Zaštita voćaka od pozebe

Voćke se tijekom jakih zima ne mogu u potpunosti zaštititi od većih oštećenja i zamrzavanja pupova, grana, debla i korijenja, ali može im se pomoći da sa znatno manje štete podnesu i vrlo niske temperature
Najava vremenskih nepogoda i dolazak tzv.” sibirske zime” s vrlo niskim temperaturama i puno snijega posljednjih dana zadala je glavobolju našim poljoprivrednim proizvođačima. Hoće li se ponoviti 1929. 1956. ili ona 1985. godina?
U iščekivanju sljedećeg naleta
Dugogodišnji trud u voćnjaku i masliniku koje nazivamo „tvornica pod vedrim nebom” može u trenutku biti potpuno uništen. Međutim, zasada hladnoća koja je prispjela s burom orkanske jakosti i pokojom pahuljicom snijega u našoj županiji nije prouzročila štete na trajnim nasadima.
U iščekivanju sljedećeg naleta pokušati ćemo odgovoriti na pitanje koje se posljednje vrijeme najčešće upućuje na adrese agronoma, a to je:
Zaštite od oštećenja i zamrzavanja
 „Koje su to kritične temperature koje dovode do smrzavanja voćaka, misleći potom i na maslinu kao najzastupljeniju voćnu vrstu na Mediteranu i na koji način poljoprivrednik može ublažiti štetu od niskih temperatura ?”
Voćke se tijekom jakih zima ne mogu u potpunosti zaštititi od većih oštećenja i zamrzavanja pupova, grana, debla i korijenja, ali može im se pomoći da sa znatno manje štete podnesu i vrlo niske temperature, neke čak i do – 30º C.
 Ako su zimu dočekale spremne onda je i mogućnost štetnih posljedica smrzavanja svedena na minimum. Zimske pozebe u dobro i redovito njegovanim (ishranjenim i zaštićenim) voćnjacima s dobro sazrelim drvom i mladicama su daleko manji nego u zapuštenim, nenjegovanim voćnjacima, stradalim od štetnika i bolesti koji se pogrešno gnoje samo dušičnim gnojivima (KAN, UREA) i to nepravovremeno, najčešće vrlo kasno u jesen.
Malčiranje i kompost
Oštećenja korijena mogu se dogoditi u slučaju dulje jake golomrazice, a to se događa ukoliko temperatura u zamrznutoj zemlji u zoni korijena (dubine 20 do 50 cm) voćaka padne na -12º C i niže. Poznato je kako je korijen voćaka bolje zaštićen od zamrzavanja u ledinama nego u obrađenom zemljištu. Zato je (osobito mlađa stabla) dobro malčiranjem (nastiranjem) tla pokošenom travom, stajnjakom ili kompostom, zaštititi od jačeg rashlađivanja dubljih slojeva zemljišta pokrivanjem zone korijenja.
Premazivanje vapnom
Od pucanja kore debla (“mrazopuca”) voćke zaštićujemo pravovremenim premazivanjem vapnom debla i osnove debljih grana krošnje, najkasnije do polovice siječnja. Pozebe na deblima nastaju upravo potkraj zime (kraj siječnja i veljače), kada dolazi do smjenjivanja prvih sunčanih i toplih dana s vedrim i vrlo hladnim noćima. Ako se pukotine (“mrazopuci”) odmah otkriju prije nego dođe do njihova otvaranja, sušenja i propadanja kore, može se čvrstim povezivanjem rana postići zaraštanje jakim priljubljivanjem kore. Ako se zakasni onda propalu, zamrzlu i osušenu koru treba ukloniti do zdravih dijelova, a ranu premazati voćarskim voskom.
Pripravci višenamjenskog djelovanja
Izboru sortimenta prilikom sadnje treba posvetiti puno pažnje, služeći se već postignutim iskustvima, te izbjegavati sadnju onih vrsta i sorata koje su poznate po slaboj otpornosti na vrlo niske zimske temperature, osobito na lošijim nižim položajima. Kao preventivna antistresna mjera posljednjih godina vrlo učestalo se koriste pripravci na bazi bakterije Thiobacillus ssp. (Thiofer).
Potražnja za ovim pripravkom višenamjenskog djelovanja (mikrobiološki poboljšivač i aktivator), a koji ima dozvolu u ekološkoj i integriranoj proizvodnji bila je zapažena posljednjih dana. Međutim, njegova primjena je učinkovita ukoliko se primjenjuje barem dva dana prije stresa i na temperaturi od minimalno 10ºC. Takva preventivna mjera sigurno je najbolja zaštita voćnjaka od zamrzavanja stabala.

 KRITIČNE TEMPERATURE

LIMUN
-3 DO -4

NARANČA
-4 DO -8

MANDARINA
-6,5 DO -12

MASLINA
-10 DO -15

TREŠNJA
-18 DO -22

BRESKVA I NEKTARINA
-20 DO -24

ORAH
-20 DO -29

MARELICA
-20 DO -25

KRUŠKA
-20 DO -30

JABUKA
-25 DO -35

ŠLJIVA
-35

LIJESKA
-26

DUNJA
-30