Hrvatske zgrade troše deset puta više energije

– Suvremene energetske zgrade izgrađene u energetskim razredima A i A+ troše pak do 25 kWh/m2 što je gotovo 10 puta manje od prosječne potrošnje energije zgrada u Hrvatskoj, rekla je Željka Hrs Borković

Energetski certifikat, dokument koji predočuje energetska svojstva zgrade, odnedavno je zakonska obveza za sve zgrade na tržištu nekretnina u Republici Hrvatskoj. Dodatne komplikacije oko papirologije i novi troškovi, prve su misli koja se nameće pri “izbacivanju” svakog novog obveznog dokumenta. No da to nije samo to te da energetska certifikacija zgrada kvalitetno provedena i implementirana u RH može odigrati ključnu ulogu između ostalog u povećanju standarda gradnje, pokretanju sustavne energetske obnove, smanjenju troškova održavanja zgrada, razvoju integralnog pristupa projektiranju, velikim uštedama te u mnogim drugim pozitivnim promjenema, nazočne na predavanju “Energetska certifikacija i potencijal energetske obnove zgrada” održanom jučer u HKG Županijskoj komori Zadar, pokušala je uvjeriti Željka Hrs Borković, dipl. ing arh, iz Energetskoga instituta “Hrvoje Požar” u Zagrebu.
“Rastrošne” hrvatske zgrade
Predavanje je namijenjeno svim sudionicima u građenju, arhitektima, građevinarima, strojarima, elektroinženjerima, upraviteljima nekretninama, ulagačima, poduzećima u sektoru graditeljstva i nekretnina te proizvođačima građevinskih materijala. Iako je prema riječima Dinka Basiolija, višeg stručnog suradnika u HGK – Županijskoj komori Zadar, postojao razmjerno velik interes, na jučerašnjem predavanju pojavilo se tek desetak zadarskih predstavnika navedenih branši.
Željka Hrs Borković na samom je početku istaknula da zgradarstvo sa 40 posto ukupne potrošnje energije spada u najveću potrošačku energetsku granu u Hrvatskoj, jaču čak i od industrije i prometa.
– S prosječnom potrošnjom od 200 kWh/m2 i s tim da su 87 posto zgrada u Hrvatskoj veliki potrošači energije u europskim okvirima stojimo dosta loše. Energetska učinkovitost znači određena ulaganja i nove troškove, ali na korist svih nas. Ona također znači razvoj mnogih gospodarskih grana, goleme uštede energije i zaštitu okoliša. Mogu reći da su se energetske tvrtke jako “uzjogunile” oko energetskog certifikata. Postoji, naime, veliki interes za građenje boljeg gospodarskog razreda, rekla je Hrs Borković, napomenuvši da većina zgrada u Hrvatskoj spada u energetski razred C, a željeni rezred je A ili još bolje A+.
Predavačica je iznijela podatak da Hrvatska već sada uvozi 50 posto energije, a s ovakvim stanjem zgradarstva uvoz će do 2030. godine narasti na 70 posto.
– Kako ostvariti od EU-a određenu obvezu od 20 posto energetskih ušteda do 2020. godine i uz godišnji rast potrošnje između 3 i 5 posto? Potrebna je hitna reakcija u sektoru zgrada, istaknula je Hrs Borković koja je potom informirala da su najveći energetski potrošači u Hrvatskoj s potrošnjom između 200 i 300 kWh/m2 zgrade izgrađene između 1940. i 1970. godine kakvih je i najveći broj. Zgrade građene između 1970. i 1987. godine troše između 150 i 180 kWh/m2, a one građene nakon 1987. godine, kada je donesen zadnji propis, koji je na snazi bio 2006. godine troše između 100 i 150 kWh/m2.
Goleme uštede energije
Novogradnja usklađena s Tehničkim propisom o uštedi toplinske energije i toplinskoj zaštiti u zgradama iz 2006. godine troši do 95 kWh/m2.
– Suvremene energetske zgrade izgrađene u energetskim razredima A i A+ troše pak do 25 kWh/m2, što je gotovo 10 puta manje od prosječne potrošnje energije zgrada u Hrvatskoj. Treba imati na umu da se, nažalost, još grade zgrade projektirane po JUS-u, odnosno tehničkom propisu iz 1987. godine gdje je potrošnja između 100 i 150 kWh/m2. Danas je u Europi trend energetska obnova po tzv. Faktoru 10 gdje je energetska potrošnja nakon obnove 10 puta manja nego prije obnove, rekla je Hrs Boroković koja je potom govorila o učincima koji bi se dogodili ako bi se u sljedećih 20 godina obnovile sve zgrade u Hrvatskoj izgrađene prije 1990. godine.
Ukupni broj zgrada izgrađenih prije te godine je 1,58 milijuna, a ukupna površina zgrada koje će trebati sanirati iznosi 160 milijuna metara kvadratnih. Riječ je nadalje o 364 četvorna metra oplošja zgrada koje treba toplinski izolirati te se govori o 24 milijuna četvornih metara prozora te 340 milijuna četvornih metara toplinske izolacije zidova, podova i krovova.
– Procjenjuje se da bi vrijednost građevinskih radova za toplinsku zaštitu i ugradnju prozora iznosila ukupno 128 miljardi kuna. Zamislimo što bi to, primjerice, značilo za industriju prozora! A dovoljna bi bila samo jedna politička odluka da se sve to pokrene, reka je Hrš Borković.
Predavačica je navela i vrlo zanimljiv podatak da bi 2030. godine, a pod uvjetom da se do tada obnove sve zgrade izgrađene prije 1990. godine, zgradarstvo u Hrvatskoj trošilo 57,6 peta džula (PJ) što je gotovo dvostruko manje od 105,8 PJ energije potrošene u sektoru zgrada 2008. godine.