Prvih deset

Slika korisnika admin
Autor: 
mas_izlozba fotografija_zadarart
Filip BRALA
Fotografski uratci predstavljeni su u MAS-u

Povodom desete godišnjice postojanja udruge ZadArt je upriličio dvije izložbe, slikarskih radova u Gradskoj loži i fotografskih u Muzeju antičkog stakla. Uz otvorenje ovih dviju izložbi prigodno je predstavljena i monografija koja donosi bogat izbor ponajboljih djela članova udruge, kako slikarskih, tako i fotografskih. Riječ je o prvoj monografiji jedne zadarske likovne udruge, a podjednaka pažnja posvećena je likovnoj umjetnosti i umjetničkoj fotografiji.

Tko su? Odakle dolaze? Kamo idu?

Romana Galović, likovna voditeljica udruge, u predgovoru monografiji piše:

Likovna udruga ZadArt na svom početku, prije deset godina, točnije 11. studenoga 2000., okupila je dvadesetak umjetnika koji su htjeli na zadarskoj, a onda i hrvatskoj likovnoj sceni otvoriti novu viziju doživljaja likovnosti u jednoj udruzi. Dakle, ne samo kroz već tradicionalno prihvaćene grane kao što su slikarstvo, kiparstvo i grafika, nego su bili spremni na svojim izložbama otvoriti prostor kako umjetničkoj fotografiji, tako i sve popularnijem grafičkom dizajnu, a bilo je na njihovim izložbama i intervencija u prostoru, umjetničkih instalacija i performancea.

Dvije godine prije osnivanja udruge deset zadarskih umjetnika prvi puta pod imenom ZadArt izlagalo je u austrijskom dvorcu u gradiću Burgau, okupivši se pod ovim imenom htjeli su doprinijeti prepoznatljivosti grada i županije iz koje dolaze. Većina sudionika te austrijske izložbe danas su članovi istoimene likovne udruge, to su: Igor Rončević, Josip Zanki, Nilo Karuc, Neven Stojaković, Aldo Krizman, a vrlo aktivan član sve do svoje prerane smrti bio je i Gojislav Kalapač Goya.

Umjetnička grupacija ZadArt nastala je u poratnom vremenu kada je uglavnom bila prihvatljiva, nazovimo je protokolarna umjetnost, koja je imala podršku političkih otaca i morala je udovoljavati formama obilježavanja značajnih događaja, dok je prostor za nove ideje i umjetničko eksperimentiranje bio vrlo sužen, a time i mnogi od umjetnika uskraćeni za komunikaciju s publikom. Stoga nije ni čudno da je sa svojim početnim stavom otvorenosti ka različitim likovnim medijima i širokim tematskim prostorima prošla put kojim prolazi i većina umjetničkih individua, put od ignoriranja do kritičarskih oštrica i nakon nekog vremena priznavanja statusa ozbiljne likovne udruge bez koje bi likovni prostor Zadra, ali i Hrvatske bio znatno siromašniji.

Tri umjetničke generacije

Umjetnici okupljeni u ZadArtu predstavnici su čak tri umjetničke generacije, počevši od onih koji su nezaobilazna imena kada se govori o hrvatskoj likovnoj kulturi te onih koji tek ulaze u svoju zrelu fazu umjetničkog izričaja, kao i onih koji su još uvijek na putu otkrića vlastitih mogućnosti. Također, njezini članovi razlikuju se po načinu na koji su stjecali likovnu naobrazbu, po umjetničkom pristupu, bilo da se radi o stilu ili medijima kojim se izražavaju, ali i po temama koje su u centru njihovog umjetničkog iskaza. Sve to doprinosi da se o udruzi može govoriti kao o izrazito dinamičnoj, jer je uvijek spremna iznova preispitivati vlastita umjetnička dostignuća i postavljati sve zahtjevnije ciljeve.

Likovna udruga ZadArt je na svom početku kao primarne ciljeve istaknula okupljanje likovnih umjetnika, edukaciju te uvođenje i upoznavanje mladih s likovnim tehnikama i svijetom likovnosti uopće, kao i promicanje likovne kulture putem izložbi, performancea, video-projekcija, itd. U vrlo ambicioznom projektu udruge našlo se i organiziranje izložbi gostiju iz zemlje i inozemstva, jer su članovi ZadArta uspostavili i održavaju brojne kontakte s mnogim hrvatskim, ali i inozemnim umjetnicima i institucijama kojima je širenje likovne kulture glavna svrha postojanja. ZadArt usprkos tome što je godinama bio bez adekvatnog prostora, a i danas još uvijek radi na njegovu uređenju, nije odustao od svog zadanog programa u kojem je i škola crtanja i oblikovanja za djecu i odrasle, u kojoj bi se radilo kontinuirano uz kvalitetan i usmjeren program izrađen u suradnji s institucijama i pojedincima, kao i školu fotografije za djecu i odrasle. Također, ne odustaje ni od multimedijalnih tematskih predavanja o pojedinim umjetničkim pravcima i tokovima suvremene umjetnosti. Dio ovoga tijekom deset godina udruga je uspjela realizirati ili barem postaviti temelje da se u skoroj budućnosti ovaj program u cijelosti i ostvari.

Prva godišnja izložba

Kada se prisjećamo prve godišnje izložbe održane 2001. godine u Galeriji Leada na kojoj se predstavilo dvadeset i dvoje umjetnika, važno je spomenuti da su se tek trojica umjetnika predstavili kroz medij umjetničke fotografije, a to su bili: Željko Karavida, Željko Maričić i Tomislav Ristić. I nije prošlo dugo vremena da se u gradu poznatom po vrsnim majstorima fotografije i dugom fotografskom tradicijom, u okviru udruge ZadArt zbog velikog interesa i sve većeg broja učlanjenih fotografa 2007. godine osnovala i "ZadArt foto grupa", koja danas broji više od dvadesetak članova. Tradiciju zadarske fotografije nastavili su njegovati u najboljem duhu i svojim fotografijama izazivaju veliku pozornost javnosti. Vrlo uspješnu suradnju organizacijom skupnih i samostalnih izložbi ostvarili su s „CROARTPHOTO clubom" iz Zagreba u kojem djeluju najznačajnija imena hrvatske fotografije.

U počecima udruga je izložbe organizirala uglavnom u Zadru, a osim redovitih godišnjih izložbi, sve se češće počela pojavljivati u galerijama drugih gradova, ali i u galerijama u malim mjestima na obali osobito tijekom ljetnih mjeseci, pa su tako likovna ostvarenja zadarskih umjetnika predstavljena i na izložbama u Zagrebu, Vukovaru, Novalji, Pagu, Novigradu i Salima, a na nekima od ovih mjesta postali su i tradicionalni gosti. ZadArt organizirao je 2001. godine i aukciju slika kako bi se što prije mogao urediti prostor dodijeljen od gradske uprave, ali nažalost to nije bilo dovoljno, pa je udruga godinama tragala za adekvatnijim prostorom u kojem bi ulaganja bila prihvatljivija za ionako mali budžet likovne udruge.

S uvijek nedostatnim finacijama i iznimno snažnim umjetničkim individuama na mjestu predsjednika za opstanak udruge tijekom ovih deset godina borili su se povjesničar umjetnosti Igor Miletić, u dva mandata akademski slikar i profesor na Likovnoj akademiji u Zagrebu Igor Rončević, također u dva mandata i akademska slikarica Maja Pavin-Radaljac i godinama najaktivniji član aktualni predsjednik Zdenko Nekić.

Dobitnici niza priznanja i nagrada

Sve ono što čini život, kako materijalni tako i duhovni, članovi likovne udruge ZadArt u svojim umjetničkim ostvarenjima uspijevaju zaokružiti u zanimljivu cjelinu. Sadržaj njihove likovnosti omogućava široki pogled na umjetnost kroz motive iz prirode osobito mediteranske, zatim kroz urbane i sakralne interijere i eksterijere, kroz portrete, kroz refleksije koje preispituju život u njegovim najrazličitijim segmentima. Koristeći tradicionalne likovne tehnike, kao i prednosti vremena u kojem živimo, koketirajući s tehničkim dostignućima, a onda i mogućnostima koja odvode umjetnike u nova istraživanja članovi ZadArta iz sebe su izvukli toliko snažnu umjetničku i kreativnu energiju da nije ni čudno da se neka imena u govoru najpriznatijih hrvatskih povjesničara umjetnosti i ponajboljih poznavatelja suvremene hrvatske umjetnosti spominju kao recentna likovna imena našega vremena.

Članovi ZadArta dobitnici su niza državnih i međunarodnih priznanja i nagrada. Mnogi od njih izlagali su u prestižnim galerijama i muzejima te sudjelovali na mnogim značajnim izložbama. Prisjetimo se samo onih najznačajnijih, kao što je retrospektivna izložba Gojislava Kalapača Goje u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti, također u istom prostoru predstavio se velikom izložbom i Igor Rončević, koji je ujedno i dobitnik prestižne nagrade Republike Hrvatske „Vladimir Nazor za slikarstvo" , a prema mišljenju mnogih hrvatskih likovnih kritičara i jedan od ponajboljih suvremenih hrvatskih slikara. Maja Pavin-Radaljac kao predstavnica mlađe generacije izrazito darovitih hrvatskih slikara, koji svojim radovima unose nove trendove u suvremeno hrvatsko slikarstvo, ušla je među odabrane čiji su radovi predstavljeni na izložbi „Hrvatsko slikarstvo danas-resume" . Ljubica Marčetić Marinović zajedno sa svojim kolegama s Odsjeka za dizajn vizualnih komunikacija Umjetničke akademije u Splitu, dobitnica je Velike nagrade na 43. Zagrebačkom salonu primijenjene umjetnosti, Joso Špralja dobitnik je nagrade Tošo Dabac za fotografiju, a Tomislav Rastić osvojio je treću nagradu na svjetskoj izložbi fotografije „World Heritage" u Osaki. Napominjemo da je član Josip Zanki trenutačno predsjednik najveće udruge hrvatskih likovnih umjetnika HDLU-a u Zagrebu. Koliko je ZadArt uistinu kulturna institucija pokazuje i činjenica da se većina njezinih članova izražava kroz različite vidove umjetnosti i da je gotovo većina njih višestrano talentirana, a to dokazuje i jedna glazbena nagrada koja je završila u rukama Šime Gržana, a to je nagrada Porin.

Usponi i padovi

Likovna udruga ZadArt imala je svoje uspone i padove, svoje bolje i lošije izložbe, svoje uspješne i manje uspješne umjetnike, svoje međunarodno nagrađivane umjetnike, svoju umjetničku djecu koja joj odlaze i ponovno se vraćaju, ima svoj život i nakon deset godina njezina postojanja jedno je sigurno, a to je da mnoge umjetničke biografije ne mogu biti napisane bez spomena ove udruge, kao i to da povjesničari umjetnosti ne će moći govoriti o likovnoj baštini zadarske regije bez spomena njezina imena.

Životne priče likovne udruge ZadArt s ovoliko strasti za opstankom, nikada ne bi bilo da u njezinim začecima u nju velikim dijelom nije sebe utkao, danas, nažalost pokojni, ali svojim umjetničkim izričajem itekako živ u zadarskoj i hrvatskoj umjetnosti Gojislav Kalapač Goya, ili da nije bilo neiscrpne umjetničke snage i želje da budu uvijek drukčiji, ali jednako zanimljivi i prepoznatljivi, kao i kako često kažu, netipične osobine za umjetnike, a to je organizacijska sposobnost, koju su pokazali tijekom godina Igor Rončević, Zdenko Nekić, Maja Pavin-Radaljac, Stipan Kujundžić, Ljubica Marčetić Marinović, Nilo Karuc, Zoran Džapo, Željko Karavida, Aleksandar Bonačić, Željko Mršić, Ljubica Duić, kao i svih ostalih članovi koji iz godine u godinu prihvaćaju sve veće zahtjeve koji se pred njih postavljaju, kako bi ZadArt zauzeo što značajnije mjesto u likovnoj kulturi Hrvatske.

 

Izložbe tijekom godine
Od izložbi ZadArta već sad se mogu najaviti izložbe u lipnju u Preku, srpnju u Novalji, kolovozu u Pagu, u listopadu u Bihaću i krajem ove ili početkom iduće u prostoru udruge u Varoši u Kovačkoj ulici.

 

Uređivački kolegij
Naslovnicu monografije dizajnirala je Ljubicu Marčetić Marinović, a u uređivačkom kolegiju su bili Zdenko Nekić, Maja Pavin-Radaljac, Igor Rončević i Željko Karavida. Monografija je prevedena na engleski, a tiskana je u 300 primjeraka i prodaje se po 60 kuna.
Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno