Rezanje u javnim službama neće dovesti do boljitka ove zemlje

Nakon što su se ovih dana u javnosti opet počele provlačiti  teze o nužnosti rezanja plaća zaposlenih u javnim službama, jedan od  najpoznatijih i zasigurno najaktivnijih i najagilnijih zadarskih sinidikalista - Jere Bilan, profesor u zadarskoj srednjoj Pomorskoj školi i županijski povjerenik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama, to  je komentirao  pomalo već ogorčeno činjenicom kako se isto tako spominje i smanjenje plaća saborskim zastupnicima, što se zapravo može   smatrati i jeftinim "spinom".

- Ono što svakako želim naglasiti jest da ćemo vidjeti što će se dogoditi  nakon formiranja nove Vlade. Naime, nakon  što se ona formira, Sindikati  očekuju poštivanje dogovorenog sporazuma. Ukoliko Vlada bude pokušala izigrati potpisano, Sindikati će zasigurno pokrenuti akcije. Smanjenje plaća u Saboru može značiti solidariziranje s građanima koji su  pogođeni krizom, što pozdravljam ako je doista iskreno. Samo da netko  ne kaže: Evo, smanjili smo prvo sebi plaće, pa ćemo ih smanjivati i drugima. Ali, još je prerano donositi bilo kakve zaključke jer Vlada još nije ni  formirana. Ajmo ostaviti malo vremena da vidimo što će se i kako dalje  događati - zaključio je prof. Jere Bilan.

Iz krize potrošnjom

Nastavio je potom kako teze o rezanju plaća u javnim službama, ovaj  put dolaze iz usta tzv. ekonomskih analitičara ili savjetnika te dodao da  nažalost, mora ustvrditi da se radi o tvrdnjama koje ponavljaju svi oni  koji ne vide put izlaska iz krize u kojoj se nalazimo od 2008. godine.

- Pogledamo li zemlje koje su izašle iz krize, vidjet ćemo da ih na taj  put izlaska nisu doveli štednja i rezanje, već potrošnja. Potrošnju treba  jako razlikovati od rasipništva, koje smo imali prilike više puta vidjeti u  radu proteklih Vlada. Štednja i rezanje dovode do urušavanja sustava.  Primjer je vrlo jednostavan: ukoliko nosite stare cipele, ne kupujete nove, trgovac će zatvoriti svoj dućan, a proizvođač cipela svoju tvornicu cipela. Time se stvara spirala koja vodi ka goremu, prema urušavanju gospodarstva. Zemlje koje su izašle iz krize stimulirale su potrošnju, ulagali  su u obrazovanje, u zdravstvo, u socijalu. Ulagali su upravo u javne  službe. Radili su baš suprotno od onoga za što se zalažu pojednici u  našem društvu - zaključio je Bilan.

Naravno, osvrnuo se i apostrofirao svoj resor - školstvo te se upitao i  kakva će to biti i izgledati Hrvatska ukoliko smanjimo plaće nastavnicima koji rade s našom djecom, s našom budućnosti?

- Kakva će izgledati Hrvatska ukoliko se primjerice, smanje plaće i liječnicima koje nas liječe i sestrama koji brinu o nemoćnima i bolesnima? Rezanje u javnim službama neće dovesti do boljitka ove zemlje.  Može samo odvesti zemlju u još goru krizu, gdje će još više mladih  poželjeti otići negdje izvan granica države. U engleskom jeziku postoji  ekonomski pojam austerity, što znači striktnost, strogoću u provedbi financijske politike. Austerity ne znači štednju - naglasio je poznati zadarski županijski povjerenik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim  školama.

Očekuju poštivanje sporazuma

Što se tiče poštivanja sporazuma iz 2009. godine, Bilan smatra da tu  vrijedi latinska poslovica Pacta sunt servanda - što u prijevodu znači -   ugovori se trebaju poštovati. Opće je poznata činjenica, podsjeća dalje  Jere Bilan, kako plaće djelatnika u sustavu obrazovanja zaostaju za  plaćama u gospodarstvu te su stoga prosvjetari u studenom 2006. godine, nakon štrajka, potpisali sporazum o sustizanju plaća, odnosno o  konvergenciji plaća zaposlenih u sustavu obrazovanja.

- Zbog krize koja je zakucala na vrata, djelatnici javnih službi odustali  su od smanjenja zaostajanja plaća, već su solidarno podnijeli teret krize  na svojim leđima. Plaće zaposlenih u obrazovanju su padale jer je Vlada  ukinula dodatke na staž zaposlenika. Najviše su nepravedno izgubili zaposlenici s puno godina radnog staža čija je plaća pala za nekoliko stotina kuna. Sindikati su stoga 2009. s Vladom potpisali sporazum o nastavku smanjenja zaostajanja plaća kada BDP naraste prosječno više od dva  posto u odnosu na ista dva tromjesečja od lani. Znači da bi, po sporazumu, zaposlenicima u javnim službama osnovica trebala porasti s  5.108,84 kn na 5.415,37 kn. Nakon što se formira nova Vlada, Sindikati  očekuju poštovanje dogovorenog sporazuma. Ukoliko Vlada bude pokušala izigrati potpisano, Sindikati će zasigurno pokrenuti akcije i sva zakonom dozvoljena sredstva da se dogovor i ispoštuje - ponovio je na kraju sindikalist Jere Bilan.