KRLEŽA od ideologije do umjetnosti

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika admin
miroslav krleza

Naklada Ljevak danas u 12 sati u Društvu hrvatskih  književnika u Zagrebu predstavlja knjigu Reinharda Lauera "Miroslav Krleža - hrvatski klasik". Na promociji sudjeluju akademici Viktor Žmegač i  Krešimir Nemec, prof. dr. Reinhard Lauer i urednica  Nives Tomašević.

Izdavač Naklada Ljevak knjigu je tisakala u biblioteci "Otvorena  knjiga". Urednica je Nives Tomašević,  a knjigu je s njemačkoga prevela Ružica Ruklić.

U pozadini ove knjige stoji pitanje o Miroslavu Krleži - je li on  klasičan pjesnik? Je li on hrvatski klasik? Premda ona govori u kronološkom redoslijedu o privatnom životu, političkom razvoju i ideološkoj orijentaciji autora koji je bio utjecajniji i plodonosniji nego  bilo koji drugi. Počeo je kao samokritičan ekspresionist i tjerao  književnost na lijevi, sociokritički kolosijek, propagirajući lenjinske  teze i pacifističke teme. Predosjetio je dogmatizam sovjetske - staljinističke - estetike kao negaciju lijeve umjetnosti, pa je sve otvorenije kritizirao socijalistički realizam, dosljedno dijalektički, sve do  takvih pozicija koje su komunistički dogmatičari smatrali trockizmom. Upravo u toj fazi, od 1928. do 1938., Krleža piše svoje najbolje drame, romane, pjesme i eseje te, kao remek-djelo među njima,  Balade Petrice Kerempuha, kako bi dokazao da postoji i lijeva literatura koja je na visokoj umjetničkoj razini. Takvo koncentrirano i  široko književno majstorstvo, kakvo Krleža pokazuje u tim godinama, nije poznato ni u hrvatskoj ni u drugim literaturama. Krležine  političke aktivnosti bile su mnogostruke i, možda, u svoje vrijeme  važne i efikasne, isto tako kao što je nakon Drugoga svjetskog rata  njegova angažiranost u jugoslavenskoj enciklopedistici. Ali sve to  malo znači prema književnim djelima koja je stvarao u početnoj fazi (novele), u majstorskoj fazi (sve rodove) i u kasnom razdoblju,  kada još piše dramu "Aretej" i veliki roman "Zastave". Stoga u središtu ove knjige stoje interpretacije Krležinih književnih djela, ali  ona upućuje i na dugogodišnji zajednički život Bele i Miroslava Krleže, na postojani odnos s Josipom Brozom Titom i na Krležine veze s komunističkom partijom koje su važne u njegovu životu i opusu.  

Lauer u ovoj knjizi, prikazujući Krležinu osob od ideologije do  umjetnosti, dokazao kako je Krleža  klasik, ne samo hrvatskih već i  svjetskih okvira.

Reinhard Lauer, istaknuti je njemački slavist. Rodio se 1935. u  Bad Frankenhausenu, malom mjestu u Thuringenu. Pohađao je  gimnaziju u Jeni i Bad Hersfeldu, studirao u Marburgu, Berlinu, Beogradu i Frankfurtu na Majni, gdje je doktorirao 1960. godine. Radio je kao lektor za njemački jezik na Filozofskom fakultetu u Zagrebu te, vrativši se u Frankfurt, kao znanstveni asistent. 1969. je  postao redoviti profesor i voditelj Slavističkog seminara Sveučilišta  u Gottingenu gdje je ostao do umirovljenja 2003. godine. Bavio se  ruskom, hrvatskom, srpskom i bugarskom književnošću. Na području hrvatske književnosti posvetio je studije Ivanu Gunduliću,  Ivanu Mažuraniću, Stanku Vrazu, A. G. Matošu, Đuri Arnoldu i Janku Ibleru, a prije svega Miroslavu Krleži. Dobitnik je nagrade "Vatroslav Jagić".

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno