Subota, 20. travnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

16 C°

Deficitarna zanimanja konobar, prodavač, čistač, doktor medicine, matematičar…

04.02.2019. 14:02
Deficitarna  zanimanja  konobar,  prodavač,  čistač, doktor  medicine,  matematičar…


Tijekom 2018. godine na području Zadarske županije deficitarna zanimanja bila su konobar, prodavač, čistač, doktor medicine,  kuhinjski radnici, radnici na proizvodnoj liniji, medicinske sestre, čuvari,  taksisti… Među višim razinama obrazovanja, kao deficitarna zanimanja  za izdvojiti su još i odgojitelji, učitelji s djecom s teškoćama, profesori  matematike, diplomirani inženjeri građevine, učitelji razredne nastave,  profesori fizike…


Preporuke
Podaci su to iz Područnog ureda Zadar Zavoda za zapošljavanje, a  proizlaze iz razlike prosječnog broja prijavljenih na evidenciji i prosječnog broja traženih radnika po pojedinom zanimanju u 2018. godini.  Kako se tržište rada odvija i izvan Zavoda, to nisu potpuno precizni brojevi stvarnog stanja, ali su dobar pokazatelj.
Iz Zavoda kazuju da svake godine izrađuju preporuke za obrazovnu  upisnu politiku i politiku stipendiranja.
– Kako bismo smanjili nesrazmjer između ponude i potražnje na  tržištu rada, a na temelju Uredbe Vlade Republike Hrvatske o praćenju,  analizi i predviđanju potreba tržišta rada za pojedinim zvanjima, te izradi i uzimanju u obzir preporuka za obrazovnu upisnu politiku, regionalni i područni uredi Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, uz koordinaciju  Središnjeg ureda, provode analizu i prognozu potreba tržišta za pojedinim zvanjima te izrađuju preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja, stoji u pisanom odgovoru Zavoda za zapošljavanje.
Kako se navodi dalje, strukturna neusklađenost između ponude rada i  potražnje za radom jedan je od glavnih dugoročnih problema hrvatskog  tržišta rada, što bi se moglo umanjiti upravo promjenom obrazovne  upisne politike i politike stipendiranja na temelju preporuka Hrvatskog  zavoda za zapošljavanje.
– Premda su jasne i izravne, preporuke imaju kvalitativni karakter. Preporuča se povećanje ili smanjenje broja upisanih i stipendiranih učenika  i studenata u pojedinim obrazovnim programima, ali se ono ne određuje  kvantitativno. Preporuke, dakle, ukazuju na smjer potrebnih promjena,  ali ne određuju njihov kvantitativni doseg. S druge strane, budući da se  preporuke izrađuju i upućuju svake godine, opetovanom pojavljivanju  pojedinih obrazovnih programa treba pridavati sve veću težinu i uzimati  ga u obzir sve ozbiljnije prilikom donošenja odluka, ističu u Zavodu.


Educiranje za deficitarna zanimanja
U preporukama za povećanje upisnih kvota i stipendiranje na zadarskom području nalaze se sljedeća zanimanja: za dvogodišnje ili trogodišnje srednjoškolske programe – konobar, kuhar, vozač motornog vozila, tesar, zidar, pekar, slastičar i vrtlar. Preporuke za četverogodišnji srednjoškolski program su: hotelijersko-turistički tehničar, farmaceutski tehničar te tehničar zaštite osoba i imovine. Za stručne studije trebalo bi povećati kvote i poticati studente strojarstva, a za sveučilišne studije studente medicine, rehabilitacije, farmacije, glazbene pedagogije, strojarstva, računarstva, elektrotehnike, građevinarstva te nastavničke smjerove matematike, fizike, likovne kulture, biologije i informatike.
Osim toga, kako bi bile konkuretnije na tržištu rada, brojne nezaposlene osobe se dodatno educiraju, upravo najčešće za deficitarna zanimanja.
– U Područnom uredu u Zadru provode se programi učenja stranih jezika, stručna osposobljavanja i usavršavanja. U razdoblju od studenog  2018. godine do travnja 2019. provode se programi: engleski jezik, njemački jezik, talijanski jezik, osposobljavanje za pomoćnog vrtlara, njegovatelja, masera, pomoćnog kuhara, pomoćnog slastičara, voditelja izrade i provedbe projekata financiranih iz EU fondova i računalnog programera internet aplikacija. Nezaposlene osobe pokazuju dobar interes za  obrazovne programe Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, navode sa Zavoda.
Što se tiče strukovnih obrazovanja, u krojenju obrazovne politike i  upisnih kvota, godinama je nezaobilazna i Hrvatska obrtnička komora  koja je veza između učenika – naučnika i obrtnika mentora, koji su i potencijalni poslodavaci za svoje praktikante.




Strukovno obrazovanje – servis gospodarstva
Stručna suradnica za obrazovanje u Obrtničkoj komori Zadarske  županije je Lidija Udiljak.
– Strukovno obrazovanje mora biti servis gospodarstva, a dijete po završetku obrazovanja mora biti zapošljivo. Prije svega, u obrazovnoj politici za strukovna zanimanja ključan je partnerski odnos između dvaju resornih ministarstava – Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta i  Ministarstva obrazovanja. Kod nas je to još prilično neusklađeno. Istina  je da Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta provodi niz aktivnosti kako bi motiviralo i djecu i poslodavce – obrtnici koji uzimaju djecu  na praksu imaju porezne olakšice, naknade za mentorstvo, učenici dobivaju stipendije, propisana je i naknada koju bi poslodavci trebali davati  učenicima…, kazuje Udiljak, dodajući da u samom obrazovanju postoji  neusklađenost te da ne koriste sve struke i sve škole isti model.
– Sad se s novom kurikularnom reformom, kao pilot projekt, uvodi  dvojni sustav obrazovanja, koji kod nas postoji od školske godine  1995./1996., ali se s vremenom  morao modificirati i prilagoditi stvarnom  stanju u hrvatskom gospodarstvu te je takav dvojni model djelomično  prilagođen i nazvan Jedinstveni model obrazovanja. Za taj model se  može reći da je za naše prilike puno prikladniji, nego dvojni sustav. Ali,  nažalost, zasad se Hrvatska obrtnička komora zaobilazi kao važan partner u pripremi i provedbi kurikularne reforme, iako se jedina već 20 godina bori za postizanje što kvalitetnijeg strukovnog obrazovanja koje podržava i definira učenja na radnom mjestu. Čekamo sad još izmjene Zakona o obrtu i kako će se pokazati pilot projekt dvojnog sustava, a što se  od nas na terenu bude tražilo, mi ćemo napraviti i nastojati pripomoći sa  dosadašnjim iskustvom i informacijama od obrtnika i učenika, zaključuje Udiljak.