KLJUČ USPJEHA U TURIZMU Bakija: "Sve je više instant "vodiča" ili "poluvodiča"!

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika mkvanja
Nedostaje nam kvalitetnih turističkih vodiča
Treba stalno raditi na sebi i kontinuirano se usavršavati, raditi na komunikacijskim vještinama. Treba nam ozbiljnih vodiča jer oni su ti koji će mijenjati imidž Hrvatske i produljiti sezonu, bez njih, to će biti nemoguće, zaključio je Vinko Bakija, član Udruge turističkih vodiča Donat
Turistički vodiči stalno rade na sebi i kontinuirano se usavršavaju

Svaki dio turističkog sustava je izuzetno bitan za kreiranje  konačnog doživljaja, međutim upravo su turistički vodiči ti koji su najduže u kontaktu s turistima, ne agencije, a još najmanje turistički informativni centri i turističke zajednice. Samim time, oni su kreatori želje za  ponovnim dolaskom turista u destinaciju i glavni su poticaj njihove povećane potrošnje. Kazali su nam to u razgovoru Vinko Bakija i Luca  Bašić, članovi Udruge turističkih vodiča Donat, i jedni od onih vodiča  koji su zaslužni što nam turisti odlaze zadovoljni i što se ponovno  vraćaju.

U Zadar dolazi tek 3% turista zbog kulturnog turizma

Vinko Bakija licencirani je turistički za Zadarsku, Šibensko-kninsku i  Splitsko-dalmatinsku županiju već 22 godine, i to na francuskom, engleskom, talijanskom i hrvatskom jeziku. Još je 1997. počeo voditi turiste  po ovom kraju, u vrijeme kada su ga tek zapravo i otkrili. Iz svog bogatog  iskustva, Bakija nam je kazao kako se struktura gostiju u tom periodu  uvelike promijenila, odnosno omasovio se turizam razgledavanja i posjećivanja destinacije. Isto tako, promijenili su se vodiči.

- Imamo različite kulturne turiste. Nisu svi isti, kao što nisu niti svi turistički vodiči isti jer je to jedan kreativan oblik interkulturološke komunikacije. Mi kao vodiči imamo nalog od poslodavca (turoperatora, putničke agencije, itd.), a koji sadrži - grad, vrijeme i ulaze (tj. gdje ćemo sve  ući i što turisti moraju vidjeti). Sve ostalo kreiramo sami, i to na temelju  naše edukacije, ali i samih turista, objasnio je Bakija dodavši kako je zato  važno na početku vođenja upoznati turiste (koliko znaju, odnosno ne  znaju, i na temelju toga dalje složiti vođenje.

- Npr. što manje znaju, to ćemo ići manje detaljno u objašnjenje, i obrnuto. Za specijalne grupe (arheologe, povjesničare umjetnosti...) se posebno pripremamo. Ali važno je uvijek napraviti ravnotežu između legendi i anegdota te opisa stila, povijesnih događanja i sl. Ne smije ničega  biti previše, objasnio je naglasivši kako za sve to imaju tek jedan sat i 15  minuta, pa zato često puste i same turiste da ih vode svojim pitanjima i  interesom u razdoblje povijesti u kojem će se najviše zadržati.

- Povratne informacije i sudjelovanje turista su nam itekako potrebni,  jer se u suprotnom sve svodi na rutinsko vođenje i monolog. Bez dijaloga  nema uspješnog vođenja, kazao je Bakija.

Postoje vodiči i "vodiči"

Nadalje, Bakija nam je otkrio kako još uvijek nedostaje turističkih vodiča. Zadar, ali i Hrvatska općenito, kulturni turizam nažalost nemaju na  onoj razini na kojoj bi željeli imati.

- Po istraživanjima Instituta za turizam, 39% svih kretanja u Europi je  motivirano kulturnim turizmom, dok u Hrvatskoj to iznosi tek 7%, a u  Zadru 3%. Apsolutno nedovoljno i razočaravajuće zato što su ti turisti  daleko veći potrošači od kruzerskih i kupališnih gostiju, i oni su ti koji  najviše pronose glas o samoj destinaciji, objasnio je.

Velika potreba za turistima dovodi do jedne druge pojave, a to je sve  više instant "vodiča", ili "poluvodiča" kako ih naziva Bakija. Naime, danas postoji sve više tečajeva koji traju sedam dana, i nakon kojeg se uredno dobije dozvola koja je po Zakonu legalna, ali po kvaliteti daleko od  toga, objašnjava naš sugovornik. A ima i vodiča koji slušaju seminar za  turističke vodiče na sveučilištima i koji traju nekoliko mjeseci. No, zato  se u praksi pokažu razlike.

-Tržište na kraju ipak pokaže svoje. Putničke agencije će na kraju odabrati vodiča koji su dobri i prepoznati, koji rade na sebi i kreiraju memorabilno i transformacijsko iskustvo kod turista. No, nažalost, uvijek ima i  onih agencija koje samo gledaju kako će proći što jeftinije i jedino im je  stalo do brze zarade, kazao je.

Posao vodiča ne može raditi svatko. To je posao za cijeli život i iziskuje  konstantan rad na sebi.

- Ovo je creme de la creme hrvatskog turističkog sustava. Treba stalno  raditi na sebi i kontinuirano se usavršavati, raditi na komunikacijskim  vještinama jer će vas poslodavac u suprotnom prestati zvati. Treba nam,  prije svega, ozbiljnih vodiča jer oni su ti koji će mijenjati imidž Hrvatske i  produljiti sezonu. Bez njih, to će biti nemoguće, zaključio je Bakija.

Na maturalcu shvatila da želi postati turistički vodič

Mlada i simpatična, Luca Bašić već je tri i pol godine licencirani turistički vodič za Zadarsku županiju, na engleskom i hrvatskom jeziku. Još u  4. razredu srednje škole počela je razmišljati o tome da postane vodič, i  to, ni manje ni više nego za vrijeme maturalnog putovanja u Španjolskoj,  a sve zahvaljujući pratitelju.

- Naš pratitelj Marko bio je toliko dobar, prepun zanimljivih priča, i  zahvaljujući njemu, odlučila sam postati vodič. Završetak fakulteta Povijest umjetnosti i geografije još me više približio tom pozivu, a onda je u  financijskom dijelu cijela obitelj stala uz mene na čemu ću im biti vječno  zahvalna. Uspješno sam završila tečaj na Sveučilištu u Zadru i, bez obzira na cijenu koja nije mala, isplati se, kazala je Bašić naglasivši da, ako  ćeš dati sve od sebe i raditi, već ćeš u prvoj sezoni debelo premašiti iznos  koji si izdvojio za tečaj (7.000 kuna).

Tko god namjerava upisati tečaj, Bašić mu preporučuje Sveučilište u  Zadru jer je, kaže, kvalitetan, a profesori su temeljiti. Ali, isto tako, kaže  da se pripremite na puno posla.

- Čak i ja koja sam završila Povijest umjetnosti morala sam dobro zagrijati stolicu da položim "Kulturnu baštinu Zadra" upravo zbog detalja i  pedantnosti gradiva. Ali na kraju sam dobila tu jednu sigurnost zbog koje mi sadržaj vođenja nikada nije bio problem, čak ni prvi put unatoč  ogromnoj tremi, kazala je.

Danas je sigurna da je dobro odabrala, upravo zbog "feedbacka" o kojem je i Bakija pričao. Naime, nakon svakog vođenja, Luca dobije divne  komentare od strane svoje grupe, kako osjete tu njezinu energiju i ljubav  prema svome gradu i poslu, a sve to se itekako odražava i na čestim angažmanima od poslodavaca.

- I zato jedva čekam svako svoje sljedeće vođenje. Pronašla sam se u  tome, imam dobar kontakt s gostima i znam prepoznati što im treba. I  shvatila sam da je najvažnije imati osmijeh, biti simpatičan i pristupačan, biti "u trenutku".

Nedovoljno otkrivena fašistička,  socijalistička i ratna zadarska  arhitektura

Bakija i Bašić kazali su kako se u Zadru premalo govori i zna o fašističkoj, a kasnije socijalističkoj arhitekturi, koja isto jako zanimljiva, krije jako zanimljive priče  (npr. hotel Beograd kasnije Zagreb, zgrada OŠ Petra Preradovića, zgrada bivše kavane Central, Peglica,...). -Ima ih jako puno, a malo tko zna da su važne za povijest  Zadra. Trenutno kao vodiči dosta radimo na toj temi kako bi i nju uklopili u naša  vođenja. Također, Zadar ima i bogatu ratnu arhitekturu koja je također nedovoljno  dostupna javnosti (podzemni tuneli, bunkeri i sl.).

Bakija i Bašić slažu se, i vide samo prednosti u tome, da Poluotok dobije više hotela visoke klase jer će upravo oni privući i zadržati kulturne turiste pred i post sezone koji najviše potroše. -Takvi gosti kada dođu nemaju gdje odsjesti. Da bi ih više  privukli i zadržali, Poluotoku svakako treba i taj dio iskustva jer ako se Zadar i Hrvatska budu nastavili koncentrirati na apartmanizaciju, sezonalnost i kupališni turizam, polako ćemo postati kupališna kolonija sjeverne i sjeveroistočne Europe. A to  nije dobro. Kupališni turisti više će nam potrošiti resursa nego što će nam ostaviti  novaca, zaključi su.

Jedan od temeljnih problema s kojim se hrvatskih turistički vodiči susreću, kazao  je Bakija, jesu ilegalni turistički vodiči iz članica EU kojima je Ministarstvo turizma  potpisalo dozvolu da vode svoje grupe po cijeloj Hrvatskoj, ali ne kao pratitelji, već  kao vodiči. Hrvatski vodiči, za razliku od njih, ne smiju voditi nigdje ako nemaju licencu, a kamoli van Hrvatske. -To je strašna nepravda i diskriminacija koja prema  nama traje već godinama. Tako mi npr. ne možemo voditi Dubrovnik, Zagreb, Osijek,... a kineski vodiči mogu jer im je ustanova koja bi trebala štititi hrvatske vodiče  dala dozvolu da izmišljaju informacije o našim lokacijama. Događaju se strašne nebuloze i neistine koje se prenose turistima jer se ne pripreme dovoljno. Tako je jedan  engleski vodič rekao da je natpis ispod kneza Branimira u Ninu napisan srpskom  ćirilicom, talijanski vodič je u crkvi svetog Donata pričao o Rimu bez da je spomenuo  Zadar itd., ispričao je Bakija razočarano dodavši kako ih nitko ne kontrolira, a kada  inspekcija izađe na teren, onda hvata samo nas koji imamo iskaznicu turističkog vodiča. Problem je, dodao je Bakija, što takvi vodiči našima uzimaju plaću, tj. zarađuju u našoj zemlji bez da plaćaju porez.

Kategorija: 
Ocjena: 
Prosječno: 5 (1 glasova)