Zadarskoj županiji fali 21 tisuća hektara novih voćnih nasada

U 12 godina, koliko ih organiziramo, ovo je prvi put da se savjetovanje hrvatskih voćara s međunarodnim sudjelovanjem odvija na dvije lokacije, u Vodicama i Škabrnji, rekao je mr.sc. Frane Ivković.
On je jedan od najuzornijih i najpoznatijih hrvatskih voćara koji u okolici Zagreba ima voćnjake jabuka na 50 hektara. Počasni je predsjednik Organizacijskog odbora i dugogodišnji čelnik Hrvatske voćarske zajednice, a budući je rođeni Škabrnjanac nije teško pogoditi da je Ivković i “glavni krivac” što su jučer poznati znanstvenici i stručnjaci pohodili to ravkootarsko mjesto i u prepunoj dvorani Župne crkve Blažene Djevice Marije održali predavanja o aktualnoj situaciji u voćarstvu, prevladavanju krize i mogućnostima podizanja novih nasada.
U raljama sivog tržišta
Škabrnja će opet biti predvodnik razvoja poljoprivrede u Ravnim kotarima, rekao je općinski načelnik Nediljko Bubnjar, zahvalivši gostima na dolasku i ravnokotarskim voćarima na odazivu. Nazočne je pozdravio i Daniel Segarić, pročelnik za poljoprivredu Zadarske županije. O voćarstvu i maslinarstvu mediteranskog dijela Hrvatske govorio je dr. sc. Frane Strikić iz splitskog Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša.
– Mandarina je jedina voćna vrsta koje imamo dovoljno za vlastite potrebe pa i za izvoz, rekao je Strikić. Fali maslina kojih je oko 5,5 milijuna stabala, agruma (1,3 milijuna), marašaka, bresaka, bajama i ostalog mediteranskog voća.
 Uz nedostatnu proizvodnju problem su i nepostojanje ozbiljnih skladišnih, rashladnih prostora i pogona za sortiranje i klasiranje voća. Tržište je neorganizirano i uglavnom se sve obavlja na sivom tržištu ili na gradskim tržnicama. Ljeti nam dođe i do 13 milijuna turista i da svaki pojede po jednu jabuku to je više nego što ih možemo proizvesti, rekao je Strikić.
Govoreći o kvalitetima tla prof. dr. Tomislav Ćosić iznio je dosad nepoznat podatak da zadarsko područje ima čak 44.500 hektara idealnih tala za proizvodnju voćnih vrsta posebno maslina, bajama, smokava i marašaka. Osim toga, ovo područje, naglasio je Ćosić, ima također mogućnosti za proizvodnju i ostalih voćnih vrsta kojih nedostaje na domaćem tržištu kao što su breskve, trešnje, stolne sorte šljiva, kao i kasno zimskih sorti jabuka koje u ostalom djelu Hrvatske ne postižu takvu kvalitetu kao na zadarskom područje. Tijekom predavanja bilo je i primjedbi voćara zašto je odjednom izvorna maraška pretvorena u višnju marašku, a nije ostao brend maraška od koje je poznati liker proizvođen još početkom 16. stoljeća. U svezi s time u Škabrnji je predloženo da se maraška zaštiti na razini države i Europske unije.
Nužna regeneracija poljoprivrede
O voćarstvu zadarskog kraja kroz povijest govorila je Gordana Dragun, voditeljica Savjetodavne službe Zadarske županije. Među brojnim zanimljivim podacima ona je otkrila da se, primjerice, na području današnje zadarske regije još u 15. stoljeću proizvodilo dvostruko više vina nego danas.
– Danas 1.470 OPG-ova obrađuje ukupno 6.000 ha voćnih nasada, a u općini Škabrnja 39 OPG-ova posjeduje 120 hektara voćnjaka, rekla je Dragun zaključivši da su u regeneraciji poljoprivrede proizvodnje potrebiti temeljni zahvati.
O kakvim zahvatima se radi obrazložio je Frane Ivković, koji je predstavio temeljne odrednice za spas hrvatskog voćarstva.
– Ovo je zadnji tren da oni koji odlučuju o hrvatskom voćarstvu poduzmu mjere, počevši od zakonske regulative do sadnje novih nasada.
Dosad smo, nažalost, svake godine uvozili voća u vrijednosti 170 milijuna dolara. To znači da smo od osamostaljenja u ovih 25 godina uvezli voća u vrijednosti od 4,5 milijardi eura. Da bismo se riješili uvoza i stvorili preduvjete da zadovoljimo domaće potrebe i izvezemo voća i prerađivina od voća za 350 do 370 milijuna eura godišnje treba nam novih 63.700 hektara novih nasada.
Najveći dio tih nasada kao što su zimske sorte jabuka, krušaka, bresaka, marelica, trešnje, maraske, bajama, smokve i maslina može biti u Zadarskoj županiji koja ima idealne uvjete za te voćne sorte. Znači od ukupno 63.700 novih nasada na području Zadarske županije treba biti 21.000 hektara novih nasada, kaže Ivković. To treba podizati promišljeno.