Roko Punoš napisao jedan od tri najbolja rada

Istraživanjem sam ustvrdio da postoji značajna veza između cijena dionica i kamatne stope na trezorske zapise koje izdaje država. Kada je nastupila recesija država nije mogla doći do novca zbog čega je izdavala zapise s relativno visokom kamatnom stopom od sedam, osam posto. Veći investitori su se odlučili ulagati u njih, povukli su dio likvidnosti s tržišta kapitala i dolazi do pada cijena dionica, kaže Roko Punoš, nagrađeni student studija menadžmenta Odjela za ekonomiju Sveučilišta u Zadru
Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga proglasila je rad Roka Punoša, studenta druge godine diplomskog studija menadžmenta Odjela za ekonomiju Sveučilišta u Zadru, jednim od tri najbolja studentska rada u Hrvatskoj koji su pristigli na poziv Agencije za dostavu stručnog rada iz djelokruga njenog rada rada. Punošev rad pod naslovom “Špekulativno trgovanje i mjehuri na tržištima kapitala: osvrt na tezu o postojanju špekulativnih mjehura u RH” visoko je rangiran u natjecanju na koje su pozvani svi apsolventi ili studenti završne godine studija iz područja ekonomskih znanosti, prava i matematike.
Rezultati istraživanja
– Špekulativni mjehur je pojava kada cijena nečega uslijed efekta stampeda raste iznad realne. Rast pa pad cijena dionica na Zagrebačkoj burzi mnogi stručnjaci i ekonomisti povezali su sa špekulativnim mjehurom. Nakon tri mjeseca proučavanja stručne literature i analiziranja relevantnih podatke s financijskih tržišta, koji su se odnosili na trogodišnje razdoblje, došao sam do zaključka da su u Hrvatskoj vanjske varijable imale snažan utjecaj na određivanje cijene dionica na tržištu kapitala, kaže Punoš i objašnjava:
– Istraživanjem sam ustvrdio da postoji značajna veza između cijena dionica i kamatne stope na trezorske zapise koje izdaje država. U trenutku najvećeg rasta dionica kamata je bila jako niska i obratno. Kada je nastupila recesija država nije mogla doći do novca zbog čega je izdavala zapise s relativno visokom kamatnom stopom od sedam, osam posto. Veći investitori su se tada odlučili ulagati u njih jer im je to isplativije pa su povukli dio likvidnosti s tržišta kapitala. Uslijed pada likvidnosti dolazi do pada cijena dionica. Hrvatska nije usamljene u tom slučaju već je taj trend bio prisutan i na svjetski poznatim burzama.
Isto tako cijene dionica na Zagrebačkoj burzi u prošlosti su imale dobar razlog za rast, kako komentira Punoš. Naime, u tom trenutku na tržište kapitala dolaze dionice vjerojatno tri najjače tvrtke u Hrvatskoj – HT-a, INA-e i Atlantic grupe.
Špekulanti daju likvidnosti
Punoš dodaje kako se špekulecije na financijskim tržištima obično percipiraju kao nešto negativno, međutim, u stvarnosti su one potrebne:
– Razlog tome jest što ljudi obično špekulacije poistovjećuju s manipulacijama. Ipak bez špekulanata, investitora koji žele zaraditi na cijeni, tržište bi bilo manje likvidno. Kada bi svi kupili dionice s namjerom da ih drže samo bi se isplaćivale dividende, ne bi bilo razmjene. Za stabilnost tržišta potreban je optimalan omjer dugoročnih i kratkoročnih investitora. Pojednostavljeno rečeno špekulanti daju likvidnost, a dugoročni investitori stabilnost tržišta. Međutim, ako imamo puno špekulanata dolazi do špekulativnih mjehura, rasta cijena dionica iznad njihove realne cijene kao što se to u prošlosti događalo s lukovicama tulipana ili s internetskim dionicama.

 ZA MALE DIONIČARE NEMA BRZE ZARADE

Preporuka malim dioničarima je da ne kupuju dionice s namjerom da na brzinu zarade na njihovoj preprodaji.
– Troškovi kupovine i prodaje dionica su veliki za male dioničare. Kada se njima doda propuštenu kamatu na štednju u bankama, povrat na uložene dionice trebao bi biti 10 posto i više da bi se cijela transakcija isplatila. To nije realno za očekivati. Malim dioničarima se preporučuje da kupuju stabilne dionice od kojih se može očekivati dividenda. Dugoročno će i cijena tih dionica narasti što je uz dividendu još jedan oblik dobiti za ulagača, kaže Punoš.