Četvrtak, 28. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

14 C°

Zadar preplavljen trgovinom

03.05.2011. 22:00
Zadar preplavljen trgovinom


Na stanovnika Zadarske županije otpadalo je preko metra trgovine, što je inače hrvatski prosjek, a na četiri posto stanovnika (procjena) imali smo pet posto državnog prometa trgovine, a u međuvremenu niklo je i mnoštvo novih megacentara na čelu sa Supernovom
Trgovina je (nažalost) najznačajnija privredna aktivnost u Zadarskoj županiji već godinama. Kada smo već toliko ovisni o njoj valja pogledati što je Državni zavod za statistiku utvrdio kada je u pitanju broj i površina trgovina u zemlji i kako u tome stojimo.
 Trgovina u Hrvatskoj
 U 2009. u Hrvatskoj bile su 36,3 tisuće prodavaonica s ukupnom prodajnom površinom od 4,4 milijuna m2.
 Od toga je 12,6 tisuća prodavaonica pretežno prehrambenih proizvoda (34,7% od ukupnog broja) s prodajnom površinom od 1,6 milijuna m2 (36,6% od ukupne površine) i 23,7 tisuća prodavaonica pretežno neprehrambenih proizvoda (65,3% od ukupnog broja) s prodajnom površinom od 2,8 milijuna m2, što je 63,4% od ukupne prodajne površine prodavaonica.
 Na poslovima maloprodaje u prodavaonicama radile su 130,4 tisuće prodajnog osoblja. Ukupno su u prodavaonicama ostvarene 114,3 milijarde kuna prometa. Najveći udio u ukupnom broju prodavaonica (24,6 tisuća prodavaonica odnosno 67,8% od ukupnog broja), kao i u ukupnoj prodajnoj površini (3,3 milijuna m2 odnosno 74,0% od ukupne površine) pripada poslovnim subjektima koji su registrirani u djelatnosti trgovine na malo (odjeljak 47 NKD-a 2007.) i kojima je maloprodaja pretežna djelatnost
Prosjeci
Prosječna je veličina prodavaonice 121,1 m2. U svakoj prodavaonici u prosjeku rade četiri osobe i godišnje se prosječno ostvaruje 3,1 milijun kuna prometa. Prosječan promet prodavaonice koji se ostvaruje po jednom radniku iznosi 876,7 tisuća kuna. Prosječan prodajni prostor po jednom radniku iznosi 33,7 m2. Po 1 m2 prodajne površine ostvaruje se u prosjeku 26,0 tisuća kuna prometa godišnje.
U Hrvatskoj je na tisuću stanovnika u prosjeku osam prodavaonica, odnosno na 122 je stanovnika jedna prodavaonica.
Prosječni prodajni prostor prodavaonice po jednom stanovniku iznosi 1 m2.
Najveći broj prodavaonica i prodajne površine nalazi se u županijama s najviše stanovnika. U pet najbrojnijih županija (Grad Zagreb, Splitsko-dalmatinska, Osječko-baranjska, Zagrebačka i Primorsko-goranska županija) živi polovina stanovništva Hrvatske i u njima je smještena polovina prodajnih kapaciteta (51% prodavaonica i 53% prodajne površine prodavaonica).
Prosjeci i Zadarska županija
Ukupno u Hrvatskoj sa 4,429.078 stanovnika prodavaonica je bilo je 36.341, prodajnih prostora u metrima je 4,401.620. Bilo je 130 424 zaposlenih, a promet je iznosio 114,3 milijarde kuna ( ve se odnosi na 2009. godinu).
 Zadarska županija sa 175.682 stanovnika prema procjeni imala je 1.819 prodavaonica sa 190.940 četvornih metara površine, a bilo je 6.213 zaposlenih, a promet je iznosio 5,747.371.000 kuna.
Gledano na prosjek od metra po stanovniku u Hrvatskoj, Zadarska županija spada u one s većim prosječnim površinama, a kada je promet u pitanju ispada da je ovdje četiri posto stanovnika Hrvatske, a da je ostvareni promet u kunama premašivao pet posto takvog prometa u zemlji.
Zadarska županija, dakle sa 4,0 stanovništva ima 5,0 posto prodavaonica sa 4,3 posto ukupnih površina u zemlji koje zapošljavaju 4,8 ukupno zaposlenih u trgovini i zarađuju 5,0 posto od ostvarenog prometa trgovina.
Usporedbe
Veći udjel trgovine imaju u Zagrebu, Zagrebačkoj županiji, Osječko-baranjska županiji, Splitsko-dalmatinskoj, Primorsko-goranskoj i Istarskoj županiji.
U principu je riječ o značajno većim centrima kojima u trgovinu gravitiraju širi prostori s velikim brojem stanovnika. Zadarska uzdanica, kao i kod većine obalnih županija je promet ljetnih mjeseci odnosno za turizma. To se ne odnosi samo na komercijalni turizam već i ogroman broj vlasnika vikendica, prijatelja, rodbine i sl.
 U tome leže i razlozi “čarobne privlačnosti” ovih prostora za trgovinske lance. Možda je najbolje to sagledati na primjeru Biograda koji je zahvaljujući vjerojatno i poduzetnosti i pripremljenosti gradskih struktura, ali prije svega snažnom značenju turizma te dijelom okruženju vjerojatno jedna od sredina s najvećom koncentracijom trgovinskih prostora na stalni broj stanovnika u zemlji. S tim da napominjemo da se i veći dio onog što se dogodilo u Biogradu ovdje nije iskazao, jer su ovo podaci iz 2009. godine prije tamošnjeg buma gradnje trgovinskih prostora ovjenčanog prošlom godinom.


 HRVATSKI I ZADARSKI PROSJEK


U Hrvatskoj je na tisuću stanovnika u prosjeku osam prodavaonica, odnosno na 122 je stanovnika jedna prodavaonica.
Prosječni prodajni prostor prodavaonice po jednom stanovniku iznosi 1 m2.
U Zadarskoj županiji je na 1.000 stanovnika gotovo 10 prodavaonica, odnosno na jednu prodavaonicu je 98 stanovnika. Prosječni prodajni prostor po stanovniku nadmašuje prosjek države od jednog metra.




 STRUKTURA


Zadarska županija je imala 147.360 prodajnih prostora u trgovini na malo nespecijaliziranim proizvodima u metrima, a promet je bio 4,214.197.000 kuna, dok je površina trgovina specijaliziranih za hranu piće i duhan iznosila 92.913 metara, a promet je iznosio 2,779.090 000 kuna. Površina trgovine za opreme za kućanstva iznosila je 23.648 metara s prometom od 378,942.000, a površina za ostale proizvode bila je 23.836 metara s prometom 553.491 000 kuna.
Oko 50 posto prometa odrađuju vrlo veliki poslovni subjekti odnosno trgovine, srednje veliki oko 20 posto, mali oko 15 posto i vrlo mali toliko. Problem na dugu stazu s ugroženošću malenih postoji, jer oni najmanji uz 15 posto prometa drže 30 posto zaposlenosti, a manji uz 15 posto prometa imaju 16,5 posto zaposlenih.