SEZONA I KORONA »Najvažnije je da gosti – dođu«

Sa sve manjim brojkama novooboljelih od COVID-a 19 u Hrvatskoj, počelo je popuštanje epidemioloških mjera, a uz to i razgovori o jednoj posve drugačijoj turističkoj sezoni koja nam se sprema ove godine. S obzirom da hrvatsko gospodarstvo uvelike ovisi o turizmu, svi se nadaju da će barem nešto izvući iz ove sezone pa veseli interes građana nekih zemalja da ipak ljetuju u Hrvatskoj ove godine. Spominju se tako koridori za turiste iz Njemačke, Češke, Austrije, spominju se COVID putovnice, ministri imaju online konferencije. Priča se i o takozvanoj CRO kartici, okretanju domaćem gostu i tako dalje… Prema podacima iz Turističke zajednice Grada Zadra, udio hrvatskih gostiju u registriranom komercijalnom smještaju na području zadarskog TZ-a je inače 12% na godišnjem nivou.
Razgovarali smo se nekoliko zadarskih osoba povezanih s turizmom, a dio njih se pita koliko je uopće realno razgovarati o domaćim gostima kad se zna koliko je njih ostalo bez posla ili živi na minimalcu.
No, sve ove teme su još u zraku i teško je išta predvidjeti za nadolazeće mjesece.

Nekoliko varijanti pripreme sezone
Kako govori Mario Paleka, direktor Turističke zajednice Grada Zadra, zadarski ured prati naputke i smjernice Ministarstva turizma i Glavnog ureda HTZ-a u Zagrebu, koji se prilagođavaju zaključcima Nacionalnog stožera civilne zaštite.
– Jasno je kako je zdravlje apsolutni prioritet, no kao i svi nadamo se stabilizaciji epidemiološkog stanja i otvaranja tržišta i gospodarstva, što će olakšati provedbu ljetnog dijela ovogodišnje turističke sezone. Iako je nezahvalno bilo što prognozirati jer živimo i funkcioniramo u dosad nezabilježenim eksperimentalnim uvjetima, ima naznaka kako bi moglo doći do slobodnijeg prekograničnog protoka ljudi i roba, što će, uz konkurentne mjere i uvjete poslovanja za djelatnike u turizmu, ugostiteljstvu i ostalim komplementarnim djelatnostima, sigurno rezultirati određenim turističkim prometom ovog ljeta.
S obzirom na inpute iz Ministarstva, komunikaciju s kolegama iz drugih ureda u sustavu TZ-a te razgovore s hotelijerima, turističkim agencijama i tvrtkama u prometu, aktivno razmatramo nekoliko varijanti pripreme sezone i promocije na najvažnijim srednjoeuropskim auto tržištima, navodi ukratko Paleka.
Tomislav Fain, predsjednik Udruge hrvatskih turističkih agencija, kazuje da je turističkim djelatnicima najvažnije da gosti – dođu.
– Na zdravstvenim djelatnicima, epidemiolozima, je da osmisle što je više moguće siguran način na koji bi gosti mogli doći i obitavati kod nas, a na nama turističkim djelatnicima je da svakog gosta dočekamo, prihvatimo i uslužimo. Bilo koja ideja i mjera zbog koje će gosti moći doći nama je prihvatljiva i njoj ćemo se prilagoditi. Svjesni smo da je primanje gostiju rizik, otvaranje granica nosi rizik, isto kao što svako popuštanje mjera nosi određeni rizik. Ali zato se sve prati. Znamo isto tako, s druge strane, koliko je važno da nam gosti dođu zbog ekonomije, poduzetništva, cjelokupnog stanja u državi, ističe Fain.
Što se tiče okretanja hrvatskom gostu, Fain naglašava da se turistički subjekti nikad nisu ni odrekli hrvatskog gosta.

Domaći gosti među najboljim gostima, ali…
– Prije svega, zato što znamo da su domaći gosti među najboljim gostima i to je oduvijek tako i bilo. Ali moramo znati da određen broj građana ima svoje kuće za odmor i vikendice u kojima ljetuje. Oni su isto gosti, ali imaju svoj smještaj. Bit će praznih apartmana, ići će ljetovati kod prijatelja besplatno. Ja bih prvi u prazan apartman primio svog prijatelja iz Zagreba. Pitanje je koliko će Hrvata uopće ići na ljetovanje ove godine, ako znamo da je njih 650 tisuća na naknadama države, znamo da su neki morali iskoristiti godišnje odmore i slobodne dane, a dobar dio ljudi je i ostao bez posla. Ne možemo očekivati neki veliki porast domaćih gostiju. Turističke agencije ne mogu očekivati puno Hrvata u odmorišnom turizmu, govori Fain.
Kako priča nadalje, ni inače Hrvati ljeti ne putuju na ljetne destinacije, pa da bi se moglo očekivati da će sad, zbog zatvorenih granica, te destinacije zamijeniti hrvatskima.
– U Hrvatskoj nemamo niti jedan charter let tijekom ljetnih mjeseci za ljetne odmorišne destinacije kao što su Turska, Grčka, Španjolska. Dok ih u Sloveniji ima po 20 tjedno. Mi ljeti koristimo naše more i našu obalu. Ne vjerujem ni da će jeftinije cijene donijeti neke promjene, jer ruku na srce, smještaj ni dosad nije bio skup. Izuzev centara gradova kao što su Zadar, Split, Dubrovnik, u Hrvatskoj četveročlana obitelj može naći pristojan smještaj za 40 eura po noćenju, a smatram da to nije skupo, govori Fain.

«Nebuloza koja nam se servira ovih dana«
Daniel Radeta, predsjednik Udruge iznajmljivača privatnog smještaja Zadar, ističe da su domaći gosti nebuloza koja nam se servira ovih dana.
– S obzirom da imamo preko 700 tisuća ljudi koji su na minimalcu i da je kompletna javna uprava morala iskoristiti godišnje odmore, ja ne znam tko su ti domaći gosti koji bi trebali popuniti 20 posto BDP-a. Ovi u Ministarstvu turizma kao da su cijepljeni protiv realnosti, ističe Radeta.
Nekakav oblik dolazaka stranih gostiju će, smatra Radeta, svakako postojati pa bilo kroz koridore ili na neke druge načine.
– Ako će strani gosti željeti doći, neće ih se moći zadržati jer to je njihovo pravo. Hrvatska ima odlične epidemiološke rezultate jer na vrhuncu epidemije nismo imali puno migracija. Turisti doživljavaju Hrvatsku kao sigurnu zonu i prvi pokretač gospodarstva će biti turizam, ako mu se to dopusti, govori Radeta dodajući da je u svemu još puno upitnika.
– Sigurno će najviše putnika dolaziti cestovnim prometom jer će zračni promet biti dosta teško organizirati, posebno u smislu spominjanih COVID putovnica. Tako da je važno spustiti cijene autoputa pa i pomorskih linija. Politika cijena će biti jedan od ključnih faktora jer je važno izaći ususret onima koji ipak žele doći na odmor u Hrvatsku. Iznajmljivači, ugostitelji, svi moraju sniziti cijene, ali važno je prije svega da ih u tome prati država i smanji svoje namete, poreze i ostalo, govori Radeta.

Ipak se »razvedrava«
Nekolicina hotela u Hrvatskoj i dalje radi, ali sa po nekoliko gostiju i sa smanjenim kapacitetom zaposlenika te bez služenja hrane i pića u restoranu ili baru hotela. Zadarski hotel Kolovare se sprema za otvorenje, prilagođava se uputama stručnjaka i čeka daljnje mjere.
– Do prije mjesec dana je sve izgledalo sivo i oblačno, sad se ipak razvedrava. Još uvijek je teško imati ikakva predviđanja. Nadobudno bi bilo očekivati promet i popunjenost od proteklih godina, ali ima načina da radimo i ovu sezonu. Prije svega je važno da slijedimo upute epidemiologa, da se gosti ovdje osjećaju sigurno. U hotelu Kolovare oduvijek radimo i sa stranim i s domaćim gostima – imamo miješanu strukturu gostiju i tako ćemo i nastaviti. Sezona će ovisiti o mnogočemu, a mi ćemo dati sve od sebe da se prilagodimo i dobro ugostimo ljude koji nam dođu, govore iz hotela Kolovare.
 
 

Tko će uplatiti na CRO karticu?

Što se tiče takozvane CRO kartice – Hrvatske turističke kartice, Fainu je drago da je ona donesena. Na toj kartici se počelo raditi prije tri godine, a zamišljena je na način da poslodavac svom radniku uplti 2.500 kuna na karticu s kojom onda on može jeftinije Hrvatskom putovati, jesti u restoranima i platiti smještaj u hrvatskim turističkim objektima.
– Projekt Hrvatske turističke kartice je krenuo prije tri i pol godine i zbog nekih drugih obaveza je njeno donošenje zapelo pa je donesena sad, možda u nepovoljnom trenutku. Pitanje koliko bi poslodavaca sad uplaćivalo novac na kartice svojim zaposlenicima, nažalost, rijetke su te tvrtke koje sad tako dobro stoje. Ali u svakom slučaju je dobro da je kartica donesena i nadam se da će kroz nekoliko godina zaživjeti. Što prije, to bolje jer bi to značilo da se i gospodarstvo pokrenulo, govori Fain.
 
 

Vodič za čišćenje apartmana

Ovih dana je Airbnb objavio vodič za čišćenje prostora namijenjenih iznajmljivanju turistima čijom se primjenom prevenira širenje koronavirusa. Između ostalog, iz iscrpnog vodiča se izdvaja nekoliko stvari koje su podigle buru među iznajmljivačima: između gostiju bi trebao apartman biti prazan ukupno 72 sata, a čišćenje se započinje tek 24 sata nakon što gost napusti smještaj. Prvih 20 minuta se treba provjetravati prostor, a poželjno bi bilo cijelo vrijeme »čistiti na propuhu«. Nema stvari ni površine koja nije spomenuta da ju je potrebno dezinficirati nakon svakog gosta, a po mogućnosti preporuča se i ostaviti dovoljno tekućine za dezinfekciju i gostu pa da čisti sam za sobom…
Dok Fain nije želio komentirati ove smjernice ni natpise u medijima sve dok svoje smjernice ne propiše i službeno objavi Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Radeta se ukratko osvrnuo.
– Sve do sad spomenute smjernice ne dozvoljavaju da se iskoristi puni potencijal turističkog objekta. Kako za smještajne objekte, tako i za ugostitelje i za ostale uslužne djelatnosti. U ovim uvjetima je nemoguće na taj način pokrenuti gospodarstvo jer je tako nemoguće poslovati – platiti sve radnike, troškove i namete koji se moraju platiti. Sigurno da se i s popuštanjem mjera riskira i moguće je da dođe do nekih novih džepova zaraze, ali činjenica je da sve opada i da popuštanje mora ići dalje. Ne vidim zašto se, ako se može ići na misu, ne može ići i po restoranima, zaključio je Radeta.