Apel za povratak Zadra u hrvatski crkveni ustroj

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika admin
Autor: 
donat
Adam VIDAS
Neki su pretpsotavljali da će do promjene doći nakon smrti nadbiskupa Prenđe, no i nakon imenovanja Želimira Puljića Zadar je ostao izravno pod Rimom

Skupina hrvatskih kulturnih i društvenih djelatnika te svećenika uputila je javnosti apel za povratak Zadarske nadbiskupije u hrvatski crkveni ustroj u kojemu ističe kako "nijedan opravdani pravno-pastoralni razlog ne sprječava uključivanje Zadarske nadbiskupije u strukture Katoličke crkve u Hrvatskoj".

U apelu se napominje kako je Katolička crkva u Hrvatskoj tek s uspostavom samostalne Republike Hrvatske doživjela razdoblje kad može slobodno, bez upletanja inozemnih političkih interesa, odlučivati o svojoj teritorijalnoj organizaciji. Od osamostaljenja Katolička crkva, kako se navodi, dobila je Požešku, Varaždinsku i Gospićko-senjsku biskupiju te Vojni ordinarijat. No, i dalje ostaje otvoreno pitanje granica biskupija izvan teritorija Republike Hrvatske te uređenje vlastita crkvenog ustroja preko crkvenih pokrajina, kaže se u apelu.

Podsjeća se kako Zakonik kanonskog prava iz 1983. naglašava da kao pravilo "odsad vrijedi da ne bude izuzetih biskupija". U članku petom Ugovora između Svete Stolice i Republike Hrvatske o pravnim pitanjima napominje se isključiva mjerodavnost Katoličke crkve za uređenje vlastitoga crkvenog ustroja. Navedeno načelo, kako se dodaje, nalazi se i u drugim konkordatima ili ugovorima koje je Sveta Stolica sklopila s pojedinim državama.

Zadarska nadbiskupija ima 3009 kilometra četvornih površine i oko 164.000 stanovnika (151.000 katolika), šest gradova i 24 općine. "Osnivanje crkvene pokrajine na tom prostoru bez sumnje bi pridonijelo čvršćoj integraciji i dobru građanskoga društva, čime bi se uklonile opasnosti od sve češćih presezanja na Zadar određenih inozemnih udruga i građanskih opcija", stoji u apelu.

Napominje se također kako su burni događaji 1918.-1943. teško pogodili Zadar i Zadarsku nadbiskupiju, koja je dala golem doprinos hrvatskoj kulturi i izgradnji duhovnih i materijalnih uvjeta za život svih stanovnika na donjodalmatinskome području.

Obnovom crkvene organizacije u Hrvatskoj 1969. Split i Rijeka uzdignuti su na naslov nadbiskupija i postali su metropolitanskim sjedištima, a Zadar je odlukom pape Pavla VI. ostao nadbiskupijom izvan novih crkvenih pokrajina te je po crkvenom Zakoniku kanonskog prava iz 1917. "izravno podvrgnut" Svetoj Stolici.

Potpisnici u apelu zaključno ističu kako Zadarska nadbiskupija, zbog časne povijesne uloge, treba naći mjesto koje joj pripada u Katoličkoj crkvi u Hrvata.

Apel su, uz ine, potpisali akademici Antun Dubravko Jelčić, Marija Ujević-Galetović i Luko Paljetak, vlč. Josip Vranješ, Ivan Mateljan, Igor Zidić, Marko Grčić, Pavle Kalinić, Milan Bandić, Željko Senečić i Danijel Žderić.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno