Voljela bih kad bi moj primjer potaknuo druge na studij u inozemstvu

Žao mi je što se vrlo malen broj hrvatskih studenta odlučuje za školovanje u inozemstvu, tim više jer hrvatski obrazovni sustav stvara kompetentne studente koji na stranim sveučilištima najčešće postižu iznimno dobre rezultate

Josipa Bašić jedna je od malog broja studentica koje su se odlučile na poslijediplomski studij u inozemstvu. Po završetku studija na Odjelu za knjižničarstvo Sveučilišta u ljeto 2010. odlazi u SAD, na Sveučilište Missouri. O iskustvu studija, ali i života u SAD-u govori za Zadarski list.
Sloboda biranja kolegija
Zašto doktorski studij u Sjedinjenim Američkim Državama?
– Još od malih nogu željela sam se baviti znanošću. Stoga, po završetku magistarskog studija na Odjelu za knjižnične i informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru, nastavak na doktorski studij mi je bio logičan sljedeći korak. S obzirom na okruženje u kojem živimo, doktorski studij mi također omogućuje da ostanem u toku s novim tehnologijama i znanjem koje eksponencijalno raste iz dana u dan.
Za studij u SAD-u sam se odlučila zbog ustroja njihovih doktorskih studija, koji su među najboljima u svijetu. Studenti na doktorskim studijima u Americi imaju slobodu birati kolegije koje žele, što im omogućuje da sami kreiraju individualni program studija. Time se uže specijaliziraju za željeno područje znanosti ili kombiniraju nekoliko znanstvenih oblasti te rade isključivo na znanstveno-istraživačkim projektima, što u Hrvatskoj, nažalost, nije uvijek slučaj. Dodatna motivacija bila mi je ranija suradnja s vrhunskim stručnjacima na polju informacijskih znanosti koji redovito dolaze na nacionalne i  međunarodne konferencije koje sam imala priliku pohađati. Rad s vrhunskim stručnjacima je definitivno najbolja motivacija za mlade ljude željne znanja.
Kako ste dobili stipendiju? Uvjeti upisa?
– Na ljeto 2010. godine odselila sam u SAD i započela doktorski studij na polju informacijskih znanosti na Sveučilištu Missouri, gdje sam dobila stipendiju u trajanju od četiri godine. Stipendija uključuje rad u znanstveno-istraživačkom institutu koji se bavi dizajniranjem i unaprjeđenjem korisnosti tehnologija, kako bi ih krajnji korisnici što lakše upotrebljavali u različite svrhe. Kriteriji za dobivanje stipendije uključuju izvrsnost u prethodnom školovanju, iskustvo u znanstveno-istraživačkom radu te motivaciju i istraživačke ideje kandidata.
Istraživanje i tema doktorskog rada?
– Okvirna tema moga istraživanja, ujedno i doktorske disertacije, uključuje redizajniranje modela informacijske pismenosti koji se koriste u srednjim i osnovnim školama kako bi učenici što lakše pronalazili i učinkovitije koristili informacije dostupne u elektroničkom obliku, što uključuje dizajniranje tehnologija kako bi bile korisne i zanimljive djeci i mladima. S obzirom da studijski programi u SAD-u zahtijevaju odabir još jednog dodatnog područja znanosti, uz informacijske znanosti, specijaliziram se i za upotrebu tehnologija u specijalnoj edukaciji. Točnije, riječ je o načinu na koji tehnologije mogu pomoći djeci s posebnom potrebama da u većoj mjeri profitiraju od školskog obrazovanja te prevladaju prepreke s kojima se suočavaju u svakodnevnom životu.
Vlada SAD-a ulaže mnogo u znanost
Usporedba načina studiranja sa Zadrom?
– Postoje brojne razlike između studiranja u SAD-u i Zadru. Kao što sam rekla, tu je život na kampusu, bogata kulturna različitost, osjećaj pripadnosti određenoj instituciji, sloboda kreiranja vlastitog studijskog plana, bolji pristup tehnologijama i literaturi. Za razliku od hrvatskih, američke sveučilišne knjižnice su pretplaćene za većinu baza podataka, što omogućuje studentima pristup svim željenim izvorima informacija. Studenti na doktorskim studijima aktivnije sudjeluju u znanstveno-istraživačkim projektima te usavršavaju primjenu raznih istraživačkih metoda kao i izlaganje rezultata na stručnim konferencijama. S obzirom da američka vlada i brojne organizaciju ulažu mnogo novca u znanost, studentima je vrlo jednostavno dobiti sredstva potrebna za istraživanje ukoliko imaju inovativne ideje. Vjerujem da je to najbolja strana studiranja u Americi jer upravo takvo iskustvo služi kao izvrsna odskočna daska za početak karijere, posebice mladim ljudima koji tek traže svoje mjesto na znanstveno-istraživačkoj sceni. Iako je doktorski studij u Americi mnogo intenzivniji od hrvatskog te iziskuje puno više odricanja, zadovoljna sam svojom odlukom i dosadašnjim postignućima. Život daleko od obitelji i voljenih osoba zna biti težak, ali činjenica da živim svoj san i radim ono što volim me snaži i daje motivaciju za daljnji rad i postizanje viših rezultata.
Žao mi je što se vrlo malen broj hrvatskih studenta odlučuje za školovanje u inozemstvu, tim više jer hrvatski obrazovni sustav stvara kompetentne studente koji na stranim sveučilištima najčešće postižu iznimno dobre rezultate. Voljela bih kad bi moj primjer potaknuo studente da se odlučuju za nastavak studija na stranim sveučilištima jer je ovo jedinstveno iskustvo koje može otvoriti mnoga vrata u budućem životu.
Nakon studija?
– S obzirom da me još nekoliko godina dijeli od diplome, trenutno nemam konkretnih planova, ali voljela bih nastaviti s radom u nekoj znanstveno-istraživačkoj ustanovi ili ustanovi visokog obrazovanja, gdje bih mogla podijeliti i primijeniti znanje stečeno u SAD-u. Najveća želja mi je da svojim radom pomognem djeci i mladima, posebice onima s posebnim potrebama, tj. obrazovnim, socijalnim ili fizičkim poteškoćama, da uz pomoć tehnologija žive što sličnije svojim vršnjacima, što bi poboljšalo kvalitetu njihovog života i razinu uključenosti u život zajednice.

Bogato životno iskustvo

SAD, Columbia. Vaše životno iskustvo?
– Iako je Columbia po veličini i broju stanovnika slična Zadru, studentski život pruža jedno potpuno drugačije iskustvo. Specifično za SAD, život na kampusu nudi jako mnogo edukativnih, rekreacijskih, zabavnih i društvenih sadržaja te pruža studentima osjećaj pripadnosti određenoj instituciji, što se vidi po tome što svi koriste razne predmete u bojama ili s obilježjima sveučilišta. Sva američka sveučilišta imaju velik broj studenata iz raznih zemalja diljem svijeta tako da se kampusi odlikuju različitim kulturama, nacionalnostima, religijama i rasama, što pruža bogato životno iskustvo te razvoj tolerancije i poštivanja različitosti.