Zadar gradi luku svoje budućnosti

S 236 milijuna eura ovo je najveći ikad proveden projekt u Zadru kojim ovaj milenijski grad-luka kroči ka budućnosti putem kojim je nastala njegova slavna prošlost – Luku, kao ulaz u Zadarsku županiju bez nezaposlenih prognozirao je Dario Jurin, a pozdravili i svi drugi govornici
“Povijesni” i “milenijski” dvije su najčešće riječi spominjane na otvaranju radova na novoj trajektnoj luci Gaženici u Zadru, iz usta istaknutih govornika: Ivice Burića, ravnatelja Lučke uprave Zadar, Darija Jurina predsjednika Gospodarske komore Zadarske županije, dr. Živka Kolege gradonačelnika Zadra, Stipe Zrilića, župana Zadarske županije, nj.e. dr. Bernda Fishera veleposlanika SR Njemačke u RH, i Božidara Kalmete ministra mora, prometa i infrastrukture u Vladi RH, pa i msgr. Ivana Prenđe koji je zazvao Božji blagoslov.
Što dobivaju Zadar i Hrvatska?
– Što Zadar i Hrvatska ovim dobivaju?, neminovno je pitanje koje je postavio i sugerirao odgovor ministar Božidar Kalmeta kazavši:
– Novi je projekt odobren i prepoznat od Europske investicijske banke i Njemačke razvojne banke, a one ne daju novac tek tako i za bilo što. Ta vrlo povoljna sredstva odobravaju se nakon iscrpnih analiza isplativosti, a njihovi su stručnjaci proveli ovdje više od godine dana. Njihova podrška projektu poruka je svima i ovdje i u cijeloj Hrvatskoj i Europi da se stvara novi put prometa roba i ljudi za Europu. Ova je luka i sve što iz nje slijedi ucrtana u transeuropsku mrežu prometnih koridora i dovesti će ovdje robe, ljude i posao. Biti će katalizator snažnog gospodarskog iskoraka i dovesti do onog što je istakao predsjednik komore Jurin – Zadra bez nezaposlenih, kazao je Kalmeta navodeći i zahvaljujući mnogima koji su godinama i desetljećima najprije snivali a onda radili da se ovo dogodi posebno zahvalivši dr. Ivi Sanaderu, što nije stranačka niti politička kurtoazija jer je Vlada ta koja je prihvatila jamstva, dakle i otplatu, naznačenih 236 milijuna eura kredita za ovu državnu luku.
– Grad kojem se posljednjih godina prati uzlet i razvoj tek će s ovim kazati koje je njegovo pravo mjesto za generacije koje dolaze, zaključio je Kalmeta.
Čak dvjestotinjak okupljenih bilo je u Gaženici pozdraviti nešto što se čeka desetljećima, jer nove luke ne nastaju olako. Gotovo svi koji imaju vezu s morem i pomorskom orijentacijom Zadra i Hrvatske željeli su nazočiti ovom velikom danu. Bili su tu i saborski zastupnici, ravnatelji svih institucija koje imaju vezu s morem, gospodarstvenici, čelnici vlasti županije i Zadra ali i niza drugih sredina. Uz ministra Kalmetu bili su tu i državni tajnici u ministarstvu Zdravko Livaković i Branko Bačić neraskidivo vezani uz sam projekt, ali i predstavnici SR Njemačke, Europske investicijske banke, Njemačke razvojne banke, projektanta, nadzora i izvođača radova predvođeni Strabagom, državnih tijela predvođeni Damirom Valčićem, pomorskog gospodarstva na čelu s “tankerašima” Ivom Mustaćem i Lenkom Milinom.
Jurin: Za Zadar bez nezaposlenih
– Strabagu čestitam i sugeriram, da svugdje gdje može uzme u posao naše lokalne tvrtke, kazao je predsjednik Komore Jurin pozdravljen pljeskom okupljenih. Jurin je kazao kako su mnogi dugo radili na ovom poslu (oni s dužim pamćenjem sjetit će se njegovog prethodnika Borisa Projića kao jednog od prvih pijetlova ove kao i mnogih drugih ideja) posebno istakavši Kalmetu i Livakovića i podsjećajući koliko su i onda dok su vodili Grad Zadar učinili da se ovo može ostvariti.
– Ovo je kompletiranje “paketa” infrastrukture koju čine autocesta, spojna cesta odavde do Zadra 2 i sama luka kojom će osnažiti međunarodna linija Zadar – Ancona ali i veza istočne i južne Europe sa srednjom i zapadnom, odnosno Bliskim i Srednjim Istokom, dajući nezaustavljiv poticaj gospodarskom razvitku. Citirajući dr. Branimira Lokina koji je izradio razvojnu projekciju Zadra te pozivajući se na opće prepoznavanje Zadra kao grada projekata i perspektive Jurin je najavio:
– Već 2013. ili 2015. godine ovaj će grad zahvaljujući ovom paketu imati i novi atribut – grad bez nezaposlenih.
Samozatajni neimar Ivica Burić kojem je ovo treća luka koju kao ravnatelj Lučke uprave gradi kazao je:
– Riječ je o 250.000 četvornih metara s 12 gatova (šest lokalnih, tri međunarodna i dužobalna i tri za RO-RO brodove i kruzere), ali i 300 metara gata za ribare uz 8.000 metara zaobalnog prostora, terminalom, parkiralištima, servisnim službama, a sve će biti gotovo krajem 2013. godine.
Burić, Kolega, Zrilić
Gradonačelnik Zadra dr. Kolega podsjetio se vremena silnog Zadra na putu od Akvileje ka Konstatinopolju, odnosno od Venecije ka Kandiji i dalje.
– Geotrateški iskorak Zadra izgradnjom autoceste ovim se kompletira, a s prometom i okolnim gospodarskim zonama čini okosnicu budućnosti Zadra na Mediteranu koji se vraća značenju kolijevke civilizacije. Ovim se otvara poticaj i projektima gradskih hotela, redefiniranja povjesne jezgre, razvitka turizma. Nakon vraćanja naprasno ratom prekinutog razvitka ovim Zadar otvara novu stranicu u razvitku u europski moderan grad, zaključio je Kolega.
Župan Zrilić tome je dodao:
– Pomorsku orijentaciju ne temeljimo samo na datostima gotovo četvrtine obalne linije Hrvatske, činjenice da more čini polovicu površine ove županije, 116 otoka… već i ljudskim znanjima i vještinama od najjače pomorske tvrtke, ribarstva, marikulture, turizma. Integriranjem svih oblika prometa i ovom lukom, koja svjedoči da smo u stanju donositi i pripremati najsloženije poslove i odluke, idemo u dobrom smjeru i u korist i dobrobit ljudi.
Uz blagoslov zadarskog nadbiskupa msgr. Ivana Prenđe i pjesmu klape Intrade mnogobrojni okupljeni nastavili su druženje i prebiranje po budućnosti koju projekt otvara, ili asociranje na prošlost grada stvorenog lukom.

 FISHER: PROVJERIT ĆU “HAPPYEND” OVE PRIČE

 
– Pozdravljam ministra Kalmetu kao dobrog prijatelja njemačkih ljudi i zahvaljujem što je omogućio da preko milijun mojih sunarodnjaka koji ovdje ljetuju lako dopru do ove obale koju toliko vole. Riječ Zadar kod Nijemaca asocira prekrasne plaže, povijesno nasljeđe od Rima do suvremenosti, krasno vrijeme, odnosno sve ono o čemu mi Nijemci sanjamo. Vi ste gospodine Buriću pametna osoba jer ako vas je podržala Njemačka razvojna banka onda je ovaj vaš projekt siguran u uspjeh jer oni ne odobravaju novac za priče s drugačijim krajem. Podsjetit ću stoga i na niz drugih sretnih završetaka (happyenda) za vašu predivnu državu i moju Njemačku kroz ovih 20 godina. Sretan kraj otpočeo pred 20 godina zvalo se čudo njemačkog ujedinjenja, rušenja Berlinskog zida i “Željezne zavjese”, odnosno pada komunizma sa sretnim završetkom vašeg članstva u NATO-u. Sad i vaši vojnici čuvaju Nijemce, kao što vas čuvaju njemački, američki i ostali. U tom smislu čekam sretan završetak u kojem će ova luka koju gradimo biti europska luka, luka kojom će robe i ljudi slobodno prometovati područjem EU bez granica. Sve to provjerit ću pred svoj odlazak iz Hrvatske kada će vjerujem sve na ovom panou nacrtano biti ovdje, kazao je veleposlanik SR Njemačke u Hrvatskoj nj.e. Bernd Fisher na svečanosti otvaranja radova na Novoj trajektnoj luci Zadar.

KRONOLOGIJA

Ministar Božidar Kalmeta podsjetio je na dio kronologije, onaj operativni dio ove priče:
– 1995.-96. davne ideje valjalo je pretočiti u detaljni urbanistički plan
– 2000. god. Gradsko vijeće Zadra plan je prihvatilo
– 2005. godine naručeno je Idejno rješenje, Studija zaštite okoliša
– Kraj 2005. godine Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva prihvaća Studiju
– lipanj 2006. godine Vlada RH održava sjednicu u Zadru dajući potporu projektu kao projektu od državnog interesa
– listopad 2006. Vlada RH daje suglasnost Lučkoj upravi za naručivanje dokumentacije i ishođenje dozvola
– srpanj-kolovoz 2007. godine Vladina jamstva na kredite EIB-a i KfW za 100 odnosno 120 milijuna eura
– jesen 2007. Sabor RH ratificira ugovore o kreditu odnosno jamstvu
Naravno da je cijela kronologija koja je prethodila vrlo obimna i seže u 60-te godine prošlog stoljeća, kada se donose prve dalekosežne odluke o izmještanju luke iz Zadra na predjel Gaženice, burne rasprave o izmještanju trajektnog prostaništa u 70-tim i 80-tim itd.