Oprezno s antibioticima!

Procjenu o tome treba li primijeniti antibiotik treba donijeti isključivo liječnik, ističe dr. Alma Raljević-Baradić, pojašnjavajući da prekomjernom i neprimjerenom upotrebom antibiotika oni postaju kontraproduktivni, jer potiču razvoj mutanata otpornih na antibiotike među bakterijama koje prirodno nastanjuju ljudsko tijelo

Svjetski dan zdravlja, kao i posljednjih 60 godina i ove se godine obilježava u četvrtak 7. travnja, a ovaj je put posvećen antimikrobnoj rezistenciji. Riječ je o otpornosti mikroorganizama na do tada učinkovit lijek, a o kojem u ovom povodu govore dr. Alma Raljević-Baradić i dr. Branka Tomčić, iz Službe za mikrobiologiju i parazitologiju Zavoda za javno zdravstvo Zadar.
Smisao obilježavanja ovog dana je podizanje svijesti o specifičnoj i prioritetnoj zdravstvenoj problematici, a s obzirom na to da je ove je godine Svjetski dan zdravlja posvećen otpornosti bakterija na antibiotike, liječnice su govorile o današnjoj sve većoj potrebi podizanja svijesti o uporabi antibiotika.
“Dobre” bakterije
 Poznato je da je prije “ere antibiotika” izloženost čovjeka danas bezazlenim bakterijama mogla uzrokovati smrt. No antibiotici su u kombinaciji s boljim higijenskim uvjetima spasili mnoge ljudske živote. Ipak, unatoč ovom za čovječanstvo iznimno važnom napretku, prekomjerna uporaba antibiotika dovela je do pojave rezistentnih organizama, što znači da kriva uporaba antibiotika potkopava dugoročnu učinkovitost te da je podizanje svijesti među građanima o rizicima nepropisnog korištenja antibiotika danas nužno.
– Antibiotici su lijekovi koji sprječavaju rast bakterija i koriste se u liječenju bakterijskih infekcija. Ono što ljudi moraju znati je da antibiotici nisu djelotvorni protiv virusa koji uzrokuju bolesti kao što su gripa, obična prehlada i akutni bronhitis. Te virusne infekcije obično prolaze same od sebe nakon nekoliko dana i liječenje antibioticima nema nikakve koristi, istaknula je dr. Raljević-Baradić, pojasnivši da većina bakterija koje nastanjuju ljudsko tijelo spada u “dobre” bakterije bez kojih ljudi ne bi mogli živjeti, a ako se nađu na krivom mjestu u organizmu mogu uzrokovati bolesti poput upale pluća, meningitis, infekcije rana, neke upale grla i uha te infekcije mokraćnog sustava.
Zato je, kako ističu liječnice, važno javnosti ukazati na opasnost od prekomjerne upotrebe antibiotika, pogotovo za bolesti na koje antibiotici ne djeluju, što dovodi do otpornosti bakterija na antibiotike i njihove neučinkovitosti.
Naime, neindicirana, nepravilna i pretjerana primjena antibiotika u mnogim područjima ljudskog života potiskuje osjetljive sojeve bakterija različitih vrsta, a pogoduje opstanku otpornih.
Antibiotici bez recepta
– Antibiotici postaju neučinkoviti jer zbog prevelike uporabe bakterije razvijaju otpornost na njih. S obzirom na to da se antibiotici često troše za virusne infekcije kada nisu ni od kakve pomoći, nemamo ih za bakterijske infekcije kada su nam stvarno potrebni. Iako se nekad smatralo da otpornost bakterija na antibiotike neće biti problem, jer farmaceutska industrija stalno proizvoditi nove antibiotike, danas se zna da je vrlo malo novih antibiotika u fazama pretkliničkog i kliničkog ispitivanja i da se moramo okrenuti čuvanju postojećih, naglasila je Raljević-Baradić, navodeći da je porazno to što se danas oko 90 posto antibiotika troši izvan bolnica, s tim da se oko 75 posto antibiotika troši za infekcije dišnih putova, a koje su najčešće uzrokovane virusima. U bolnici se, kako kaže liječnica, primjena antibiotika strogo kontrolira te se primjenjuje pravilno, dok problem društvu stvaraju oni pacijenti koji se kod kuće “igraju doktora”.
Iako su antibiotici dostupni samo na liječnički recept, mnogi građani samoinicijativno uzimaju antibiotike i to nejčešće koristeći nepotrošene zalihe od prijašnjih terapija ili pokušavajući nabaviti antibiotike bez recepta. Kako navode liječnice, pacijenti često vrše pritisak na liječnika da im propiše antibiotike smatrajući da je to znak da njihovu bolest shvaća ozbiljno.
– Ono što ljudi moraju znati je da povišena tjelesna temperatura nije automatski znak da je potrebno primijeniti antibiotike, jer mnoge virusne infekcije dišnih putova imaju tešku kliničku sliku i zahtijevaju mirovanje i simptomatsku terapiju, ali ne i primjenu antibiotika. Procjenu o tome treba li primijeniti antibiotik treba donijeti isključivo liječnik, ističe dr. Raljević-Baradić, pojašnjavajući da prekomjernom i neprimjerenom upotrebom antibiotika oni postaju kontraproduktivni, jer potiču razvoj mutanata otpornih na antibiotike među bakterijama koje prirodno nastanjuju ljudsko tijelo, a kojih je u ljudskom organizmu 1.014 i nužni su za njegovo normalno funkcioniranje.
Liječnice također poručuju da ovaj problem nije niti malo bezazlen, a prerastao je u ozbiljno javnozdravstveno pitanje globalnog značenja. Jer ovakvim pristupom uskoro će ponestati lijekova za bakterijske infekcije koje će uzrokovati “vraćanje na početak” i bakterijske će infekcije ponovno uzrokovati smrt, a što će s obzirom na napredak medicine biti apsurdno.