Hrvatsko jezično i književno blago naraštajima u nasljeđe

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika asaric
Matica hrvatska Zadar objavila zbornik radova "Domaća rič 14"
Autor: 
Recenzent zbornika jezikoslovac Domagoj Vidović ističe kako nije nimalo slučajno da se zamisao o svehrvatskome zajedništvu duboko ukorijenila u Zadru, gradu u kojemu se glagoljalo papi Aleksandru III. te gradu koji je i zemljopisno najotvoreniji prema otocima i zaleđu
Arhiva Zadarskog lista
Urednik zbornika Ivan Paštar

Knjigu "Domaća rič 14 - Zbornik radova s međunarodnoga jezikoslovno-književnog skupa održanoga od 26. do 27. travnja 2019. u Salima na Dugom otoku" objavio je Ogranak Matice hrvatske Zadar.

Urednik zbornika Ivan Paštar u predgovoru ističe kako jezikoslovno-književni skup znanstvenom obradom hrvatskih mjesnih govora i književnim oblicima predstavlja nastojanje da se hrvatsko jezično i književno blago ne zaboravi te da se u nasljeđe ostavi novim naraštajima hrvatskoga naroda.

Recenzent zbornika jezikoslovac Domagoj Vidović ističe kako nije nimalo slučajno da se zamisao o svehrvatskome zajedništvu duboko ukorijenila u Zadru, gradu u kojemu se glagoljalo papi Aleksandru III. te gradu koji je i zemljopisno najotvoreniji prema otocima i zaleđu, u kojemu se svakodnevnu susreću otočki i kopneni čakavci te štokavci iz bližega i udaljenijega zaleđa.

Dijalektološki radovi

Vidović naglašava kako se skupom Domaća rič promiče nedjeljivost hrvatskoga jezika u njegovoj raznolikosti koja se ni u najtjeskobnijim trenutcima hrvatske povijesti, nije prometnula u zamisao o Hrvatskoj kao zemlji s tisuću jezika.

U znanstvenome dijelu zbornika "Domaća rič 14" (468 str.) među znanstvenim su radovima zastupljeni dijalektološki radovi: rad o šoltanskim čakavskim govorima Filipa Galovića, o značajkama pražničkoga govora na otoku Braču pisala je Silvija Buvinić, govor Zatona kod Nina obradio je Ivan Magaš, govoru Janjevaca u Kistanjama posvetila se Irena Stanić, temeljne je crte pijavskoga govora na Pelješcu raščlanila Marijana Tomelić Ćurlin, a govora Velikoga i Maloga Skočaja kod Bihaća Samra Mujanić.

Jezičnim su se značajkama hrvatskih filologa i književnika bavili Josip Lisac, koji se osvrnuo na jezik književnih djela Božidara Finke, Tonko Maroević obradio je kajkavske elemente u opusu Luke Paljetka, Mate Kovačević raščlanio je duvanjske dijalektizme u pripovijetkama Joze Mašića, Antun Lučić ikavski element u pjesništvu Joze Jakiše, Robert Hajszan Panonski pozabavio se gradišćanskim katekizmom Petra Jandriševića, Ivica Vigato je obradio dijaloge u pripovijesti Toreta Tanje Telesmanić pisane govorom otoka Silbe, a išćunske je izreke prikupio Ante Smoljan.

Etnološko-etnografskim i jezičnim značajkama Belostenčeva djela Gazophylacium posvećen je rad Željka Bajze, saljski su etnografski pojmovnik sastavile Lidija Bajuk i Koraljka Kuzman Šlogar, a na narodne se običaje u Povljani na otoku Pagu osvrnuo Ante Tičić.

Bogatstvo glagoljaške baštine

Prezimena potkalničkoga Prigorja obradio Krunoslav Puškar, bibinjske nadimke Božidar Šimunić, a antroponime u Korčulanskome statutu Domagoj Vidović. Francesca Sammartino usporedila je mundimitarske rodbinske nazive s onima u hrvatskome i talijanskome standardnom jeziku. Postanje su dugootočkih toponima nastojali rasvijetliti Silvio Ferrari i Nevena Jurišić Borzan.

Bogatstvo saljske glagoljaške baštine predočila je Ivana Petešić Šušak, a Teodora Vigato teatrološki rad posvetila je lutkarstvu u Zadru.

U znanstvenome je dijelu zbornika objavljen prikaz knjiga Rad snova i Jedini smisao vremena Dragana Gligore, čiji je autor Vlatko Majić. U umjetničkom dijelu najzastupljeniji su autori koji pišu na mjesnim čakavskim idiomima od Istre do Hvara: Rajka Anđelić Maslovarić, Robert Bacalja, Elis Baćac, fra Antun Badurina, Marin Fuzul, Šime Lisica, Vlatko Majić, Tomislav Meštrić, Atilio Orlović, Ante Sikirić, Ante Šarunić i Ante Tičić. U manjoj mjeri zastupljeni su i pjesnici koji pišu na štokavskome kako što su Ante Nadomir Tadić Šutra i Ivan Vidović te Davor Grgurić na kajkavskome narječju.

Prozne uratke potpisuju Miljenko Dujela, Milan Kranjčević, Ive Oštarić, Zvonimir Sutlović i Božidar Šimunić, a Ante Nadomir Tadić Šutra izvješćuje o okupljanju članova Hrvatske iseljeničke lirike u Solinu 2016.

Skup je održan pod pokroviteljstvom Zadarske županije, Grada Zadra i Općine Sali.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno