranića dovodi vila kada se on vraća sa svoga puta po Planinama. Konkretno ovim potezom autorova pera povijest i sadašnjost Zatona izneseni su slikovito i jasno te sa sigurnošću možemo ustvrditi kako pred sobom imamo ne samo prvu knjigu o Zatonu, već i vrijedno djelo hrvatske povijesti i publicistike, rekla je Renata Peroš.
Hrvatski vladari nisu bili izvanzemaljci
Sami autor posebno je zahvalio Zatonjanima koji su mu pomogli i to prije svega Turističkoj zajednici i direktorici Daliji Pavlović, Mjesnom odboru i njegovu predsjedniku Draganu Peši, članovima KUD-a “Kuntrada”, Umbertu Peši te gradu Ninu koji je, kako je kazao autor, u ovom slučaju pokazao veliki interes da konačno i na ovakav način Zaton bude prezentiran.
– Krenuo sam ovim putem rasvjetljivanja povijesti na ovim prostorima Ravnih kotara, Primorja i Bukovice i čitavog tog zaleđa prema Bosni iz tog razloga što je tu stvorena Hrvatska ranosrednjovjekovna država. Pored ostalog došao sam do podataka da ni Branimir, Višeslav, Krešimir, Tomislav i drugi hrvatski vladari nisu izvanzemaljci, već su to rodoljubi s ovog prostora na kojem su imali zdanja, zemlju, vinograde i tome slično. Dakle, treba se ponositi sa svakim ovim mjestom jer je u svakom od njih od prapovijesti do današnjih dana stolovala velika i važna civilizacija. Ovo je prostor koji je kroz puste ratove uništavan i devastiran, odnošen i raznošen. Ovdje je bila antika, Rim i drugi. Rekoše u 7. stoljeću pojaviše se Hrvati. Mislim da je to velika glupost. Suvremena znanost će pokazati da su naši preci davno prije živjeli ovdje i da je naša povijest falsificirana.
– Za razliku od drugih mjesta ovdje sam napisao dvije knjige. Razloge tomu treba prvenstveno tražiti u činjenici što sam naišao na veliku podršku Zatonjana koji su iskazali veliki interes svjesni vrijednosti i svoje prošlosti i sadašnjosti. Svima njima još jednom od svega srca najtoplije zahvaljujem, rekao je uz ostalo na kraju autor Tomislav Bilosnić.
Prve knjige o Zatonu
 Na kraju u povodu promocije knjige autoru je zahvalio voditelj dramske sekcije “Kuntrade” Umbert Peša.
 – Zahvalni smo dragom Bogu što nam podari ovog čovjeka, što ga pošalje u Zaton da napiše ovu knjigu. Ovo je prva i jedina knjiga o našem mjestu, ona je život Zatona. Dolazimo do saznanja da su se zidale kule, crkve, škola, zgrada MO-a, nogometno igralište, infrastruktura i ostalo. Sve je to nastalo uz rad i veliku želju našeg čovjeka ovdje u mjestu i uz veliku pomoć Zatonjana koji su rasuti diljem svijeta. Pisana riječ u ovoj knjizi neka bude vodilja nekom drugom da temeljitije obradi neku od tema koje su ovdje samo spomenute. Treba poseban naglasak dati na noviju povijest i Domovinski rat gdje smo i mi Zatonjani dali velik doprinos. Još jednom, gospodine Bilosniću, velika vam hvala za ovo blago što nam ga podariste, rekao je Umbert Peša.
Kažimo da su stihove pjesama zatonskih pjesnika Ive Peroša i Mirana Pavlovića za ovu priliku čitale Ana Vidić i Vesna Matešić, dok su ovaj za Zaton prvorazredni kulturni događaj svojim nastupom uveličali članovi folklorne sekcije domaćeg KUD-a “Kuntrada” otpjevavši skladbe pod nazivom “Zatone moj”, “Rastanak sa Zatonom”, “Lovac iz gore” te “Jedina je Hrvatska”. Na kraju su autoru domaćini udijelili zahvalnicu, prigodne darove i cvijeće, a čitava manifestacija okončana je agapama.