Zašto bi građani morali šest puta popravljati tek kupljeni mobitel?

Novi Zakon o zaštiti potrošača, koji je Vlada prihvatila na prošlotjednoj sjednici, trebao bi unaprijediti prava hrvatskih potrošača i osigurati njihovu bolju zaštitu, te je približiti standardima Europske unije.
Iako su u novi Zakon uvršteni neki od prijedloga udruga koje štite prava potrošača, presudno će biti u kolikoj mjeri će se zakon provoditi u praksi. Naime, i dosadašnji Zakon o zaštiti potrošača, kažu u Zadarskom potrošaču, na papiru je jamčio mnoga prava potrošačima, no ona se u praksi često nisu poštivala.
– Najvažnija je primjena onoga što je zakonski regulirano, a u novi zakon uvedene su uglavnom “kozmetičke” promjene, ništa revolucionarno. Građane ionako ne zanimaju neki detalji uvršteni u zakon, nego im je bitno da ne budu oštećeni u svakodnevnim stvarnim situacijama kada, primjerice, moraju šest puta popravljati tek kupljeni mobitel, kaže Zoran Knežević, predsjednik udruge Zadarski potrošač, navodeći da je ključno pitanje zašto se prava potrošača štite u zemljama Europske unije, ali ne i u Hrvatskoj, osobito kad se radi o bankarskom sektoru.
Da su hrvatski građani u velikoj mjeri nesvjesni svojih potrošačkih prava govori i podatak da je Hrvatska na ljestvici zadovoljstva potrošača na razini EU tek na 26. mjestu, što bi novi Zakon trebao također popraviti.
Najveći interes u javnosti, kad je riječ o novostima uvedenima u novi Zakon o zaštiti potrošača, iskazan je za sniženja i rasprodaje u koje novi zakon uvodi više reda.
Tako će od sada trgovci sniženja moći organizirati samo tri puta godišnje, a ne kao do sada tijekom cijele godine. Sezonska sniženja moći će početi između 27. prosinca i 10. siječnja, 1. i 15. travnja, te 10. i 25. kolovoza, a moći će trajati najduže šezdeset dana. Akcije će moći trajati najduže 30 dana, a kupci će kupljenu robu moći vratiti u roku od 14 dana bez objašnjena. Također, artikli kupljeni putem interneta moći će se vratiti u istome roku bez navođenja razloga.
Predviđa se i obveza isticanja dviju cijena, što znači da trgovac uz sniženu cijenu mora istaknuti i redovnu, bez obzira je li riječ o sezonskom sniženju, rasprodaji, akcijskoj prodaji ili proizvodu s greškom, te proizvodu kojem istječe rok valjanosti.
Kad je riječ o javnim uslugama, poput isporuke struje i plina, novi zakon propisuje da tvrtke na računima koje šalju građanima moraju istaknuti iznos dugovanja. Također, neće biti moguće pokretanje ovrhe zbog dugova do okončanja sudskog postupka ili nagodbe s potrošačem. Dosad su, naime, pružatelji usluga pokretali postupak prisilne naplate iako se nije znao ishod sudskog postupka što je potrošačima prouzročilo dodatne troškove.