Pri izradi prijedloga racionalizacije vodilo se računa o karakteristikama i aktualnom stanju, kao i ukupno planiranim promotivnim aktivnostima na pojedinom tržištu, tako da racionalizacija marketinških aktivnosti neće utjecati na ukupna kretanja i rezultate s pojedinih tržišta
Hrvatska turistička zajednica srezala je dio troškova promotivnih kampanja u korist udruženog oglašavanja, s naglaskom na oglašavanje sa zračnim prijevoznicima čemu je ove godine dan prioritet. Očekujemo najsnažniju sezonu uopće kada su u pitanju aviogosti.
S obzirom na povećani obujam ugovorenih programa oglašavanja preko javno-privatnog partnerstva u promotivnim kampanjama i promotivnim/prodajnim kanalima turističkih zajednica, organizatora putovanja, zračnih prijevoznika i nositelja turističke ponude (Modeli I.-XII.) HTZ je, dakle, pristupio racionalizaciji troškova funkcionalnog marketinga.
Prethodni ugovori su prioritetne aktivnosti kojima se osigurava zadržavanje stečenih pozicija hrvatskog turizma na međunarodnom tržištu, a drugi razlog ovog “kresanja” su i moguće poteškoće u realizaciji planiranih prihoda.
Pri izradi prijedloga racionalizacije vodilo se računa o karakteristikama i aktualnom stanju, kao i ukupno planiranim promotivnim aktivnostima na pojedinom tržištu, tako da racionalizacija marketinških aktivnosti neće utjecati na ukupna kretanja i rezultate s pojedinih tržišta.
Vezano na to racionalizirat će se ili neće provesti niz aktivnosti planirane Programom rada Hrvatske turističke zajednice za 2011. godinu. Valja kazati da je i znatan dio ovih planiranih aktivnosti od kojih se odustaje iznimno vrijedan, ali su očito u ovom trenutku u Ministarstvu turizma i HTZ-u izgrađene i narasle modele oglašavanja usmjerene na privlačenje aviogostiju stavili na vrh interesa.
Smanjenjem obujma ili odustajanjem od njihove realizacije, smanjit će se troškovi naprijed navedenih aktivnosti za oko 3,6 milijuna kuna, a navedena sredstva će se preusmjeriti u program oglašavanja sa zračnim prijevoznicima i organizatorima putovanja pod nazivom „Krila Hrvatske” koji se odnosi na udruženo oglašavanje organiziranih programa sa zračnim prijevozom u kojem se u 2011. godini očekuje dolazak oko 650 tisuća putnika u Hrvatsku.
Iako i posebne prezentacije i unaprjeđenje informacijskog sustava, dovođenje poslovnih agenata i poslovne radionice u pojedinim zemljama imaju iznimno značenje u promociji sve se očito nije moglo. S druge strane, Hrvatska je u nizu odredišta, Zadar spada u jedno od njih, a vidimo da se priključuje i donedavno zamrla Rijeka, pozicionirala i kao aviodestinacija. Dubrovnik kao turistički najvažniji kada su aviogosti u pitanju imao je već prethodne godine izrazito pozitivan odraz snaženja ovih programa. Ove su se godine svemu ostalom pridružili nemiri u Tunisu, a potom i Egiptu. Riječ je o konkurentskim odredištima i to aviodestinacijama. Očekuje se smanjenje avionaleta k njima bez obzira i na mogućnost brzog sređivanja prilika. S ovim programima Hrvatska imama mamac za privlačenje dijela viška kapaciteta. Uostalom, ministar Bajs nedavno je na konstataciju da će zbivanja u tim zemljama dovesti do većeg broja gostiju kod nas ispravno konstatirao – ako bude zrakoplova k nama.
Aktivnost od kojih se odustaje
Jedinstveni hrvatski turistički informacijski sustav – 300.000; Banka fotografija i priprema u izdavaštvu – 200.000; CD/DVD – 200.000; Centralni pretraživač turističke ponude – 200.000; Suveniri – 300.000; Studijska putovanja agenata i poslovne radionice (Sarajevo, Ljubljana, Minsk, Almati, Rimini, Oslo, Beč) – 500.000: Hrvatski turistički dan (Beograd, Minsk, Bratislava, Varšava, Budimpešta, Kijev) – 1.500.000 ; Tržišna istraživanja i izobrazba kadrova- 77.000; USTOA – posebna prezentacija – 350.000.
Ukupno ušteda iznosi 3.627.000 kuna.
I Zračna luka Rijeka živnula
Zračna luka Rijeka zahvaljujući iznimnom angažmanu Primorsko goranske županije (otkako je župan Komadina postao i predsjednik TZ), Grada Rijeke (Obersnel), TZ Primorsko-goranske županije (Gordana Medved) i same Zračne luke (Mladen Pasarić) te HTZ-a i Ministarstva turizma vraća se na kartu aviodestinacija. Nakon prošle godine u kojima nisu udružili ni kunu za ovo oglašavanje preko zračnih prijevoznika ove su godine na udruženih 4,4 milijuna.
Zračna luka Rijeka prethodno je slijedila sudbinu Zadarske, došavši s lanjskim padom od 50 posto na 60.000 putnika. U ovom oživljavanju dijelom slijede put Zadra u smislu udruživanja sredstava pa i dovođenja Rayanira. Danas su potpisali Sporazum o udruživanju sredstava radi financiranja promocije Kvarnera na www.ryanair.com, direktor Zračne luke „Rijeka”.
Riječ je o direktnim linijama Zračne luke Rijeka s Londonom (Croatia Airlines, Ryanair), Stockholmom (Scandjet, Ryanair), Göteborgom (Scandjet), Rigom (SIA Novaturas), Bukureštom (Tarom Flying) te Moskvom (Ascent travel). Uz to i nekoliko važnih touroperatora je u istom poslu oko aviogostiju. Rijeka se nada ovako privući 30.000 gostiju (što je 60.000 putovanja čime bi udvostručili ovogodišnji porazni promet).
Usporedbe radi kažimo da je Zadar lani završio na 275.000 putnika, a ove je godine u udruženom oglašavanju okupljen iznos od 1,3 milijuna – eura.
Naravno, Zračna luka Zagreb s preko dva milijuna i Duborvnik i Split s preko milijun nešto su drugo.
najnovije
najčitanije
Nogomet
Tužna obljetnica
Prije 16 godina stradao je Hrvoje Ćustić
Zadar
RADNO VRIJEME
Pogledajte kako rade trgovine na Veliku subotu, Uskrs i Uskrsni ponedjeljak
INFOteka turizma
SPOMENIK KULTURE
Sv. Nikola napokon sjaji novim sjajem
INFOteka turizma
SKRIVENI BISER PAŠMANA
Ostaci bizantinske tvrđave iz 6. stoljeća ponovno će vrvjeti žamorom i posjetiteljima
Zadar
KONCERT
Jet Set Band na Uskrsni ponedjeljak na Narodnom trgu
Scena
DAO PODRŠKU BABY LASAGNI
URNEBESNI VIDEO ZADARSKE LEGENDE Pogledajte kako Grdović pleše na Rim Tim Tagi Dim!
Zadar
PREDBLAGDANSKA PONUDA
BILI SMO NA ZADARSKOJ TRŽNICI I RIBARNICI: ‘Prodaja ide slabo, mislim da su centri učinili svoje…’
Plodovi zemlje i mora
NAJULOV 2024.
IMPRESIVAN ULOV DOMAGOJA BAŠIĆA: ‘Samo što san spustija skosavicu u more, bum…’
Zadar
ĐIR PO KVARTU
ĐIR PO KVARTU (6) Kanalizacija na Ploči trebala bi biti prioritet: ‘To je sramota. Nervira me kad…’
Crna Kronika
KRAĐE