Još nije kasno za prihranu dušikom

Upravo sada, tijekom travnja je razdoblje najintenzivnijeg ubušivanja ženke potkornjaka u granu masline koje završava koncem svibnja. Kako provesti suzbijanje tzv. lovnim mamcima?
Kako bi u predstojećoj proizvodnoj godini koja je ispred nas, imali izuzetnu kvalitetu maslinova ploda koji će nam dati isto takvo ulje vrijeme je da odradimo sve agrotehničke mjere u maslinicima hvatajući beskišno razdoblje. Ovo bi trebala postati godina za pamćenje, jer ćemo konačno nakon maratonskog pregovaranja, usuglašavanja zakonske regulative, te monitoringa postati punopravna članica EU.
Prva i druga prihrana
Kako se je zima otegla, a kiše nikako da stanu nije moguće baš sve odraditi onako kako nam kaže neki utabani kalendar radova koji ne pozna promjene vezane uz klimatske promjene ili tzv. globalno zatopljenje. Za one koji nisu uspjeli odraditi prvu prihranu dušičnim gnojivom, koja se obično obavlja u ožujku još uvijek to mogu učiniti.
Sada se dodaje polovica predviđene količine dušičnog gnojiva.
Drugo prihranjivanje provodi se neposredno pred cvatnju, koja inače pada krajem travnja, početkom svibnja, a njime se maslini osigurava dušik za razdoblje nakon oplodnje cvijeta.
Gnojiva i starost maslina
 Dušična gnojiva za prihranu jesu: UREA (46% dušika) i KAN (27% dušika). Poželjno ih je plitkom obradom unijeti u tlo da bi brže i lakše došla u zonu korijena, a da bi gubici (sunce, kiša, korov) pri tom bili najmanji. Količina gnojiva dodaje se po godinama starosti stabla, po veličini krošnje i prošlogodišnjeg uroda. Radi orijentacije o količini može poslužiti podatak da maslinu koja je dala do 10 kg plodova treba prihraniti sa 0,3 kg/st Uree ili 0,5 kg/st KAN-a, onu koja je dala prirod od 30 – 40 kg/stablu treba prihraniti sa 1,0 kg/st Uree ili 2,0 kg/st KAN-a, stablo masline koje je vrlo dobro rodilo, dakle, dalo nam je od 60-80 kg plodova treba nagraditi sa 2,0 kg/st Uree ili 3,0 kg/st KAN-a.
Kako će gnojiti oni maslinari koji na svojim stablima uočavaju bljedilo lista, odnosno žućenje kao rezultat nedostatka bora, željeza i cinka? Na mnogim maslinicima na otočnom baš kao i na kopnenom dijelu županije uočena je kloroza koja je rezultat nedostatka gore spomenutih mikroelemenata, a javlja se na karbonatnim tlima u kojima je zastupljenost kalcija u suvišku. Osim gore navedene gnojidbe dušičnim gnojivom putem tla u ovakvim slučajevima preporučuje se i folijarna prihrana željeznom otopinom trgovačkog naziva Fertina Fe u koncentraciji 0,3-0,5% (0,3-0,5 l/100 litara vode) i otopinom bora – Fertina B u koncentraciji 1% (1 litra na 100 litara vode).
Odrezane grane samljeti
Rezidbu na formiranje uzgojnog oblika, kao i onu na rod maslinari privode kraju, makar se je i ona otegla radi učestalih kiša. Preporuka struke je odrezane grane samljeti, potom kompostirati i takvo vratiti maslini. Onima koji se još uvijek ne odlučuju za ovaj ekonomičan i biološki prihvatljiv način preporuka je grane iznijeti iz maslinika kako njihovim sušenjem ne bi postale plijen potkornjacima koji mogu maslini napraviti nenadoknadivu štetu. Prirodno stanište potkornjaka su odrezane grane masline koje luče neodređene, lako hlapljive kemijske tvari. Ženka pozitivno reagira na te podražaje i ubušuje se u granu.
Suzbijanje lovnim mamcima
Upravo sada, tijekom travnja je razdoblje najintenzivnijeg ubušivanja koje završava koncem svibnja, a suzbijanje se može provesti tzv. lovnim mamcima. Naime, lovni mamci se izrađuju od svježe odrezanih grančica masline dužine tridesetak centimetara s promjerom svežnja 10-15 cm. Svežnje vješamo u krošnje i zamjenjujemo ih svakih petnaestak dana, a radnju ponavljamo 3-4 puta tijekom travnja i svibnja. Skinute lovne mamke obvezatno spaljujemo. Prije vješanja poželjno ih je umočiti u otopinu nekog insekticida čime postižemo daleko veću učinkovitost. Svježa grančica privlači odrasle oblike, a insekticid ih ubija.