Od nove školske godine ocjene iz samo pet predmeta

Obvezni nastavni predmeti su hrvatski jezik, matematika, engleski jezik, povijest i informatika, uz koje učenici biraju još pet izbornih predmeta, ali se oni ne ocjenjuju

Zadarska privatna gimnazija predstavila je jučer eksperimentalni školski program – obvezni nastavni predmeti su hrvatski jezik, matematika, engleski jezik, povijest i informatika, uz koje učenici biraju još pet izbornih, ali se oni ne ocjenjuju! Program je prilagođen konceptu polaganja državne mature, a slične projekte već provode neke zagrebačke škole, koje su ostvarile dobre i pozitivne rezultate.
Državna matura je novitet kojem se školstvo mora prilagoditi. Budući da konkretnog programa nema, mi smo ponudili naš. Složili smo eksperimentalni program koji se bazira na interdisciplinarnosti. Sve što se može spojiti ili sastaviti u jednu jedinstvenu sliku, mi smo to učinili, istaknuo je profesor povijesti u gimnaziji Serđo Dokoza.
– U Hrvatskoj, kao i u svijetu, ne ulaže se previše u školstvo. Svjedoci smo da smo se bunili protiv nekadašnjeg sustava školstva da u narednih 20 godina na tom planu ne bismo ništa napravili, a niti smo se riješili Šuvarove reforme. Resorno ministarstvo ima planove i reforme, ali očigledno nemaju sredstava nešto konkretno napraviti, istaknuo je Dokoza, dodajući da se vidi da nešto ne štima kada učenici moraju uzimati repeticije.
Humanistički i prirodoslovni smjer
– Dvije su temeljne smjernice – humanistički i prirodoslovni. Ako se učenik opredijeli za prirodoslovni smjer sigurno je da će izabrati fakultativne nastavne predmete kao što su fizika, kemija i biologija. No, ako je njegov izbor usmjeren prema humanizmu, odlučit će se za sociologiju, psihologiju, pojačanu nastavu iz povijesti, kaže Dokoza.
Nastavni predmeti koncipirani su tako da svi u isto vrijeme obrađuju ista povijesna razdoblja. Ukoliko nastava iz povijesti obrađuje Grčku, to će biti slučaj i na satovima filozofije, povijesti umjetnosti, hrvatskog jezika. Kada profesor filozofije govori o grčkim filozofima, onda zna da su učenici već obradili povijesni okvir, a obrađuju istovremeno i književnost.
– Na ovaj način, učenik je doslovno uronjen u Grčku i s lakoćom usvaja nastavno gradivo. Primjenom ovog programa učenik dobije jasnu sliku o onom što uči pa tako i o Hrvatskoj, o njenom mjestu u određenom europskom razdoblju, zaključio je Dokoza.
Profesor filozofije Bruno Ćurko koji je također sudjelovao u izradi ovog programa podsjetio je na važnost filozofske grupe predmeta u tradiciji hrvatskog školstva, a na ovaj način koncipiran program idealno je rasadište za buduće sudionike Međunarodne filozofske olimpijade.
– Proširenjem satnice filozofije učenici će upoznati povijesni razvoj ljudskog mišljenja, razvoj filozofije, povijest ideja. U programu su formalno spojeni nastava filozofije i etike, čije je uvođenje jedna od najboljih stvari u školstvu u zadnjih 20 godina, rekao je Ćurko.
Profesor hrvatskog jezika Ivica Antić govorio je o poziciji hrvatskog jezika i književnosti u sklopu eksperimentalnog programa.
Učenici stvaraju cjelovitiju sliku
– Primijetio sam da učenici uspostavljaju interaktivan odnos između predmetnih iskustava tematski zaobljenih, lakše prepoznaju, asociraju, razlučuju, zaključuju te pritom stvaraju puniju, zreliju i cjelovitiju sliku problema, zaključio je Antić.
Valentino Radman, profesor povijesti umjetnosti kazao je da s primjenom programa nastavnom predmetu povijesti umjetnosti dana su dva sata tjedno što je optimalno s obzirom da je prije bio samo jedan sat.
Na kraju konferencije u prostoru Multimedijalne dvorane Gradske knjižnice ravnatelj Zadarske privatne gimnazije s pravom javnosti Nikica Simić kazao je da se program provodi od ove školske godine te će biti dostupan i u ostalim školama.