U sklopu programa »Nedjeljom iz Nina« koji putem facebook stranice provodi Arheološki muzej Zadar svaku nedjelju otkako su zbog pandemije koronavirusom morali zatvoriti vrata, objavljena je o rimskim hramovima priča, s naglaskom na monumentalni hram otkriven u Ninu.
Rimski hram je bila sakralna građevina u kojoj je prebivalo božanstvo. S obzirom na arhitektonska obilježja, nastao je pod utjecajem etrušćanskog i grčkog hrama. Strukturne odlike bile su uzdignuti podij, stepenište koje je vodilo do trijema ispred ulaza podržanog redom stupova i općenito orijentacija na pročelje građevine.
Simbol rimske države
Najvažniji hram bio je na rimskom brežuljku Kapitoliju, posvećen Jupiteru Najboljem Najvećem (lat. Iuppiter Optimus Maximus), koji je zajedno s Junonom i Minervom tvorio Kapitolijsku trijadu, simbol rimske države. Prema naputcima arhitekta Vitruvija, hramovi su se gradili na istaknutim položajima u naselju, dobro povezanim s glavnim ulicama. Idealno je bio orijentiran u smjeru istok-zapad, ali se iz praktičnih i prostornih razloga od toga često odstupalo i prilagođavalo lokalnim prilikama. Važno je bilo hram prikladno uklopiti u okolni prostor i estetski ugodno oblikovati, što se postizalo simetrijom i pravilnim proporcijama, ali i korištenjem skupih materijala te monumentalnošću. Sama građevina nije služila za štovanje božanstva, nego kao kuća u kojoj ono obitava, prisutno u antropomorfnom (prikazano kultnom statuom) ili simboličnom obliku.
Žrtvenik i rituali
Rituali – procesije, izlijevanje tekućina, paljenje bilja, žrtvovanje životinja – su se odvijali ispred hrama, na žrtveniku koji je bio središnje sveto mjesto. Osim u religijske, hramovi su mogli služiti i u druge svrhe, pa je tako Saturnov hram u Rimu bio ujedno i državna riznica. Na istaknutom položaju rimske Enone, gdje se ranije nalazilo liburnsko središte naselja, Rimljani su sagradili monumentalan hram. Bio je dugačak 24,9 metara, širok 21,3 metra i s podijem visokim preko 3 metra. Datira se u drugu polovinu 1. st. n. e., razdoblje vladavine dinastije Flavijevaca. Ostaci hrama vidljivi su u Ninu i danas, a u Muzeju ninskih starina izložena je maketa idejne rekonstrukcije.
– Različitim aspektima rimske religije bavit ćemo se kroz više članaka u budućnosti, stoga nastavite pratiti stranicu Arheološkog muzeja Zadar i ne propustite naučiti nešto novo u programu »Nedjeljom iz Nina« za sedam dana, poručili su iz Arheološkog muzeja Zadar.
najnovije
najčitanije
Svijet
TURSKI PREDSJEDNIK
Erdogan čestitao Putinu i ponovno ponudio posredništvo oko Ukrajine
Hrvatska
KAMPANJA SE ZAHUKTAVA
Grbin: “Imamo ustavni udar pištoljem na vodu”. Božinović: “Oni nemaju ni program, ni ljude, ni stranku”
Crna Kronika
OPTUŽEN JE
Osječki policajac optužen za ubojstvo djevojke službenim pištoljem
Hrvatska
STRANI RADNICI
Ličke pastire zamijenili strani radnici s Dalekog istoka, zadovoljni su plaćom i uvjetima
Hrvatska
NEVIĐENA KAMPANJA
SDP objavio sliku “onoga čije se ime ne smije izgovoriti”
Crna Kronika
više ozlijeđenih
Dovršen očevid prometne nesreće kod Zelenog hrasta
Zadar
ZLATNI PIR
Ljubav na prvi pogled Marije i Ivice Masnića traje već pola stoljeća
Zadar
(NE)ZAINTERESIRANI ZA POLITIKU
Razgovarali smo sa zadarskim maturantima koji dobivaju pravo glasa, evo što kažu o izborima
Crna Kronika
51-godišnjak
TEŠKA NESREĆA Pijan izazvao frontalni sudar u Zagradu, ozlijeđene tri osobe
Nogomet
dobio po glavi