Pognojite pa režite

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika admin
Gordana DRAGUN
U ZAGRADU KRAJ NADINA - Ovih dana priprema se teren za sadnju maslina

Berba maslina odužit će se ove godine radi kasnijeg sazrijevanja uvjetovanog sušom u ljetnim mjesecima te radi učestalog kišnog vremena. Iako berba predstoji još na oko 20-30% površina pod maslinom sada već možemo sa sigurnošću reći kako će ovo biti jedna dobra maslinarska godina koja nam je dala izuzetno zdrav plod, ali sa relativno niskim sadržajem ulja (prosjek 13%), te harmonično ulje.

Organska gnojidba prije rezidbe

Ako pogledamo obrane maslinike ovih dana uočit ćemo nestrpljivost naših maslinara da čim prije obave rezidbu. Upravo ta ranija rezidba (gubitak dijela lišća koje stvara hranu i gubitak grančica) može biti presudan za rod u sljedećoj godini radi razvrstavanja pupova, naravno u korist drvnih, tako da nam se može dogoditi da zapravo uzgajamo maslinu radi drva, a ne radi ploda. Stoga se upućuje apel maslinarima da pričekaju veljaču i ožujak za rezidbu, a sada da maslini vrate ono što je iznijela rodom. To će učiniti ukoliko obave organsku jesensku gnojidbu koju po pravilu u rodnim maslinicima obavljamo nakon berbe kada se maslina sprema u fazu mirovanja.

Stajnjak mora biti zreo

Redovitom organskom gnojidbom u tlo se vraćaju hranjiva iznesena uslijed vegetativnog rasta mladica, izboja i korijena kao i razvoja plodova

Izostanak organske gnojidbe u mnogim razvijenim maslinarskim zemljama doveo je do slabije rodnosti, žućenja i opadanja lišća, sušenja izboja i dr. Nužno je unositi u tlo organsku tvar i to po načelu „što više, to bolje". Stajnjak (goveđi, ovčji ili kozji) mora biti zreo (nakon 3-4 mjeseca je poluzreo, a nakon 6-8 mjeseci zreo). U prosjeku stajnjak sadrži; vodu i makroelemente i to 75% vode, 0,5 % dušika, 0,3% fosfora i 0,6 % kalija, 0,07-1,0 % kalcija, te 0,06 -0,3% magnezija; te mikroelemente mangan (30-50 ppm Mn), cink (10-20 ppm Zn), bor (3-5 ppm B), bakar (1-3 ppm) i molebden (0,1 -0,2 ppm Mo). Stajnjak ima produženo djelovanje i to 3-4 godine, s dinamikom korištenja od 50% u prvoj godini, 30% u drugoj i 20% u trećoj godini. Stoga je potrebno svake 3-4 godine unijeti u tlo organsku tvar, po mogućnosti stajnjak u gnojidbenim dozama od 20 do 40 tona po hektaru (u vrtu to odgovara količini od 2 do 4 kg/m2). Ako ga primjenjujete svake godine doze su niže (10-25 t/ha). Dubina zaoravanja stajnjaka ovisi od svojstava tla, jer na težim i vlažnim tlima stajnjak se zaorava na dubinu od 30 cm, a na lakšim tlima pliće. U maslinicima je važno da bude dostupan korijenovoj mreži koja se razvija s obodom krošnje i stoga je preporuka u mladim nasadima da se ne dodaje preblizu deblu, jer može izazvati nepoželjne reakcije na mladoj, osjetljivoj kori masline.

Kompost, zelena gnojidba i sideracija

U organskoj se gnojidbi osim stajnjakom može gnojiti kompostom (od komina prerađenih maslina, usitnjenog lišća i grančica maslina), gnojovkom, tresetom, bihugnojem (dobiva se kao ostatak u proizvodnji bioplina), organsko-mineralnim gnojivima te zelenom gnojidbom. Zelena gnojidba (sideracija) ima posebno mjesto i nezaobilazna je u alternativnoj poljoprivredi, a predstavlja unošenje u tlo nadzemne mase za tu svrhu posebno uzgojenih usjeva (prvenstveno leguminoze - djeteline, smiljkite, grahorice i dr., koje životnom aktivnošću kvržičnih bakterija vežu dušik iz atmosfere). Najveće značenje sideracije je povećanje dušika u tlu i to bez utroška energije. Ostali pozitivni učinci su sprječavanje površinske erozije, ispiranje hranjiva, te poboljšanje fizikalnih svojstava tla (aeracija i retencija za vodu).

Ekološka proizvodnja

Kako u Zadarskoj županiji osim konvencionalnih maslinika ima i onih koji su u sustavu ekološke proizvodnje (38 PG-a sa 226 ha) napominjemo kako upravo u ekološkom uzgoju maslina gnojidba - kao najvažnija agrotehnička mjera, ima određena pravila, a to je upotreba isključivo organskih gnojiva sa certifikatom koji jamči da je proizvedeno u istom takvom sustavu. Zabranjena je upotreba sintetičkih, lako topivih mineralnih gnojiva.

Kod gnojidbe mladog nasada u prvoj i drugoj godini nakon sadnje sadnice maslina gnoje se pojedinačno, a zona gnojidbe mora biti nešto šira od oboda krošnje. S obzirom na to da se u tom periodu koriste hranjiva koja su dodana meliorativnom gnojidbom (gnojidba na zalihu) i da još nema roda, a već u prvim godinama je intenzivan rast mladica i debla, potrebno je dodati gnojiva s izjednačenim sadržajem dušika, fosfora i kalija kao i vršiti prihranu dušičnim gnojivima što činimo obično početkom vegetacije (veljača-ožujak). Danas na tržištu postoje mnoga gnojiva namijenjena upravo ekološkoj proizvodnji.

Oni maslinari koji šire svoju proizvodnju ili se tek spremaju baviti ovom „nadahnutom" kulturom predstoji meliorativna gnojidba ili tzv. gnojidba na zalihu.

Pripreme za sadnju

Meliorativnom gnojidbom gnoji se na zalihu i na veće dubine stavljajući težište na unos organske tvari (stajskog gnojiva, komposta i zelene gnojidbe) čime se povoljno djeluje na sadržaj humusa.

Sadnji masline prethode brojne pripreme (odabir lokacije, utvrđivanje fizikalnih i kemijskih svojstava tla, priprema terena).

Oni koji namjeravaju na proljeće saditi maslinu do sada su trebali odabrati lokaciju, utvrditi fizikalna i kemijska svojstva tla te pripremiti teren. Prikladan teren za sadnju masline presudan je za uspjeh budućeg maslinika. Kako je maslina heliofitna biljna vrsta bira se osvijetljeni položaj, po mogućnosti južne ekspozicije. Voli laganija pjeskovito-ilovasta ili ilovasta tla sa više ili manje kamena, a teška, glinena, nepropusna tla ne ljubi. Neupućeni maslinari misle kako je kemijska analiza tla, na koju ih upućuju stručnjaci ključna kod sadnje. Međutim, manjak ili višak pojedinih hranjiva može se pravovremenom gnojidbom dovesti do optimuma, baš kao i organska tvar, a izbor lokacije je presudan. Dakle, ukoliko nismo pogriješili kod odabira lokacije pristupamo pripremi terena. Zemljište na kojem će se saditi maslina bilo je potrebno ovu jesen izorati do dubine 70-80 cm, a neposredno pred sadnju iskopat će se jamice dimenzije 40x40x40 cm.

Na otocima i manjim površinama na kopnenom dijelu županije gdje nije moguće duboko oranje kopaju se jame, danas najčešće bagerom. I njih je poželjno otvoriti barem par mjeseci prije sadnje kako bi se prozračile. Poželjno je da njihova dimenzija ne bude manja od 80 x 80x100 cm. Mjesec dana prije planirane sadnje jame ćemo ispuniti mješavinom organske tvari i sipkog tla kako bi se tlo u jami sleglo do početka sadnje.

Zaštita od paunovog oka

Maslinari koje je omela kiša i nisu zaštitili maslinu od paunovog oka ove jeseni mogu to učiniti ovih dana ukoliko su završili berbu. Uvjeti za njen razvoj su idealni. Kišno vrijeme i relativno visoke temperature za ovo doba godine. Naime, za razvoj ove vrlo neugodne bolesti koja dovodi do defolijacije lista potrebni su uvjeti sredine koji pospješuju klijanje zoospora. U pravilu potrebna je visoka relativna vlaga i temperatura između 10 -20 ºC (optimalna od 12 -15ºC). Period inkubacije, može iznositi 3-5 mjeseci računajući vrijeme dospijeća zoospora na biljne dijelove pa do pojave prvih simptoma (pjega). Zaraze u tijeku jeseni (rujan, listopad i studeni) počinju s dolaskom kišnog razdoblja, kada je velika vlaga i kada su temperature niže, što odgovara ovoj patogenoj gljivici. Simptomi, međutim, postaju dobro vidljivi tek iduće godine u rano proljeće, kada se nastavljaju nove zaraze. U proljeće se zatim javlja i prije spomenuta defolijacija ( opadanje lišća), koja obično traje od ožujka do lipnja. Ljeti zaraza nema, jer patogena gljivica miruje, da bi ujesen ponovnim dolaskom kiša započele nove infekcije. Suzbijanje ove bolesti provodi se fungicidima na bazi bakra. Bakreni fungicidi preporučuju se za korištenje, jer dobro djeluju i na neke druge bolesti masline, kao što je bakterijski rak (Pseudomonas savastanoi) i patula (Sphaeropsis dalmatica).

Dakle, u maslinicima posla je na pretek u svako doba godine ukoliko želimo zdrav plod i u konačnosti visokokvalitetno ulje

Korisne biljke u masliniku

Ukoliko ne podižete velike nasade nabava sadnog materijala može pričekati dok prođe strah od eventualnih niskih temperatura kojima smo svjedočili u veljači ove godine. Važnije je predvidjeti moguće korisne biljke koje pomažu održavanju biološke ravnoteže u masliniku, čime se postiže bolja biološka zaštita masline od bolesti i štetnika (žižula, kapar, smokva, kadulja, lavanda, buhač, razne vrsta povrća poput artičoka, salata, graška, slanutka, boba i dr.). Ujedno, u masliniku se može predvidjeti uzgoj brojnih vrsta samoniklog jestivog, ljekovitog i aromatičnog bilja te time stvoriti dodatnu vrijednost, upotpunjujući kućnu ljekarnu i tradicijsku kuhinju.

Kategorija: 
Ocjena: 
Prosječno: 5 (1 glasova)