Četvrtak, 28. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

14 C°

Neupisani ne smiju prodavati

03.06.2011. 22:00
Neupisani ne smiju prodavati


U posljednjem desetljeću su upravo seljačka gospodarstva prodajom voća i povrća na tržnicama na malo realizirala više od 60% ukupne količine tržišne prodaje tih proizvoda.
U ukupnom razvitku Hrvatske poljoprivreda ima važnu ulogu, jer se procjenjuje da više od pola milijuna ljudi živi na poljoprivrednom gospodarstvu i da oko 10 posto radno sposobnog stanovništva ostvaruje dohodak od poljoprivrede.
Poljoprivredno zemljište izuzetno je usitnjeno, što je posljedica sustava koji je iza nas, tako da najveći dio hrvatskih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava čine mala gospodarstva koja imaju od 1 do 3 ha obradive površine. Prema podacima državne statistike, u posljednjem desetljeću su upravo seljačka gospodarstva prodajom voća i povrća na tržnicama na malo realizirala više od 60% ukupne količine tržišne prodaje tih proizvoda.
Uz voće i povrće i prodaja maslinovog ulja i vina na kućnom pragu najzastupljeniji je način prodaje.
Nastup na tržištu
Koga se smatra poljoprivrednikom i koji su načini odnosno oblici obavljanja poljoprivredne djelatnosti u svrhu prodaje vlastitih poljoprivrednih proizvoda – česta su pitanja koja postavljamo sami sebi, a odgovor na njih nalazimo u zakonskoj regulativi.
Dakle, sukladno Zakonu o poljoprivredi (NN br.66/01, 83/02, 149/09) “poljoprivrednik je fizička osoba na poljoprivrednom gospodarstvu koja se bavi poljoprivredom, te posjeduje znanja i vještine o poljoprivredi”. Poljoprivredom se smatra opet prema istom zakonu gospodarska djelatnost koja obuhvaća bilinogojstvo (uzgoj usjeva, vrtnog i ukrasnog bilja), stočarstvo (uzgoj stoke, peradi i ostalih domaćih životinja) te s njima povezane uslužne djelatnosti (nap. priprema zemljišta, sjetva, sadnja, žetva, njega stoke, i sl.), osim veterinarskih usluga i usluga uređenja i održavanja krajobraza. Poljoprivrednik može obavljati poljoprivrednu djelatnost kao stalno zanimanje na svom poljoprivrednom gospodarstvu, a ono mu može biti i dopunska djelatnost. Uz to ukoliko se poljoprivredna proizvodnja obavlja isključivo za potrebe članova gospodarstva onda ono ne podliježe nikakvim ograničenjima ni obvezama, ali zato nema pravo nastupa na tržištu. Ukoliko se proizvodi za tržište tada se to može učiniti samo na jedan od zakonom predviđenih oblika:
U sastavu OPG-a s obvezom upisa u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava
Registracijom poljoprivredne djelatnosti u obrtnom registru, registru obveznika poreza na dohodak ili trgovačkom društvu.
Posredstvom poljoprivredne zadruge (temeljem ugovora o kooperaciji).
U prodaju mogu ići i proizvodi prvog stupnja njihove prerade, kao što su kiseli kupus, prerađevine od voća i povrća, proizvodi i prerađevine od mesa.
Upis u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava
Obiteljsko poljoprivredno ili seljačko gospodarstvo (OPG) predstavlja samostalnu gospodarsku i socijalnu jedinicu utemeljenu na vlasništvu i /ili uporabi proizvodnih resursa i upravljanju obitelji u obavljanju poljoprivredne djelatnosti. Za prodaju poljoprivrednih proizvoda proizvedenih na svom OPG-u obvezatan je upis u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava koji se obavlja u regionalnim uredima Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Pravo prodaje stječu uz nositelja gospodarstva i članovi kojima je nadležni ured ispostavio iskaznicu OPG-a, a ne drugi članovi na osnovu rodbinskog ili kojeg drugog ugovornog ili radnog odnosa.
Obrt i trgovačko društvo
Uz legalizaciju prodaje svojih proizvoda OPG temeljem upisa u Upisnik stječu i pravo na državne potpore ili poticaje sukladno Zakonu o državnoj potpori (NN 92/10).
Poljoprivrednik svoje proizvode može prodavati ukoliko osnuje obrt prema Zakonu o obrtu (NN 49/03). Obrt se može obavljati i sezonski, najdulje šest mjeseci u jednoj kalendarskoj godini. Svojstvo obrtnika stječe se upisom u obrtnički registar u nadležnim županijskim uredima.
Uz ta dva načina poljoprivredni proizvođač, sam ili zajedno s drugim zainteresiranim fizičkim ili pravnim osobama, može temeljem Zakona o trgovačkim društvima (NN 111/93,34/99, 52/00 i 118/03), zbog obavljanja poljoprivredne djelatnosti osnovati trgovačko društvo (društvo s ograničenom odgovornošću ili dioničko društvo). Upisom u trgovački registar u nadležnom trgovačkom sudu stječu pravo obavljanja registrirane djelatnosti.
Poljoprivredne zadruge
Jedan od načina plasmana svojih poljoprivrednih proizvoda koji je nepravedno zapostavljen zbog vezivanja uz socijalističko privređivanje je i prodaja posredstvom poljoprivredne zadruge. Sukladno Zakonu o zadrugama (NN 36/95,67/01,12/02,34/11), poljoprivrednik može posredstvom poljoprivredne zadruge, temeljem ugovora o proizvodnoj kooperaciji, prodavati vlastite proizvode na tržištu.
Nastavno na određivanje tržišnih standarda za voće i povrće, donesen je Pravilnik o upisu u Upisnik trgovaca voćem i povrćem (NN 91/10) u koji su se dužni upisati svi trgovci koji stavljaju na tržište svježe voće i povrće za koje je propisan tržni standard. Pritom se trgovcem smatraju sve pravne i fizičke osobe koje posjeduju voće i povrće s ciljem njihovog izlaganja i stavljanja na tržište, uključujući i OPG (osim prijevoznika).
Svi nabrojeni subjekti kada prodaju svoje proizvode na tržištu obvezni su ispunjavati minimalne tehničke i druge propisane uvjete za pojedine oblike i načine prodaje, na mjestu prodaje isticati oznaku tvrtke ili naziva, voditi knjigu popisa (osim OPG-a ), pridržavati se propisanog radnog vremena i sl. Na taj način ostvaruje se osnovno načelo slobodnog i ravnopravnog nastupanja svih subjekata na tržištu, a upravo Zakon o trgovini deklarira trgovca kao osobu koja se bavi trgovinom slobodno i uz jednake uvjete na tržištu.


 7.106 POLJOPRIVREDNIKA S 18.743 Ha


U Zadarskoj županiji do kraja 2010. godine u Upisnik poljoprivrednih proizvođača upisalo se 7.106 poljoprivrednika s 18.743 ha površina koje su u funkciji poljoprivredne proizvodnje. Zadarska županija ostaje prepoznatljiva po proizvodnji sezonskog voća, svih vrsta povrća, maslinovog ulja, a posljednjih godina i po proizvodnji vina. Današnja proizvodnja iznosi oko 40 tisuća tona raznog povrća, 8 tisuća tona voća, 500 tona stolnog grožđa, 5 tisuća tona maslina i 12 tisuća tona grožđa.