Mnogi parovi će za svoje ljubavno odredište odabrati Istanbul

Neki će tursku kulturu i običaje otkrivati upravo preko turskih serija, dok se sve veći broj ljudi odlučuje na posjet Istanbulu. Pomama za putovanjima na Istok doživjela je pravu eskalaciju zahvaljujući ovim serijama, a kako se bliži Valentinovo možemo pretpostaviti da će mnogi parovi odabrati Istanbul za svoje (ljubavno) odredište

Dugo vremena na našim TV-kanalima  vladale su španjolske i meksičke sapunice.  Bilo je doduše i nekih njemačkog i talijanskog govornog izraza i drugih ali one  nisu stekle takvu popularnost, osim možda  „Čarolije”. Od ove jeseni turska sapunica  „1001 noć” s glavnim protagonistima Onurom i Šeherazadom prikovala je za ekran mnoge naše  sunarodnjake, ali i naše geografske  susjede. Tako je serija postigla popularnost i u Srbiji i Bosni i Hercegovini, kao i „Asi”, „Ezel”… U  čemu zapravo počiva popularnost  serija: u ljepoti glumaca, njihovim  intrigama, ili u nečemu što nam je  dosad ipak bilo nepoznato – nova  kultura?  Možda je pak riječ o  kombinaciji svega spomenutoga.  Neki će tursku kulturu i običaje  otkrivati upravo preko turskih serija, dok se sve veći broj ljudi  odlučuje na posjet Istanbulu. Pomama za putovanjima na Istok  doživjela je pravu eskalaciju zahvaljujući ovim serijama, a kako se  bliži Valentinovo možemo pretpostaviti da će mnogi parovi odabrati  Istanbul za svoje (ljubavno) odredište. Mada je razlog mog posjeta  Istanbulu daleko od privrženosti  seriji, i bio je eto već prije tri  mjeseca, pokušat ću vam otkriti čari  ovog, srcu mi priraslog, grada.
Turci – vješti trgovci
Prošle, 2010. godine Istanbul je  proglašen „europskim gradom kulture”. Sam pridjev „europski” otkriva njegovu prirodu – grad je, za koji se već  uvriježeno ističe, gdje se susreću Istok i  Zapad, Azija i Europa, u kojem su zastupljene mnoge kulture i religije. Možda je  najveće obilježje ovog grada sekularizacija.  Od domaćina u Istanbulu možete očekivati  srdačnost i susretljivost, spremnost na pomoć u bilo kojem slučaju. Treba istaknuti i  kako su domaćini jako vješti trgovci, ne  samo na glavnoj tržnici Grand Bazaaru (ima  preko 4000 trgovina, od odjeće i nakita do  suvenira, začina, predmeta od drva, keramike…), već svugdje gdje se nešto nudi:  tako vas ne treba čuditi ako samo „bacite  oko” prema nekom restoranu, a konobar  primijeti vaš pogled – on istog trenutka  prilazi vama nudeći „samo za vas posebnu  cijenu”. Zna se dogoditi i da konobar trči za  vama noseći meni. A cjenkanje je način  života. Nikad ne pristajte na prvu, početnu  cijenu jer nju možete sniziti minimalno  upola posebno na Grand Bazaaru na kojem  ćete susresti trgovce koji će vam se obraćati  nekakvom mješavinom hrvatskog i srpskog  jezika. Isti trgovci ljubazno će vas ponuditi  čajem, a žene ako su bez pratnje – dobit će  pozive na večere, druženja. Neki od trgovaca  će vam čak ponuditi i brak. Hm, šalili se oni  ili ne, bar se možete dobro zabaviti i  nasmijati s njima. Treba spomenuti kako je  važno dobro isplanirati posjet ovom gradu u  kojem toliko toga vrijedi pogledati, obići,  vidjeti.
Minareti, džamije, palače
Istanbul je bio sjedište Rimskog, Bizantinskog i Otomanskog Carstva te je triput  mijenjao ime: Carigrad, Konstatinopol, Istanbul. Sva ta vremena ostavila su svoj utisak  u arhitekturi grada u kojem dominiraju  carske palače, kupole, minareti, ali i moderna  zdanja. Od mnoštva džamija najpoznatije su  Plava džamija, Sulejmanova džamija, Ortaköy. Naravno da treba voditi računa o  prikladnoj odjeći ako želite vidjeti unutrašnjost džamije. Na samom ulazu, kao i u  svaku džamiju, potrebno se izuti, staviti  obuću u vrećicu, a žene svakako trebaju  pokriti glavu za što obično služe marame koje  se nalaze na ulazu. U džamiju ulazite  potpuno besplatno, ali ako želite možete  ostaviti prilog. Plava ili Sultan Ahmetova  džamija sagrađena je između 1609.-1616.,  sadrži čak šest minareta i preko 250 prozora  što čini unutrašnjost džamije osvjetljenijom nego što je to inače  slučaj. Nasuprot Plave džamije  nalazi se Aya Sofija, pravoslavna  bazilika koju je dao sagraditi car  Justinijan, a koju je Mehmet  Osvajač pretvorio u džamiju nakon osvajanja Istanbula 1453.  godine. Od 1935. Aya Sofija služi  kao muzej,  a ulaznica će vas  stajati 10 eura, kao i za Topkapi  palaču koja je bila sjedište Otomanskog Carstva te Dolmabache  palaču (za studente s ISIC karticom ulaznica je 1 euro).
Grad s preko 13 milijuna  stanovnika
Taksim je glavni trg na kojem  se nalazi Spomenik Republici, a  do kojeg vodi najpoznatija ulica  Istiklal Cadessi. Smatra se kako  je u svakom trenutku u toj ulici  otprilike milijun ljudi. Mogli bismo je usporediti sa zagrebačkom  Ilicom, osim što u ovoj ulici nema  prometa i kudikamo je veća, ali  namjena joj je ista: kupovina.  Nema čega nema, od trgovina s  robnim markama, bankama, malim trgovinama, zalogajnicama, slastičarnicama.. I sve je: jeftino. Jeli s nogu ili u  (mini)restoranima proći ćete znatno jeftinije  nego kod nas. Primjerice jedan kebab s  mineralnom košta otprilike 12 kuna. A pileći  kebab s prilogom, sokom i čajem otprilike 35  kuna. No i tu treba biti oprezan jer ako  zađete malo u sporedne ulice možete očekivati jeftinije cijene, ali kvaliteta ipak odudara.
I taman kad pomislite da ste jeftino  kupovali u europskom dijelu Istanbula, kad  dođete u onaj azijski shvatite da ste se  prevarili. Na azijsku stranu možete doći  mostovima, Bosporskim ili Sultan Mehmedovim, isključivo prijevoznim sredstvom  (navodno Bosporski most dugačak 1,5 km ne  možete propješačiti jer je zatvoren za pješake  zbog velikog broja samoubojstava) ili brodom. Taj dio je na neki način zapušteniji, kao  da je život tu stao, a tamo se odigrava. No  zato ćete tu proći jeftinije…
Kao grad koji broji preko 13 milijuna  stanovnika, Istanbul vam nudi bogatu lepezu  zabava. A zabava je kod njih svugdje – na  ulici, klubovima. Sve naprosto vrvi životom,  glazbom, dobrom vibrom. Valja pripomenuti  da je alkohol veoma skup u trgovinama, a  naročito u noćnim klubovima. Možda je to  razlog zašto domaći i gosti pribjegavaju  čuvenim nargilama… Mnogo je toga što zbog  nedostatka prostora ovdje nije spomenuto,  ali to nek bude razlog koji će vas odvesti u  jedini grad na svijetu koji se nalazi na dva  kontinenta – Istanbul!

Važno je znati

NE PROPUSTITE: vožnju Bosporom, tursku kupelj, kebab, Spice Bazaar, Yerebatan Sarnici (podzemna cisterna). I mnoge druge znamenitosti, muzeje…
NE ZABORAVITE: Turska valuta je lira (1 TRY – 3, 54 HRK).

Putovanja u Istanbul

Preko agencija ili individualno. Cijene turističkih  aranžmana se kreću oko 3.000 kuna za četiri dana  avionom (Kompas, Adriatica.net), ali treba paziti na to  odakle avion polijeće tako da računate na dodatne  troškove prijevoza. Za mlade koji žele vidjeti više, ali  se i voziti više postoje ture (npr. F-tours nudi  desetodnevnu turu preko Beograda, Sofije, do Istanbula za otprilike 2600kn, ovisno o terminu). Za  osobe sklone isključivo individualnim putešestvijama  ili s prijateljima neovisno o aranžmanima, postoji  opcija dolaska u Istanbul, preko Beograda i Sofije  vlakom. U Beogradu možete kupiti takozvani Balkan  Flexipass – kartu koja ima različite cijene ovisno o  dobi. Tako primjerice mladi do 26 godina mogu kupiti  kartu za 51 euro koja vrijedi za pet dana vožnje (koju  možete iskoristiti i za Bugarsku, Rumunjsku, Grčku)  unutar mjesec dana. Zatim 86 eura za 10 dana  putovanja te 103 eura za 15 dana. Sretan put!