S hranom rade, a zube nemaju!

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika admin
zekic
Josip PEDIŠIĆ
Manji dio populacije vodi redovito brigu o oralnoj higijeni, dok većina u zubarske ambulante dolaze s velikim karijesima i nepopravljivim zubima

Hrvatsko društvo za preventivnu stomatologiju još je 1978. godine donijelo Plan i program kompleksne preventive karijesa koji se provodio niz godina. Preventiva se vršila u najranijoj dječjoj dobi, već od vrtića, a nastavljena je tijekom školskih dana. U svom su radu bili povezani razni stručnjaci, ne samo stomatolozi već i odgajatelji u vrtićima, nastavnici, profesori u školama, doktori školske medicine, ginekolozi.

Incidencija karijesa je bila smanjena, a redovita kontrola zuba rezultirala je činjenicom da su se djeca i u kasnijoj dobi odrastanja nastavila brinuti o zdravlju svojih zuba i usne šupline.

Danas te prakse nema, organizirana i sustavna kontrola zuba egzistira samo u nekim djelovima Hrvatske, i to zahvaljujući prije svega angažmanu lokalne zajednice. Jedan od rezultata je porazna činjenica da većina pacijenata u zubnu ambulantu dolazi ni manje ni više nego u prosjeku s tri godine zakašnjena, što je vrijeme potrebno od nastanka kvara do pojave boli.

Nepopravljivi zubi

- Zadrani često dolaze s velikim kvarovima ili s nepopravljivim zubima koji se mogu još jedino izvaditi, a što je najgore meni i svim mojim kolegama, kod takvih pacijenata često pregledom nalazimo i druge problematične zube koji "još ne bole" pa nam slijedi dugotrajna borba da stanje dovedemo u red. A tu se bez dovoljno motivacije dogodi da se pacijenti umore od čestih dolazaka, pa ih opet ne vidimo neko dulje vrijeme, sve dok opet ne bude kasno, ističe stomatologinja Ana Tičić Bukvić. I stomatologinja Ela Voronovskij Bevandić dijeli njeno poražavajuće mišljenje, te ističe:

- Na zadarskom području, a mislim da je ista situacija i u ostatku Hrvatske, postoji jedna mala skupina ljudi koja jako vodi računa o zubnom zdravlju i koja redovito ide na kontrole, drži do higijene zuba. Oni znaju da su zubi početak, kako probavnog sustava, tako i životnog, te da su ogledalo njihovog mentalnog i fizičkog zdravlja. Takvi pacijenti dolaze na kontrole da im se očiste ili posvijetle zubi, da skinu, primjerice, boju od kave, dok kod onih "drugih", koji su nažalost većina, jednostavno ne znate odakle početi i što prije napraviti, naglašava stomatologinja Ela Voronovskij Bevandić.

Mnogi zubari se stoga zalažu za jačanje preventive u liječenju zuba, za redovite sistematske preglede koji bi funkcionirali na principu poziva za kontrolni pregled, nešto poput poziva za mamografiju.

Stomatolog Mišo Milardović smatra kako je od iznimne važnosti obavljati redovite preglede zuba, iako ni to ne može garantirati sto postotnu sigurnost.

- Mislim da postoji obaveza odabranih fondovskih stomatologa da pozivaju na preglede svoje pacijente, no to, koliko sam ja upoznat, ne čine. Više od 50 posto ljudi zapravo niti ne zna tko mu je odabrani stomatolog. Privatnim stomatolozima se ne može zamjeriti što ne pozivaju svoje pacijente na preglede jer bi njihovi pozivi mogli biti protumačeni na način da nemaju posla, no fondovski bi trebali bolje poraditi na toj problematici, misli Milardović.

Ipak, u nekim sredinama ozbiljno shvaćaju potrebu redovite kontrole zuba, u Starigradu, primjerice, gdje radi Ana Tičić Bukvić, praksa kontrole zuba nije zamrla.

- U Starigradu, gdje radim, sistematski pregledi se, zahvaljujući entuzijazmu mojih prethodnika i ljudi u vrtićima i školi, obavljaju svake godine. S obzirom da sam do sad radila u nekoliko manjih mjesta, ali i u većim gradovima, mogu primijetiti da se preventivni pregledi lakše dogovaraju i provode u manjim mjestima. Sve dakako, uz individualne napore, uzajamnu želju i volju za suradnjom, objašnjava Tičić Bukvić.

- Svi smo mi od malih nogu naučeni da se na kontrolu stomatologu odlazi dva puta godišnje, ali mislim da bi teško bilo organizirati obaveznu kontrolu za cijelo stanovništvo. Veliki korak naprijed bili bi obavezni sistematski pregledi svake godine za djecu u vrtićima i osnovnim školama, mišljenja je Ana.

Velike mogućnosti moderne stomatologije

S njom se i Ela Voronovskij Bevandić koja dodaje da je prava preventiva kada pacijent dođe na kontrolu na vrijeme pa stomatolog ima priliku uočiti već i mali kvar te upozoriti pocijenta da postoji mogućnost nastanka karijesa ako se ne bude pridržavao uputa stomatologa.

- Volimo se uspoređivati s drugim državama koje idu na sistem nagrade i kazne, dakle ako vodiš računa o svojim zubima, sanaciju ćeš dobiti besplatno ili povoljnije, a ako ne vodiš računa o zubnoj higijeni plaćaš puno veću cijenu zdravstvenog osiguranja, naglašava doktorica Ela Voronovskij Bevandić.

- Istina je i da mnogi još ne vide vrijednost takvih pregleda. Još i gore. Često nas zanima prognoza koliko još dugo otkriveni kvar može "izdržati", a ako ne izdrži, tko je kriv? Pacijent, zubar ili društvo? Sigurno svatko sebi želi najbolje. Problem je kompleksan zbog brojnih faktora kao što su strah, vrijeme, povjerenje u zubara, ali i trošak. No važno je znati gdje je točno granica između zdravlja i luksuza, jer one se isprepleću pa mnogi brkaju termine te se bave luksuzom a da nisu riješili svoje zdravlje, mišljenja je dr. Milardović.

- Treba bolje iskoristiti kapacitete koje imamo. Pri tome mislim i na opremu i na kadrove. Vjerujte, država nas je natjerala da se jako dobro opremimo, a ni kadra nam ne nedostaje. Velik dio posla se može povjeriti zubnim asistentima i zubnim higijeničarima koji su apsolutno kompetentni, no još je puno stomatologa koji ordiniraju sami jer misle da ne mogu podnijeti trošak za pomoćno osoblje. Tu su i mladi kolege koji nemaju posla, a posla zapravo ima. S druge strane, pacijenti moraju imati povjerenja u takve ljude jer oni su kvalificirani i prije svega odgovorni dio tima, navodi dalje Milardović.

- Što uopće reći o visini dentalne kulture kod nas kad, primjerice, u nekim državama se ne može dobiti niti jedan posao u kojem se dolazi u doticaj s hranom, a da nemate potpuno sanirane zubne nizove. Pođite malo po nekim našim trgovinama, pogotovo na prehrambene odjele, pa pogledajte kadar koji tamo radi, pa će vam biti jasnije o čemu govorim, naglašava stomatologinja Ela Voronovskij Bevandić.

- Vrlo je bitno procijeniti kako kome pristupiti da bi prihvatio savjet i možda čak promijenio svoje dugogodišnje krive navike. Tu govorim o vrlo različitim pristupima djeci i njihovim roditeljima, odraslim pacijentima i onima starije dobi. Neki nas mole da im pomognemo i objasnimo što ih zanima, a neke ne interesira ništa osim "riješite mi hitno ovo što me boli". Najviše problema sa zubima imaju djeca koja još nisu naučila četkati zube kako treba i imaju nepravilne prehrambene navike, adolescenti koji izbjegavaju kontrole u nekim svojim osjetljivim godinama i naravno stariji ljudi kod kojih je situacija često kompleksna. Tu spadaju i bolesnici od raznih kroničnih bolesti. Trebalo bi kao u svakoj struci nešto mijenjati, no teško je nešto izdvojiti, a da se svi s time slože. Mislim da su ugovorni stomatolozi vrlo često opterećeni velikim brojem upisanih pacijenata te da bi bilo dobro da se broj ljudi koji spadaju jednom liječniku smanji. Tako bi se poboljšala briga za pacijenta, olakšao rad, rasteretile bi se liste čekanja za one koji naručuju, što je problem i za liječnike i za pacijente, zaključuje Ana Tičić Bukvić.

- Nekada se smatralo da je normalno da se starom djedu ili baki zubi klimaju, dok se danas zna da je to bolest koja se liječi relativno lako. Bitno je redovito kontrolirati zube, sanirati kvarove na vrijeme, iskoristiti sve mogućnosti moderne implantologije i parodontologije koje su danas velike, naglašava Milardović.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno