Države koje nestaju

Male otočne države u očajnoj su situaciji, naglašeno je na konferenciji u Cancunu, na kojoj sudjeluje dvjestotinjak država. Svaka od 43 države koje okuplja AOSIS bilježi velike ekonomske gubitke uzrokovane podizanjem morske razine tijekom proteklih desetljeća, a neke države ostale su i bez brojnih objekata poput bolnica, zračnih luka, cesta, mostova, elektrana i sl.
Na konferenciji o klimatskim promjenama, koja se pod pokroviteljstvom Ujedinjenih naroda održava u meksičkom ljetovalištu Cancunu, najglasnije su države AOSIS-a (Alliance of Small Island States), Saveza malih otočnih država. Riječ je o 43 niske otočne države, smještene u Tihome i Atlantskom oceanu, koje upozoravaju na kataklizmičke posljedice globalnog zatopljenja. Za ove bi zemlje, naime, podizanje razine mora moglo dovesti do njihova nestajanja s “lica zemlje.”
Države AOSIS-a stoga traže hitne i snažnije mjere za usporavanje procesa globalnog zatopljenja. Podizanje mora erodira plaže i nanosi sol na poljoprivredna zemljišta te zagađuje pitku vodu, pa su ugrožene države zatražile da se do kraja 2011. godine donese obvezujuća povelja koja će ograničiti porast globalne temperature na maksimalno 1,5 stupnjeva Celzijevih od one iz predindustrijskog doba. Uz to, podizanje morske razine ugrozilo bi jedinu donekle uspješnu granu o kojoj ovisi većina ovih, uglavnom siromašnih država, a to je turizam.
Država visoka metar i pol
Male otočne države su u očajnoj situaciji, naglašeno je na konferenciji u Cancunu, na kojoj sudjeluje dvjestotinjak država. Svaka od 43 države koje okuplja AOSIS bilježi velike ekonomske gubitke uzrokovane podizanjem morske razine tijekom proteklih desetljeća, a neke države ostale su i bez brojnih objekata poput bolnica, zračnih luka, cesta, mostova, elektrana i sl.
Iako Savez okuplja 43 niske otočne države, među kojima su mnoge za koje šira svjetska javnost jedva da je čula, najugroženiji su Kiribati, Tuvalu, Maršalovo otočje i Maldivi.
Tako se Kiribati, država koju čine tri odvojene otočne skupine u Tihom oceanu, izdiže svega metar i pol iznad morske površine. Otočne skupine Kiribatija, koje čine Gilbert, Phoenix i Line, koraljni su atoli (otoci prstenasta ili potkovasta oblika), smješteni na vulkanskoj osnovi i okruženi grebenima. Gospodarstvo Kiribatija zasniva se na poljoprivredi za vlastite potrebe i ribarstvu, granama koje su direktno ugrožene podizanjem morske razine.
Tuvalu je također država na Pacifiku, a čini je niz raštrkanih otoka u jugozapadnom dijelu oceana. Svih devet otoka zapravo su vrhovi podmorskog lanca planina. Otocima, a onda i cijeloj državi Tuvalu opasno je ugrožen opstanak jer se otoci izdižu samo nekoliko metara iznad morske razine. Tuvalu je nekadašnja britanska kolonija, gospodarstvo se oslanja na poljoprivredu i ribarstvo, a mnogi od 11 468 stanovnika se iseljavaju u potrazi za poslom.
Maršalovi otoci nalaze se u zapadnom dijelu Tihog oceana, a riječ je o skupini od pet otoka i 31 raspršenog koraljnog atola, uključujući i najveći atol na svijetu, te oko tisuću otočića i grebena raspoređenim u dva lanca. Od vegetacije na Maršalovim otocima uspijevaju tek kokosove palme, a ova država sa slabo razvijenim gospodarstvom u najvećoj mjeri ovisi o američkoj novčanoj pomoći.
Apel za opstankom
Globalnim zatopljenjem ugroženi su i Maldivi, otočna republika koja se nalazi jugozapadno od Indije i Šri Lanke, a proteže se sve do iza Ekvatora. Stanovništvo Maldiva živi na dvjestotinjak atola, od kojih su južni gušće naseljeni od sjevernih. Zbog konfiguracije tla i nestašice prirodnih resursa, gospodarstvo Maldiva slabo je razvijeno, te se bazira uglavnom na turizmu i idustriji prerade ribe.
Među državama koje su udružene u AOSIS, a nalaze se na Tihom oceanu, još su Fidži, Naura, Samoa, Tonga itd., dok su u Atlantskom oceanu, među ostalima, smješteni Barbados, Belize, Dominikanska Republika, Haiti, Jamajka, Kuba, Sveti Toma i Princip itd.
Iako se zbog globalnog zatopljenja mnogi dijelovi svijeta, pa tako i Hrvatska, sve češće suočavaju s prirodnim katastrofama poput poplava i opasnih klizišta tla, sve dok su klimatski problemi prvenstveno političko pitanje, teško je očekivati radikalne odluke. Tim više, što bogate zemlje ne žele drastično ograničiti ispust stakleničkih plinova, vodeći i dalje računa jedino o gospodarskom rastu, dakle profitu.
Sudionici meksičke konferencije iz ugroženih otočnih država apeliraju na pomoć bogatih jer za njih bi klimatske promjene doslovno mogle značiti “kraj svijeta.” A on im se opasno približava. Nakon što je 1998. godine izmjerena najviša prosječna godišnja temperatura od početka mjerenja, godina na izmaku, pokazuju mjerenja, premašit će taj rekord. Vjeruje se da će 2010. biti najtoplija godina u posljednjih 130 godina.