Komina – visokovrijedno organsko gnojivo

Hoće li sve stati na projektima ili će se doista napraviti znatniji pomaci u korištenju maslinove komine kao sirovine za gnojivo, ogrjev ili silažnu hranu pokazat će zainteresiranost mogućih investitora kroz iduće razdoblje
Ovogodišnja skromna berba i prerada maslina je završila, a uljarama koje su otvorile svoja vrata ostaje komina – najčešće otpad, a vrlo rijetko sirovina koju oni koji je znaju i imaju mogućnosti iskoristiti s razlogom nazivaju „zeleno zlato”.
Svjedoci smo posljednjih dana brojnih negodovanja građana vezano za „otpad” koji ostaje nakon prerade u gradskim uljarama i koji se najčešće privremeno odlaže uz pogone, a koji širi neprimjerene mirise. Kako bi lakše razumjeli problematiku vezanu uz njeno korištenje kao sekundarne sirovine potrebna su mala pojašnjenja vezana uz procese prerade masline.
Sastav ploda masline
Sastav ploda masline znatno se razlikuje od sastava ostalih uljarskih sirovina (13-25% ulja uz 38-67% vode) te se ulje iz ploda masline ne može proizvesti postupcima uobičajenim za sjemenske uljarice. Gotov proizvod – maslinovo ulje razlikuje se od drugih ulja po tome što se uglavnom koristi kao „sirovo” bez rafinacije, a zbog čega se izuzetno i cijeni. Našim maslinarima je poznato kako tehnološki postupak prerade maslina počinje već kod berbe i kako svako mehaničko oštećenje ili oštećenje vezano uz prisutnost štetnika uzrokuje kvarenje plodova što se kod ulja odražava povećanom količinom slobodnih masnih kiselina i pojavom lošeg okusa i mirisa.
EDMU mogu dati samo zreli, zdravi i neoštećeni plodovi masline.
Ulje najbolje kvalitete
Ulje najbolje kvalitete dobiva se iz maslina ubranih neposredno nakon što su dozrele, nakon čega su uz što manja oštećenja u roku od najduže 48 sati transportiraju u uljare i prerađuju s dužnom pažnjom na temperaturama koje ne prelaze 40ºC. Postupci u uljarama uglavnom su slični (pranje plodova, drobljenje i mljevenje, priprema tijesta i doziranje, prešanje, separacija vode, hlađenje ulja, filtracija ulja, punjenje u ambalažu). Nakon odvajanja ulja dobije se ostatak koji se naziva pogača ili komina. Suvremena proizvodnja maslinovog ulja u zemljama koje imaju razvijeno maslinarstvo obvezno uključuje i daljnju preradu komine i iskorištavanje ulja iz nje postupcima ekstrakcije otapalima (benzin), jer pogača – komina nakon prešanja ima 25-28% vode i 6 – 6,5 % ulja. Ovako dobiveno ulje koristi se za proizvodnju sapuna i za druge tehničke svrhe („sulfurno ulje”), ali se iz njega rafinacijom može dobiti i jestivo ulje, što se dakako mora i deklarirati. Zbog relativno malog kapaciteta uljara i njihove raspršenosti i nezainteresiranosti mogućeg investitora izgradnja pogona za ekstrakciju komine nije saživila. Stoga komina nakon prešanja kao i komina nakon centrifugalne ekstrakcije najčešće završava kao „otpad”, a samo rijetki je koriste kao sirovinsku osnovu (otuda naziv „zeleno zlato”) za dobivanje visokovrijednog organskog gnojiva, kao obnovljivi izvor energije za ogrjev ili siliranu kao stočnu hranu.
Pomaci na Krku
Posljednjih godina velikim angažmanom agronoma Davorina Pamića iz Poljoprivredno savjetodavne službe Šibensko-kninske županije određeni pomaci napravili su se na otoku Krku projektom prerade maslinove komine u visokovrijedno organsko gnojivo pomoću smeđih islandskih morskih algi. Projekt pod nazivom Tržište rezidua maslina u funkciji obnovljivih izvora energije provodio je Institut za poljoprivredu i turizam iz Poreča. Obuhvatio je iskustva Grčke, Španjolske, Slovenije i Italije nakon čega su predložena rješenja za svladavanje problema koji se javljaju u lancu od uzgoja maslina do proizvodnje energije od upravljačkih struktura, marketinških alata, zakonske regulative, kanala distribucije itd. Hoće li sve stati na projektima ili će se doista napraviti značajniji pomaci u korištenju maslinove komine kao sirovine za gnojivo, ogrjev ili silažnu hranu pokazati će zainteresiranost mogućih investitora kroz naredno razdoblje. Preko 2,5 milijuna maslinara u svijetu proizvodi maslinu na 8.514.300 ha , a plod masline prerađuju u jednoj od 12. 000 uljara koliko ih ima u svijetu. Uljare su u svijetu uglavnom mala poduzeća sa manje od 10 zaposlenih. U preko 150 uljara na području Hrvatske preradi se godišnje preko 30.000 tona maslina, sa 30.000 ha maslinika. Na maslinovo ulje otpada 15-17%, dakle 4.500-5.100 t, a na kominu cca 25.000 tona. Čini se kao dobra sirovinska osnova za neku od ranije spomenutih proizvodnji.
Naši vlasnici uljara kako bi se riješili „otpada” uglavnom stavljaju na raspolaganje kominu maslinarima koji je potom najčešće nakon kompostiranja koriste kao vrijedno gnojivo. Nije poželjno, a može imati i vrlo nepovoljnih učinaka ukoliko se maslinova komina baca pod stablo masline bez prethodnog kompostiranja zbog visoke koncentracije amonijaka i vodotopivih soli.
Postupak kompostiranja
Maslinovu kominu dobivenu preradom maslina hidrauličnim prešama prije kompostiranja treba dobro navlažiti kako bi sadržaj vode bio od 50-60%, dok onu kominu koja je dobivena iz novih uljara s centrifugalnim prešama ne treba vlažiti jer već sadrži dostatnu količinu vode.
Kominu odlažemo u hrpe na visinu do 1m, te je jednolično zalijevamo otopinom poboljšivača, primjerice bio-algeen preparatom K-20 i G-40. Za 1m3 komine potrebno je izmiješati u 20 litara vode 1 dl bioalgeen K-20 i 1 dl G-40, te po mogućnosti dodati pola kilograma dušika (urea 46%). Spomenuti poboljšivači su ekološki proizvodi, koji sadrže mnoge mikroelemente, vitamine, aminokiseline i alginske kiseline koje potpomažu ubrzanoj razgradnji komine u kompost tako da već nakon nekoliko mjeseci imamo kvalitetno organsko gnojivo. Prije ljetnih vrućina dodajemo ga maslini u količini od 25 kg po stablu kako bi osim hrane osigurala maslini i zaštitu od suše, te spriječila rast korova.

 SIROVA I ISCRPLJENA KOMINA

Sirovu kominu masline koja se sastoji od samljevenih koštica, kožice, pulpe i vode te zaostalih ostataka ulja.
Iscrpljenu kominu masline koja zaostaje nakon proizvodnje ulja komine masline, a predstavlja suhi materijal (8-10% vode) koji se sastoji od samljevenih koštica maslina i pulpe te ima visoki sadržaj lignina, celuloze i hemiceluloze.
Kominu maslina nastalu nakon 2-faznog centrifugalnog sustava koja je ljepljivi mulj koji sadrži komadiće koštice i pulpe plodova masline kao i vegetabilnu vodu, oko 2-3% ostataka ulja, vlažnost joj je oko 55-70% što otežava njen transport i skladištenje.