Znate li da u nekim trgovinama za donesenu staru odjeću dobivate popuste

 Iako je prije dvije godine Pravilnikom o otpadnom tekstilu i obući određeno da sve trgovine koje prodaju tekstil i obuću, a veće su od 400 metara četvornih, moraju imati spremnike za ovakvu vrstu otpada, kako bi se građani mogli na taj praktičan način rješavati ove vrste otpada, većina Zadrana i dalje svoju staru odjeću ne donosi u trgovine već ih baca u odlagališta otpada.

Zadrani ne koriste priliku
Na problem lošeg gospodarenja otpadnim tekstilom upozoreno je i na nedavnoj konferenciji "Gospodarenje otpadnim tekstilom i vunom do novih radnih mjesta", održanoj u Hrvatskoj gospodarskoj komori, gdje je istaknuto kako se u Hrvatskoj nedovoljno prepoznaje gospodarski potencijal otpadnog tekstila i obuće. Štoviše, trenutačno čak 96 posto tog otpada završava na odlagalištima, što je oko jedan posto više nego prošle godine. Također, od 52 tisuće tona prikupljenog otpadnog tekstila i obuće u 2016. godini odvaja se i reciklira tek oko 4 posto, što je porazna brojka.
Iako neke zadarske trgovine za doneseni otpadni tekstil daju kupcima popuste pri kupovini nove odjeće, i dalje je premalo građana koji koriste ovu mogućnost.
– Mi smo prihvaćali donesenu odjeću za reciklažu i prije stupanja na snagu ove odredbe o zakonskoj obvezi svih većih trgovina da su dužne prikupljati otpadni tekstil. Tako da neki kupci već znaju da će za jednu vrećicu donesenog tekstila kod nas dobiti popust od 15 posto, što neki često i koriste, kažu u jednoj trgovini u Supernovoj, i dodaju da mnogi kupci uopće nisu upoznati s ovom mogućnošću. Popust od 15 posto prilikom sljedeće kupnje u ovoj trgovini odjećom ne odnosi na već snižene artikle, a popust vrijedi samo za jedan račun. Također, popust se ne mora iskoristiti odmah već u duljem vremenskom razdoblju.

Sirovina za druge industrije
Dok su jedni kupci zadovoljni što se na ovakav način mogu riješiti stare odjeće i po povoljnijoj cijeni kupiti novi artikl, drugi kažu da im se ne da u kupovinu nositi vreće sa starom odjećom, te se dotrajalih komada rješavaju donacijom Caritasu ili Crvenom križu.
No, nažalost, kako pokazuju istraživanja, i dalje veliki broj građana otpadni tekstil baca u kontejnere za smeće, najčešće zajedno s kućanskim otpadom.
Današnja tekstilna industrija, upozoreno je na navedenoj konferenciji, jedna je od najbrže rastućih u svijetu i proizvodi velike količine otpada koji se može iskoristiti kao sirovina za neke druge industrije, poput građevine, prometa, zrakoplovstva itd. Ostaci starih odjevnih predmeta koriste se u mnoge svrhe, primjerice, za izradu raznih vrsta industrijskih krpa za čišćenje, izolacijskih materijala i drugih proizvoda. Tekstil koji ne može ponovno biti upotrijebljen ili se iskoristiti za proizvodnju krpa različite namjene, obradom odnosno miješanjem s drugim materijalima koristi se za izradu novih proizvoda poput zvučne i toplinske izolacije, punjenje za madrace, u autoindustriji i dr.
Goleme količine odjeće u cijelome svijetu završavaju na otpadu zahvaljujući nesavjesnim građanima, ali i modnim diktatima koji utječu na veliku kupovinu i brzu potrošnju odjeće. Stoga je prikupljanje otpadnog tekstila, pa i putem trgovina, jedan od načina kako bolje gospodariti ovom vrstom otpada, tim više što će se po novim EU direktivama do 2025. tekstilni otpad u zemljama članicama EU morati obvezno prikupljati i razvrstavati.