Zbog sušne godine cijena krumpira na rubu isplativosti

Slika korisnika admin
A. SITNICA
KRENUO OTKUP - Tomislav Demo, povjerenik Hrvatske poljoprivredne komore za Zadarsku županiju

Kako su nedavno objavili u Hrvatskom seljačkom savezu, ovogodišnji urod krumpira, nešto je manji u odnosu na prošlu godinu, čemu je uzrok, prije svega, neuobičajeno sušno razdoblje koje je obilježilo sve proljetne mjesece. Suše su se odrazile na prinos, ali se istovremeno povećala kvaliteta. U Hrvatskom seljačkom savezu su posebno naglasili da se tržište krumpira u Hrvatskoj stabiliziralo te da tradicionalna područja za proizvodnju, kao što su Lika i Međimurje, povećavaju površine pod krumpirom. Trgovački lanac Konzum ove godine prvi puta kreće s otkupom nekad čuvenog ličkoga krumpira, kojeg će otkupiti tisuću tona.

U Konzumu ističu da je važno što se u proizvodnju krumpira uvode nove tehnologije. Sortiment se bira prema zahtjevima tržišta, grade se odgovarajuća skladišta s pripadajućim strojevima za pakiranje i kalibriranje. Osim toga, na marketinškom planu razvijaju se brandovi, kao što su lički i međimurski krumpir. Tako se prvi put na domaćem tržištu pojavljuje krumpir s jasnim naznakama različitosti uporabe od krumpira za kuhanje do pomfrita ili onoga za pečenje.

 Cijene niže nego lani

U Hrvatskom seljačkom savezu nadalje kažu kako su ovogodišnje otkupne cijene nešto niže negoli prošle godine, krećući se od dvije do tri kune po kilogramu, no ne očekuju promjene ili kolebanja cijena do kraja ove godine. Veće poteškoće s cijenama, količinama i eventualnim uvozom, što je najveća boljka domaćih proizvođača krumpira, očekuju se u proljeće iduće godine, jer domaći krumpir ne može izdržati nekoliko zimskih mjeseci zbog loših uvjeta njegova držanja, upozoravaju iz Hrvatskog seljačkog saveza.

Da je i na zadarskom području otpočeo otkup krumpira, potvrdio nam je i Tomislav Demo, povjerenik Hrvatske poljoprivredne komore za Zadarsku županiju.

- Otkup krumpira je krenuo, poglavito s područja Vranskog bazena. Čim krumpiri počnu, započne i otkup koji obavlja "Agrofructus", otkupna stanica u Polači i mislim da se cijene sada kreću negdje oko tri kune. U principu bi to trebala biti zadovoljavajuća cijena za proizvođače, međutim, treba imati u vidu da je ova godina specifična, što znači da je bila izuzetno suha pa su bili povećani troškovi navodnjavanja. Može se primijetiti da bez sustava navodnjavanja ove godine krumpira praktički ni nema. Što je bilo posađeno bez natapanja nije se imalo što izvaditi. Kada se sve to uzme u obzir, može se reći da je ta otkupna cijena na nekom rubu isplativosti, ističe Demo.

 Pohvalna akcija "Agrofructusa"

Poljoprivrednici zadarskoga područja koji su se ove godine odlučili na proizvodnju krumpira, većinom su to radili u sustavu ugovorene proizvodnje.

- Ljudi imaju ugovorenu proizvodnju s "Agrofructusom", upravo za potrebe velikih trgovačkih lanaca. Agrofructus je dogovorio tu proizvodnju s proizvođačima i snabdijevao ih je kako sa sjemenom, tako i s gnojivom, zaštitnim sredstvima i ostalim. To je jedna veoma pohvalna akcija u toj sferi i ljudima je k tome sada zajamčen otkup. Bitno je jedino da sada ne dođe do urušavanja i pada cijene. Ne smijemo zaboraviti da primjera radi, ciparski krumpir košta šest kuna, dok dođe na naše tržište, kazao je Tomislav Demo.

Kako situacija izgleda iz kuta gledanja proizvođača pojasnio nam je Šime Žuža iz Podgradine kod kojeg je u tijeku proces otkupa ovogodišnjeg krumpira.

- Cijena se upravo spustila na dvije kune i osamdeset, a prinos, nažalost, nije baš naročit, zbog suše koja je pogodila Ravne kotare. Za druge dijelove Hrvatske ne znam pouzdano, ali mogu reći da je nas ovdje stvarno dobro pogodilo, kaže Žuža koji otkupnu cijenu ovako komentira:

- Može se reći da je to otprilike cijena koja je u redu, no na ovogodišnji prinos to je rubna cijena. Porasla je cijena repromaterijala i naravno, goriva. Tako da je to neka rubna cijena koji donosi neki prihod, ali ne baš osobit. Da je prinos bio standardan, onda bi to bilo skroz u redu. Ali od kilograma sjemena se može dobiti četrdeset kilograma krumpira, dok je ove godine taj prinos uglavnom oko petnaest kilograma. Još se ne zna prava slika u potpunosti, ali ovi prvi pokazatelji nam tako govore. To nije baš dobro i ove godine se računa da je onaj koji je dobio dvadeset i pet kilograma krumpira od kilograma sjemena, jako dobro prošao. Ali takvih ne će biti baš puno, a k tome treba uzeti u obzir da takav prinos vuče za sobom jako velike troškove jer se mora jako puno navodnjavati te su troškovi time dodatno povećani, kazao nam je Žuža i dodao:

- Nije neka bajna situacija, ali valjda će nešto biti. U poljoprivredi nikad ne smijete imati monokulturu, morate uvijek kombinirati jer nikad se ne zna što će biti dobro. Kada bi čovjek sada imao samo krumpire - izgori, rekao je Šime Žuža, naglasivši da kod nas još uvijek ne postoje nikakvi mehanizmi kojima bi proizvođači mogli utjecati na otkupnu cijenu svojih proizvoda, nego su prisiljeni davati po onoj tarifi koja im se ponudi ako žele sačuvati ciklus proizvodnje.

 KONKURENCIJA IZ HERCEGOVINE?

Osim po cijeni konkurentnog ciparskog krumpira, probleme na hrvatskom tržištu mogao bi lako stvoriti i krumpir iz susjedne BiH. Naime, kako javljaju tamošnji mediji, Općine Ljubuški i Grude nalaze se pred pravom "krumpirskom eksplozijom i procjenjuje se da će ovo biti rekordni urod u poslijeratnom razdoblju. Očekuje se urod od dvanaest tisuća tona što je za četvrtinu više nego lani. Udruga poljodjelaca Zapadnohercegovače županije već drugu godinu za redom organizira i "Dane mladog krumpira" i najavljuju brendiranje svoga proizvoda. S obzirom na međudržavne ugovore i "meku granicu" između RH i BiH, nije isključeno da dio tog rekordnog uroda završi i na našim tržnicama.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno