Utorak, 19. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

9 C°

Zakon o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata je dug države prema nevinim žrtvama

04.05.2021. 10:00


Donošenje Zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata, kao i Izmjene i dopune Zakona o hrvatskim braniteljima i članovima njihovih obitelji trenutačno je u postupku. Kako bi se javnost pravodobno i točno informirala o normativnim aktivnostima te kako bi se spriječila kriva percepcija svrhe donošenja Zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata, razgovarali smo s voditeljicom Područnog odjela Ministarstva hrvatskih branitelja za područje Zadarske županije, Amalijom Mišlov Blagojević o aktualnim temama.


Glavni razlog izmjena Zakona
Najprije je istaknula glavni razlog izmjena. Naime, Zakonom o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji iz 2017. godine postignut je velik napredak u skrbi za braniteljsko-stradalničku populaciju, međutim, nakon tri godine primjene Zakona, uočeno je kako je određene mjere potrebno dodatno prilagoditi potrebama korisnika kako bi one u potpunosti rezultirale planiranim učinkom. Kako kaže, te su izmjene isključivo tehničke i organizacijske naravi, a glavni razlog izmjena je ubrzanje postupka za ostvarivanje statusa HRVI.
– U postupku ostvarivanja statusa HRVI iz Domovinskog rata postoje normativni i organizacijski problemi koji utječu na trajanje postupka daleko izvan zakonskih rokova, a tiču se većinom provođenja stručne procjene. Važno je napomenuti da mišljenje dano u prethodnoj stručnoj procjeni ne obvezuje vještake u ZOSI-u za daljnji postupak vještačenja i s obzirom na to nema opravdanosti provođenja stručne procjene te ju je potrebno izostaviti iz postupka, kazuje Mišlov Blagojević i dodaje da je radi dodatnog ubrzanja postupka vještačenja hrvatskih branitelja u postupku ostvarivanja statusa HRVI-a koji sada obavlja Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (ZOSI), potrebno vještačenje staviti u punu nadležnost Ministarstva hrvatskih branitelja jer se u postupku utvrđivanja statusa HRVI ne utvrđuje samo stupanj oštećenja organizma, već i uzročno-posljedična veza tog oštećenja organizma sa sudjelovanjem u Domovinskom ratu, što predstavlja specifičnosti i zahtijeva posebnu metodologiju rada koja se razlikuje od ostalih postupka vještačenja u nadležnosti ZOSI-a.


Namijenjeno socijalno ugroženima
Ostale izmjene odnose se stambeno zbrinjavanje, prava socijalno ugroženih i prava iz mirovinskog osiguranja.
Kako saznajemo od Mišlov Blagojević, da bi se dodatno ubrzao postupak stambenog zbrinjavanja predviđena je mogućnost kupnje stanova na lokacijama na kojima nije isplativa organizirana izgradnja te pojednostavljivanje postupka prijenosa stanova za stambeno zbrinjavanje hrvatskih branitelja na temelju sporazuma između tijela državne uprave bez donošenja posebne odluke Vlade RH, a omogućava se i stambeno zbrinjavanje djece smrtno stradalih ili nestalog hrvatskog branitelja, bez obaju roditelja, a koja su prethodno pravomoćno odbijena po prijašnjem Zakonu.
– Izmjenama se želi ubrzati i postupak ostvarivanja prava namijenjenog socijalno ugroženim. Kod jednokratne novčane pomoći zbog nemogućnosti podmirenja osnovnih životnih potreba zapreku za ostvarivanje više neće predstavljati registrirano trgovačko društvo, obrt, zajamčena minimalna naknada ili naknada za nezaposlene iz ovoga Zakona iz razloga što se radi o egzistencijalnom minimumu koji u izvanrednim situacijama kao što su bolest ili elementarna nepogoda nije dovoljan, a kod ostvarivanja prava na naknadu za nezaposlene hrvatske branitelje i članove obitelji registrirano trgovačko društvo ili obrt više neće biti zapreka ukoliko korisnik i članovi njegova kućanstva u prethodnoj kalendarskoj godini ili u razdoblju od tri mjeseca prije podnošenja zahtjeva nemaju ukupno novčane prihode mjesečno po članu kućanstva veće od 30 % od utvrđene proračunske osnovice, tumači Mišlov Blagojević.
Također, pristupilo se i dodatnoj prilagodbi prava iz mirovinskog osiguranja za najugroženiju braniteljsku populaciju koja dosad nije mogla ostvariti prava prema Zakonu o hrvatskim braniteljima Domovinskog rata za one hrvatske branitelje koji su naknadno, nakon otvaranja roka ostvarili status hrvatskog branitelja, a već su prethodno ostvarili mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, a najčešće će se to odnositi na prevođenje na najnižu mirovinu, prevođenje za hrvatske branitelje koji su ostvarili mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju jer im je tada ta mirovina bila povoljnija od najniže mirovine, a sada kad je uveden dodatak, ovisno o duljini sudjelovanja, im je povoljnija najniža te usklađivanje polaznog faktora za prijevremenu starosnu mirovinu sa Zakonom o mirovinskom osiguranju.




Potreban odgovarajući pravni okvir
– Kako bi se ispravio dugogodišnji neadekvatan pristup civilnim stradalnicima Domovinskog rata te završilo spomenuti proces sveobuhvatne kvalitetne regulacije prava svih stradalnika iz Domovinskog rata, potrebno je donijeti jedinstven zakon kojim će na jednom mjestu biti regulirana prava civilnih stradalnika iz Domovinskog rata, govori Mišlov Blagojević i naglašava kako će pravnu sigurnost koja je pružena hrvatskim braniteljima pružiti i civilnim stradalnicima.
Nastavlja da, kao kod izrade prijašnjih zakona, tako su i tijekom izrade ovoga Zakona, uspostavili izrazito kvalitetnu komunikaciju i suradnju s udrugama koje predstavljaju civilne stradalnike, odnosno sa Zajednicom udruga civilnih stradalnika Domovinskog rata Republike Hrvatske.
– Prava civilnih stradalnika iz Domovinskog rata trenutačno su regulirana Zakonom o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata koji je donesen 1992. godine i otada je mijenjan čak 12 puta i to većinom na način da su prava smanjivana. Unatoč brojnim izmjenama, tim propisom i dalje nisu obuhvaćeni svi civilni stradalnici iz Domovinskog rata, a prava nisu prilagođena potrebama ove populacije. Tako imamo situaciju da ni nakon 25 godina od završetka Domovinskog rata nemamo odgovarajući pravni okvir za civilne stradalnike iz Domovinskog rata, upozorava Mišlov Blagojević.


Definirat će se tko je civilni stradalnik
Stoga, Zakonom će se definirati tko je civilni stradalnik iz Domovinskog rata. U praksi se pokazalo da postoje slučajevi stradalnika koji iz formalnih razloga ne mogu ostvariti odgovarajući status ni prava, iako sve okolnosti upućuju da se radi o civilnom stradalniku iz Domovinskog rata.
– Tako će, uz dosad obuhvaćene kategorije, biti obuhvaćeni civilni stradalnici uslijed eksplozije minsko-eksplozivnih sredstava ili uporabe vatrenog oružja, u razdoblju od 17. kolovoza 1990. do 30. lipnja 1996. godine, izvan ratnih operacija, ali u vezi s okolnostima iz Domovinskog rata, kazuje Mišlov Blagojević i ističe da će se uspostaviti evidencija civilnih stradalnika, kojih je sada 2 000, a koju će voditi Ministarstvo i koja će sadržavati osnovne podatke o stradalniku koji će biti propisani pravilnikom te će se otvoriti rok za priznavanje statusa civilnog invalida iz Domovinskog rata po osnovi bolesti koji je zatvoren 2003. godine.
Ublažit će se uvjeti za ostvarivanje prava na obiteljsku invalidninu, a mirovina, radni odnos i samostalna djelatnost više neće biti zapreke te će se poboljšati socioekonomski položaj korisnika uvođenjem novih prava, a to su novčana naknada za nezaposlene civilne stradalnike iz Domovinskog rata, jednokratna novčana pomoć, naknada za trošak prilagodbe osobnog automobila za invalide I. do IV. skupine, korištenje usluga Veteranskog centra čije osnivanje je u tijeku, primarna pravna pomoć koju pruža Ministarstvo, područni odjeli i prvostupanjska tijela, psihosocijalna pomoć koja se organizira na lokalnoj, odnosno županijskoj razini, stacionarno, odnosno u prostorijama područnih odjela i centara za psihosocijalnu pomoć i mobilno putem organiziranih posjeta domu i obitelji.


Tko ostvaruje prava iz Zakona, a tko ne?
Nadalje, povećat će se osnovica za ostvarivanje prava, točnije osobna invalidnina, dodatak za njegu i pomoć druge osobe, ortopedski dodatak, obiteljska invalidnina, do sada je ona iznosila 100 % proračunske osnovice, a sada bi trebala iznositi 115 %. Civilni invalidi iz Domovinskog rata kao osnovno pravo mogu ostvariti osobnu invalidninu u rasponu od 114 do 3824 kune, ovisno o statusu i postotku invalidnosti stradalnika i stupnju oštećenja organizma (20 – 100 %), doznajemo od Mišlov Blagojević.
Valja naglasiti i tko ostvaruje prava iz Zakona, a tko ih ne može ostvariti.
– Prava mogu ostvariti državljani RH, ali i strani državljani uz uvjet da su u trenutku stradanja imali prebivalište u RH, a potrebna dokumentacija će se pribavljati od nadležnih tijela RH, odnosno posredstvom nadležnih tijela RH. Prava ne mogu ostvariti: pripadnici, pomagači ili suradnici neprijateljskih vojnih i paravojnih postrojbi koji su sudjelovali u oružanoj agresiji na Republiku Hrvatsku što će se utvrđivati po službenoj dužnosti iz svih dostupnih evidencija nadležnih tijela, posredstvom Ministarstva hrvatskih branitelja; osobe koje su prema kaznenoj evidenciji koju vodi tijelo državne uprave nadležno za pravosuđe osuđene pravomoćnom sudskom presudom za kaznena djela protiv Republike Hrvatske; osobe koje su prema kaznenoj evidenciji koju vodi tijelo državne uprave nadležno za pravosuđe osuđene pravomoćnom sudskom presudom za kaznena djela protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva kao ni osobe koje su se same ranile radi izbjegavanja vojne obveze, objašnjava Mišlov Blagojević.
Tumači i postupak za ostvarivanje prava koji će provoditi upravno tijelo Županije nadležno prema mjestu prebivališta, a vještačenje oštećenja organizma za ostvarivanje statusa i prava po ovom Zakonu provodit će liječnička povjerenstva koja će se osnovati u okviru Ministarstva hrvatskih branitelja. Radi se o istim povjerenstvima koja će vještačiti u postupku ostvarivanja prava iz Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, a metodologija rada i način imenovanja liječničkih povjerenstva uredit će se Pravilnikom.
– Ovaj Zakon je dug države prema nevinim žrtvama, odgovor na potrebu i obvezu rješavanja još uvijek neriješenih pitanja iz Domovinskog rata, kao i zadovoljavanja pravde prema svima čiji su životi ugrađeni u temelje suverene i neovisne Hrvatske, zaključuje Mišlov Blagojević.