NA MLADIMA DEBIT OSTAJE Primjer braće Sladića i Šime Kurtova

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika isikiric
OTKRIVAMO - Debit, autohtona sorta vinove loze vraća se u vinograde Sjeverne Dalmacije
Naši vinogradi su na 300 metara nadmorske visine. Ovdje su uvjeti idelani za uzgoj grožđa. Kvalitetna zemlja, puno sunca i hladne noći daju idealan omjer sladora i kiselina. Zbog pogodne areacije (strujanja zraka) gotovo i nema bolesti, kažu braća Ivan i Marko Sladić koji u Plastovu uzgajaju 35.000 loza. - Debit zahtjeva punio truda, ali se isplati, potvrđuje i Šime Kurtov, mladi vinogradar/vinar iz Pakoštana
VINOGRADI BRAĆE SLADIĆ U PLASTOVU - Na 300 metara nadmorske visine, kvalitetno tlo, puno sunca danju i svježe noći

Na mladima Debit ostaje. “Može se i tako reći”, suglasan je Ivan Sladić (25) iz Skradina. On  i njegov stariji brat Marko (44) predstavnici su generacija mladih vinogradara i vinara koji nastavljaju tradiciju uzgoja, ali i reafirmaciju ove dalmatinske sorte.

-“Kako je bilo krenulo Debit umalo nije postao debil”, kaže Ivan.
Naime, kako u bivšem sustavu nije bila bitna kavaliteta nego količine tadašnje velike vinarije, posebno šibenska  su ga proizvodile u ogromnim količinama. Sadili su se i tzv. zeleni klonovi, radile patvorine,  a sve zajedno srozalo je Debit  od nekada pitkog  i osvježavajućeg na gotovo neužitno vino, kažu braća Sladić. 

Renesansa u Plastovu

U posljednjih 20-ak godina situacija se mijenja. Mlade snage iz šibenskog zaleđa, poglavito iz okolice Skradina, vraćaju Debitu kvalitetu zbog koje opet  s razlogom postaje obožavano vino.
- “Lagano, pitko i svježe”, kažu braća Sladić koji u Plastovu na sedam hektara uzgajaju 35.000 loza. Uz Debit, od bijelih sorti glavna je Maraština, a od crnih tu s također autohtone sorte Lasina, Plavina i nešto Babića.
Naši vinogradi su na 300 metara nadmorske visine. Ovdje su uvjeti idelani za uzgoj grožđa. Kvalitetna zemlja, puno sunca i hladne noći daju idealan omjer sladora i kiselina. Zbog pogodne areacije (strujanja zraka) gotovo i nema bolesti.
Osim toga, blizina Parka prirode Krka kojega su ove godine, unatoč koroni, pohodili brojni turisti omogućavaju plasma i prodaju vina “na kućnom pragu”. Uz modernu malu vinariju Sladići imaju i svoju kušaonicu u kojoj za posjetitelje uvijek ima domaćeg pršuta i sira, a svih njihovih 10 proizvoda – Maraštinu svježu  bariq, Debit, Plavinu, Lasinu, Rose od Plavine, pjenušac i desertno vino, zapravo prošek od Maraštine, osim u kušaonici,  mogu se naći u restoranima diljem Dalmacije.

Rezidbom kontroliraju urod

Godišnje “izbacimo” oko 40 tisuća boca, od toga 10.000 butelja Debita”, kaže Ivan, a na pitanje može li se od toga živjeti odgovara: -  "Može, uz dosta truda i rada. Treba uzgojiti kvalitetan plod, u pravom trenutku potrgati, dovesti u podrum, napraviti dobro vino, prodati ga i naplatiti", sažeo je Ivan u jednu rečenicu formula uspjeha. On i brat Marko redovito se educiraju na tečajevima, uvažavaju savjete struke i provode sve agrotehničke mjere  u pravom trenutku. Posebnu pozornost posvećuju  i rezidbi Debita.
-“Ostavljamo uglavnom po jedan pup i “slijepić” na svakom trsu. Tako kontroliramo urod jer već dva ili više pupova daju puno grožđa sa slabim sladorima i povećanim kiselinama, otkrivaju braća Sladić.

Debit iz rata

Pri svemu dobro došli su im i savjeti oca Jose koji im je uvijek pri ruci. Joso u Plastovu slovi kao vrijedan čovjek, znalac koji je proizveo prvu vrhunsku Maraštinu, a priča se i o Debitu kojega je buteljirao  1989. godine! Naime, kako su početkom Domovinskog rata morali napustiti Plastovo, koje je od neprijateljske ruke zapaljeno i posve uništeno. U jednom kantunu Josinog podruma ostalo je spašeno svega 200–tinjak boca Debita na koje je obitelj skoro bila i zaboravila.
- “Neprocijenjivo je da još uvijek možemo kušati vino od prije ratne berbe”, kažu braća Ivan i Marko, koji ponosno otvore po koju butelju na prigodnim degustacijama i drugim posebnim prigodama. - “Ima još 60 buteljica. Vino je svježe. Pitko i aromatično. Potvrđuje zašto je Debit nekada bio obožavana sorta”,   kaže Ivan i podsjeća da je Debit stoljećima bio vodeća bijela sorta sjeverne Dalmacije. A bit će opet, jer samo u Plastovu ima pet, šest mladih vinara među kojima je najpoznatiji Alen Bibić koji debite, kao iostala vina, izvozi u Ameriku, Japan, Švedsku…
O kakvoći vina od ove sorte svjedoči i medalja na Decanteru koju je za svoj Debit osvojio Ante Babić iz vinarije Testament u Plastovu.

Povratak u zadarske vinograde

Debitu se vraćaju, podižu nove nasade i prave kvalitetna vina i vinari na zadarskom području. Zapravo u stankovačko-benkovačkom vinogorju  Debit nikada i nije (posve) napuštan. Vjeran mu je i poznati vinogradar Stanko Čačić, a koliko je Debit zahvalan i otporan na klimatološke nepogode podsjeća i poznati zadarski vinar Stjepan Vučemilović.
-"Kad je prije šest godina, zbog iznimno velikih  padalina u završnoj fazi zriobe nastradalo grožđe posebno ono bijelih sorti ostao je zdrav jedino Debit. Na tradicionalnoj degustaciji Vinkovo u Stankovcima te godine (2014.)  više od 70 posto uzoraka bijelih vina bila su sorte debit pa su ta vina logično pokupila i daleko najviše odličja", prisjeća se  Vučemilović.
Debit u svojim vinogradima imaju i Krsto Matešić, Mladen Anić, Branko Kutija… Počeli su mu se  vraćati i mladi vinogradari među kojima je  i Šime Kurtov iz Pakoštana.  Uz pomoć sredstava iz poljoprivrednog  fonda za ruralni razvoj i Vinske omotnice Kurtov gradi podrum i kušaonicu za 100.000 litara. Zanimljivo je i njegovo mišljenje o Debitu.
- "Zahtjeva puno truda, ali se isplati. Treba ga oplemeniti da ima svježinu kontinetalnih vina i snagu kapljice s mora", poručuje Kurtov.
Tim njegovim riječima i zaključujemo ovaj raport o Debitu, sorti koja po mišljenju vinara i vinoljubaca ima svoju prošlost, sadašnjost i izglednu budućnost.


Dr. sc. Jasna Rumora

Bitan je uravnotežen odnos rodnog i vegetativnog potencijala

U vinogradu smještenom desetak kilometara južno od Zadra provedena su istraživanja različitog nivoa opterećenja trsa rodnim pupovima na sorti 'Debit' radi utvrđivanja optimalnog odnosa razine prinosa i kvalitete grožđa. Pokus je postavljen po slučajnom bloknom rasporedu s četiri varijante rezidbe u četiri ponavljanja. Primjenjene su tri varijante kratke rezidbe V1 (20), V2 (24), i V3(28) i jedna varijanta mješovite rezidbe V4 (32).
Provedena istraživanja su pokazala da je različiti stupanj opterećenja trsa rodnim pupovima u uvjetima zadarskog vinogorja kroz dvije istraživačke godine imao utjecaj na variranje kvalitete grožđa sorte 'Debit' i da je povećanje stupnja opterećenja rezultiralo dobivanjem grožđa s višim sadržajem ukupnih kiselina koja je pri najmanjem opterećenju V1(5, 6 g/l) rasla prema varijanti s najvećim brojem ostavljenih pupova V4(6, 0 g/l), dok je sadržaj šećera opadao, navedeno je u sažetku znanstvenog istraživanja o utjecaju opterećenja na kvalitetu grožđa kod sorte 'Debit' kojega  je provela dr. sc. Jasna Rumora. 
Za čitatelje Plodova dr. Rumora je dodatno pojasnila:
-Kod sorte 'Debit'  pokazalo se da je izuzetno  važno voditi brigu o stupnju opterećenja rodnim pupovima. Naime, ova  sorta izuzetno reagira na neuravnotežen odnos rodnog i vegetativnog potencijala. Razlog je tome što je 'Debit' prirodno visoko vegetativnog potencijala koji se može kontrolirati optimalnim opterećenjem. Ukoliko se  u rezidbi ostavi veći broj pupova dolazi do opadanja kvalite grožđa koje rezultira  s malim postotkom šećera i neizbalansiranim odnosom šećeri/kiseline, pa se takvom proizvodnjom niskokvalitetne sirovine  ne mogu proizvesti ni kvalitetna vina.
Međutim sorta 'Debit'  uz dobar odabir lokacije vinograda kao i primjenu agrotehnike usmjerenu na održavanje  uravnoteženog vegetativnog potencijala  trsa  i s pažnjom na postizanje kvalitete grožđa  daje svježa, pitka, lepršava i vina blage kiselosti, ugodnih aroma, koja se dobivaju ravnomjernom fermentacijom uz niže temperature.  Nekada su se upravo vina ove sorte izvozila u inozemstvo i bila su izuzetno cijenjena. Danas to isto možemo postizati proizvodnjom kvalitetnog grožđa i vina s naglaskom na njegovu specifičnost  i autohtonost, poručuje dr. sc. Jasna Rumora.


NAJVAŽNIJE

Ovi mladi ljudi braća Sladić su dobro shvatili najvažnije, a to je da na višim nadmorskim visinama pri nižim noćnim temperaturama, procesi disanja (respiracije) loze se usporavaju pa se kiseline čuvaju. Naime, one se troše u procesu disanja, a kad je ono intenzivno dolazi do većeg gubitka kiselina. S druge strane imaju nagnutost terena i povoljnu insolaciju koja osigurava dovoljno nakupljanje šećera.
Uz pogođeno opterećenje imaju formulu za proizvodnju izvrsnog Debita.

Dr. sc. Jasna RUMORA


Prof. dr. sc. Edi Maletić

Debit je podcijenjen!

Bijela vina iz sjeverne Dalmacije sada ravnopravno konkurijaju Pošipima iz  srednje i južne Dalmacije, kaže prof. dr. Edi Maletić sa Agronomskog fakulteta u Zagrebu . Uz Maraštinu tu ima prostora i za Debit koji je podcijenjen, smatra  se sortom za masovna vina.  Ali, ako ga se ukroti pri urodu i  njegove slabije kiseline poprave sa Pošipom može se dobiti  jako kvaliteteno vino, dodaje  Maletić i podsjeća da su istraživanja u kojima je  sudjelovao pokazala da su vina koja se  dobro bledniraju, bolja nego  čista, monosortna.
-Svaka sorta ima svoje vrline  i mane. Umijeće enologa je kako spojiti te lego-kockice jer  svaka sorta može doprinijeti  kavaliteti budućeg vina, pojasnio je professor Maletić.


Sommelier Mladen Maraš

Vino izražene svježine

Ocijenjujući Debit vinarije Sladić mladi sommelier Mladen Maraš je rekao:
-Vino je kristalno bistro, zelenkasto žute boje i prilično gusto. Miris mu je izražen i jako fin, prevladavaju herbalne, cvjetne te voćne arome. Od herbalnih kamilica i menta, od cvjetnih prevladava bijelo cvijeće dok od voćnih imamo arome prezrelih marelica i citrusa. Na okus, vino je suho, prilično toplo i mekano, izražene svježine, te što se tiče mineralnih soli vino je ukusno. Srednjeg je tijela, uravnoteženo i harmonično. Poslužili bi ga na temperaturi od 10 do 12 stupnjeva u tulipan čaši te ga sljubili sa školjkama i rakovima na bianco, te bi izvrsno stajao sa crnim rižotom od sipe, sugerira sommelier Maraš.

Kategorija: 
Ocjena: 
Prosječno: 5 (1 glasova)