Zadarskih “pet minuta” slave

Iako sadašnji podaci Državnog zavoda za statistiku to ne otkrivaju, podrobnija analiza pokazuje da su heroji rasta izvoza iz sektora ribe s rastom više od 250 posto, a u tom segmentu Zadarska županija prvak je Hrvatske
Državni zavod za statistiku iznio je statističke podatke o robnom izvozu i uvozu za siječanj koji s jedne strane svjedoče o smanjenju deficita, ali i drastičnom padu uvoza, ali i izvoza, pa konačan rezultat nije nedvosmisleno radosna vijest.
Hrvatsku robnu razmjenu s inozemstvom na početku ove godine obilježava znatno usporavanje rasta izvoza i još veće uvoza uslijed čega je poboljšana pokrivenost uvoza izvozom – sa 46,1 posto u siječnju prošle na 50 posto u prvom mjesecu ove godine.
Hrvatski je robni izvoz iskazan u kunama u siječnju ove godine iznosio 3,8 milijardi kuna, što je smanjenje za 26,1 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec, pokazuju danas objavljeni privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku. Istodobno uvoz je u siječnju iznosio 7,6 milijardi kuna, što je za 31,8 posto manja vrijednost robnog uvoza nego u prvom mjesecu prošle godine.
Deficit u robnoj razmjeni s inozemstvom u siječnju je iznosio nešto više od 3,8 milijardi kuna i za 36,6 posto je bio niži nego u istom mjesecu lani.
Izražen u eurima, hrvatski izvoz robe u siječnju je iznosio je 515,8 milijuna eura, što u usporedbi s istim mjesecom 2008. predstavlja smanjenje za 186 milijuna eura ili za 26,5 posto.
Uvoz je, pak, bio nešto veći od jedne milijarde eura, a u odnosu na siječanj prošle godine bio je manji za 490 milijuna eura ili za 32,2 posto.
Siječanjski deficit od 516,5 milijuna eura bio je manji za 37 posto nego u istom mjesecu lani.
Junačenje poljoprivrede – čitaj ribarstva
Gledano prema nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti ili vrstama proizvoda relativno je lako otrkiti da je jedini istinski junak robne razmjene u siječnju bila poljoprivreda. Naime, za razliku od prosječnih ili otužnijih brojki većine djelatnosti, poljoprivreda kao cjelina segnula je u siječnju do 386 milijuna kuna što je deset posto ukupnog izvoza, dok je uvoz zaustavljen na ispod 250 milijuna kuna.
No, pravi raspored ovako vrijednog rezultata razotkriva činjenica da je gotovo 300 milijuna došlo iz segmenta ribarstva i markulture. Pri tom je ovo područje aposlutni rekorder rasta s gotovo nevjerojatnim skokom vrijednosti izvoza od 258 (?!) posto. Istovremeno je njihov uvoz u ovom razdoblju godine simboličan i iznosio je 2,5 milijuna kuna.
Ribarstvo je lani u siječnju izvezlo robe u vrijednosti 81,8 milijuna kuna, a ove godine 293 milijuna. Gledano po drugačijim klasifikacijama, ribe i riblje prerađevine donijele su Hrvatskoj više od 305 milijuna kuna izvoza u siječnju uz rast od 250 posto. Ništa drugo u hrvatskim statistikama ne da se ni približno usporediti s ovim podatkom.
Značenje Zadarske županije
Zadrska županija odrađuje preko 50 u nekim segmentima do dvije trećine ovog posla u državi, odnosno ribarstva, marikulture i prerade ribe. Pri tome svakako valja kazati da je novčano najvažniji uzgoj tune u čemu je u Zadarskoj županiji smješeno četiri od šest hrvatskih tvrtki koje se bave uzgojem tuna. Zadar je i najznačajniji centar uzgoja bijele ribe. Također i prerade, bilo da se radi o klasičnoj proizvodnji konzervirane ribe ili posljednjih godina proširenom soljenju prvenstveno inčuna. Konačno, iznimno je snažan centar ribarstva s osloncem u najribarskijem mjestu u zemlji – Kalima.
 No, valja ipak biti pošten pa reći da je ovo očekivanih “zadarskih pet minuta” u državnoj statistici izvoza i uvoza. Istina, dobro je da tih “pet minuta” ipak traju mjesec dana. Naime, ova se statistika poklapa s vrhuncem ili gotovo cjelokupnim poslom oko izlova tune iz kaveza i njihovog plasmana put Japana. Nešto se posla odradi u prosincu, vrlo rijetko u studenom, a nešto zna ostati za veljaču, ali siječanj je uvijek kruna posla, nekada i cijeli posao.
 Značenje ovog dijela izvoza s predznakom Zadra, u siječnju stalno je kada su u pitanju apsolutne vrijednosti. Kada je u pitanju stopa rasta ona je ipak odraz kretanja u prošloj i ovoj godini, osim promjena u plasiranim količinama tune, značajan utjecaj imao je drugačiji raspored plasmana po mjeseciman jer je ove godine izvršena gotovo potpuna koncentracija na siječanj za razliku lanjske ciljene, a dijelom nesrećom stvorene disperzije.
Zadarska županija nije značajna u hrvatskom robnom izvozu i ovakav “zlatni pir” (statistički šturo gledano i neiskazan, jer se ne prikazuje po županijama) ima samo u siječnju. No, većina ga nema nikad.
Zadranima ovakav siječanj svaki put može poslužiti i kao svjedočanstvo o tome kakvo je značenje ribarstva, uzgoja i prerade ribe za ovo područje.

 POTVRDA

Kako svaki podatak uvijek valja (barem) dva puta provjeriti da bi se potvrdio iz statistike iznosimo i podatak o kretanju izvoza po zemljama. Dakle, hrvatski izvoz u Japan u siječnju je skočio za 254 posto. Postotak kao što vidimo odgovora postotku rasta plasmana ribe, a kako put Japana ide prije svega ili gotovo isključivo tuna, jasno je tko je krivac za takav rast.
Konačno izvoz za Japan iznosio je 282 milijuna, što se poklapa s prethodno spominjanim iznosima izvoza ribe.