KAPITOLIJSKA TRIJADA U Ninu su i danas vidljivi ostaci monumentalnog rimskog hrama

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika mkvanja
Arheološki muzej Zadar
Na istaknutom položaju rimske Enone, gdje se ranije nalazilo liburnsko središte naselja, Rimljani su sagradili monumentalan hram čiji su ostaci vidljivi i danas dugačak 24,9 m, širok 21,3 m i s podijem visokim preko 3 m. Datira se u drugu polovinu 1. st. n. e., razdoblje vladavine dinastije Flavijevaca
TZ GRADA NINA
Stup u središtu Nina svjedoči o monumentalnosti hrama

U sklopu programa »Nedjeljom iz Nina« koji putem facebook stranice provodi Arheološki muzej Zadar svaku nedjelju otkako su zbog pandemije koronavirusom morali zatvoriti vrata, objavljena je o rimskim hramovima priča, s naglaskom na monumentalni hram otkriven u Ninu.
Rimski hram je bila sakralna građevina u kojoj je prebivalo božanstvo. S obzirom na arhitektonska obilježja, nastao je pod utjecajem etrušćanskog i grčkog hrama. Strukturne odlike bile su uzdignuti podij, stepenište koje je vodilo do trijema ispred ulaza podržanog redom stupova i općenito orijentacija na pročelje građevine.

Simbol rimske države

Najvažniji hram bio je na rimskom brežuljku Kapitoliju, posvećen Jupiteru Najboljem Najvećem (lat. Iuppiter Optimus Maximus), koji je zajedno s Junonom i Minervom tvorio Kapitolijsku trijadu, simbol rimske države. Prema naputcima arhitekta Vitruvija, hramovi su se gradili na istaknutim položajima u naselju, dobro povezanim s glavnim ulicama. Idealno je bio orijentiran u smjeru istok-zapad, ali se iz praktičnih i prostornih razloga od toga često odstupalo i prilagođavalo lokalnim prilikama. Važno je bilo hram prikladno uklopiti u okolni prostor i estetski ugodno oblikovati, što se postizalo simetrijom i pravilnim proporcijama, ali i korištenjem skupih materijala te monumentalnošću. Sama građevina nije služila za štovanje božanstva, nego kao kuća u kojoj ono obitava, prisutno u antropomorfnom (prikazano kultnom statuom) ili simboličnom obliku.

Žrtvenik i rituali

Rituali - procesije, izlijevanje tekućina, paljenje bilja, žrtvovanje životinja - su se odvijali ispred hrama, na žrtveniku koji je bio središnje sveto mjesto. Osim u religijske, hramovi su mogli služiti i u druge svrhe, pa je tako Saturnov hram u Rimu bio ujedno i državna riznica. Na istaknutom položaju rimske Enone, gdje se ranije nalazilo liburnsko središte naselja, Rimljani su sagradili monumentalan hram. Bio je dugačak 24,9 metara, širok 21,3 metra i s podijem visokim preko 3 metra. Datira se u drugu polovinu 1. st. n. e., razdoblje vladavine dinastije Flavijevaca. Ostaci hrama vidljivi su u Ninu i danas, a u Muzeju ninskih starina izložena je maketa idejne rekonstrukcije.
- Različitim aspektima rimske religije bavit ćemo se kroz više članaka u budućnosti, stoga nastavite pratiti stranicu Arheološkog muzeja Zadar i ne propustite naučiti nešto novo u programu »Nedjeljom iz Nina« za sedam dana, poručili su iz Arheološkog muzeja Zadar. 

Kategorija: 
Ocjena: 
Prosječno: 5 (2 glasova)