Poslodavci u Zadru imaju najviše sluha za gluhe

Zakonske kvote nalažu poslodavcima kako na 20 zaposlenih osoba moraju zaposliti jednu osobu s invaliditetom. Međutim, tek rijetki se toga pridržavaju, već radije plaćaju mjesečne kazne u iznosu od 982 kune po svakoj nezaposlenoj osobi s invaliditetom da ispoštuju zakonske odredbe.

U Hrvatskoj je trenutno zaposleno 10.500 osoba s invaliditetom, dok ih je bez posla sedam tisuća.

Prošle godine na razini Hrvatske zbog neispunjavanja ovih obveza poslodavci su platili kazne u visini od 197 milijuna kuna, a platilo ju je 7.594 poslodavca.

Oni koji, pak, zaposle osobu s invaliditetom, dobiju poticaj od države u iznosu od 491 kunu po svakoj zaposlenoj osobi. U Hrvatskoj se ove zakonske odredbe pridržava 1.226 poslodavaca.

Državne i gradske tvrtke u većem broju poštuju zakonske odredbe, doduše, ne koliko bi trebale, dok su rijetki privatnici koji imaju sluha i odluče se za zapošljavanje osoba s invaliditetom. Razlog tome su predrasude, nažalost, još uvijek prisutne u društvu te manjak senzibiliteta kod poslodavaca.

Prema evidenciji Zavoda za zapošljavanje Područnog ureda Zadar, u studenom je registrirana 151 nezaposlena osoba s invaliditetom.

Jozo Kasipović, predsjednik Udruge tjelesnih invalida Zadarske županije nema konkretne brojke o zaposlenim članovima, ali u Udruzi rade na tome da im se javi svatko tko želi raditi.

- Ranije je bio zakon po kojem bi zaposlena osoba s invaliditetom gubila pravo na invalidninu, a sada se to mijenja. Teško će se, međutim, sve kvote ispoštovati jer je najveći problem u simboličnim, malim kaznama koje poslodavci plaćaju, mišljenja je Kasipović.

Sredstva koja "kažnjeni" poslodavci isplate uplaćuju se osobama s invaliditetom u obliku poticaja za zapošljavanje. U planu su i izmjene po kojima će se ova sredstva moći koristiti za profesionalnu rehabilitaciju, time i konkurentnost osoba s invaliditetom na tržištu rada.

Tek dva člana iz Udruge za Down sindrom Zadarske županije zaposlena su na obliku radne terapije, ali nisu u standardnom radnom odnosu.

- Naši štićenici nemaju završenu srednju školu i to im onemogućuje da budu konkurentni na tržištu rada. Radimo na njihovoj integraciji i socijalizaciji u društvo pa smo imali štićenike koji su bili zaposleni i po trgovačkim centrima, restoranima. Trenutno imamo jednog štićenika koji je zaposlen u jednom hotelu na Dugom otoku, a drugi je zaposlen u jednom zadarskom restoranu, objasnila je Suzana Periša, predsjednica Udruge.

Pozitivne informacije dolaze iz Udruge osoba oštećena sluha. Većina njihovih članova, kako doznajemo, zaposlena je, a intenzivno se radi i na zapošljavanju onih koji to nisu.

- Naši zaposleni članovi pokazali su se dobrim radnicima. Žene su, primjerice zaposlene kao sobarice, u kuhinji, a muškarci kao tokari, bravari i to podjednako u državnim i privatnim tvrtkama, rekao je Miki Savić, tajnik Udruge.

Nastoji se, dodaje, zaposliti dio njih koji nemaju posao, ali problemi se javljaju u jezičnim barijerama.

- Najveći dio poslodavaca ne zna znakovni jezik. Trebaju, međutim, imati više strpljenja i biti senzibilniji za osobe s oštećenim sluhom kako bi im mogli objasniti što od njih očekuju na radnom mjestu, tvrdi Savić.

Unatoč direktivama Europske unije o povećanju broja zaposlenih osoba s invaliditetom pa i izmjenama postojećih zakonskih odredbi, još uvijek prilično zaostajemo za razvijenim europskim državama.