Županije s manje oboljelih trebaju imati više cijepljenih

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika isikiric
(NE)ZAŠTIĆENI - Serološka studija HZJZ-a poziva na bolju procijepljenost obalnih regija
Dijelovi kontinentalne Hrvatske su bolje prokuženi od onih na Jadranu, a s najviše prirodno stečenih antitijela raspolaže stanovništvo Varaždinske županije. Pokazalo se i da su mala djeca i najstariji bili najmanje u doticaju s koronavirusom
M. GRACIN
Jedino se cijepljenjem može spriječiti potencijalno veću incidenciju COVID-19 u budućim valovima zaraze

 Priobalne županije morale bi postići bolju procijepljenost stanovništva od onih u kontinentalnom dijelu Hrvatske jer imaju nižu prokuženost stanovništva od COVID-19, jedan je od zaključaka studije Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) o seroprevalenciji koronavirusa u Hrvatskoj nakon dva pandemijska vala, upravo objavljene u međunarodnom znanstvenom časopisu Pathogens.
Riječ je o studiji provedenoj na oko 2.500 ispitanika, koja je u proljeće potvrdila da je u doticaju s koronavirusom bilo čak 25 posto stanovništva, što je dio znanstvenika doveo u pitanje kao nepouzdani rezultat. Prema toj studiji, seroprevalencija koja pokazuje koliko je ljudi bilo u doticaju s virusom bila je nešto niža u dječjoj dobi, oko 19 posto te oko 16 posto u starijoj dobnoj skupini, dok je u dobnoj skupini od 60 do 69 godina išla i do 29 posto. Pokazalo se da je nakon prvog vala bilo samo 2,2 posto seropozitivnih, a nakon drugog 25 posto, dok je antitijela koja znače imunitet na virus u prvom valu razvilo samo 0,2 posto seropozitivnih, a nakon drugog oko 18 posto.

Geografske razlike

Mjerena je i seroprevalencija po pojedinim regijama, pa je tako utvrđeno da su dijelovi kontinentalne Hrvatske bolje prokuženi od onih na Jadranu. Serološki testovi u kontinentalnom su dijelu zemlje utvrdili prisustvo antitijela na koronavirus kod 26,8 posto stanovništva, a u priobalju kod 21,9 posto stanovnika. U Zagrebu i Zagrebačkoj županiji seropozitivnih je nakon drugog vala bilo 20 posto, u Splitsko-dalmatinskoj županiji 28 posto, Osječko-baranjskoj 32 posto, Istarskoj 16 posto, a Varaždinskoj čak 36 posto. Razlika postoji i kod neutralizacijskih antitijela, koja štite od ponovne zaraze koronavirusom, te je njihov udio u unutrašnjosti zemlje 19,8 posto, a uz obalu 16,6 posto. S najviše prirodno stečenih antitijela raspolaže stanovništvo Varaždinske županije, oko 25 posto, zatim Splitsko-dalmatinske (23,4 posto), Osječko-baranjske (22,7posto), Zagrebačke (15 posto) te Istarske, samo devet posto.

Veća incidencija

Autori studije ističu da su ovakve geografske razlike očekivane s obzirom na razlike u incidenciji COVID-19 po pojedinim regijama, no činjenica je da su u nju bile uključene tek dvije priobalne županije, Istarska i Splitsko-dalmatinska, te da je studija napravljena prije no što je Primorsko-goranska županija u travnju prednjačila po broju novozaraženih.
- Ova studija pokazuje da velik dio populacije i dalje nije zaštićen od COVID-19, i da se ne može očekivati da bi se u bliskoj budućnosti mogao razviti imunitet stečen prirodnom infekcijom koronavirusom. Da bi se spriječile tisuće smrtnih slučajeva u budućim valovima pandemije, nužno je imunitet populacije ojačati cijepljenjem, navodi se u studiji.
Značajne razlike u seroprevalenciji među pojedinim županijama ukazuju da bi županije s manjim brojem prokuženih trebale imati bolju pokrivenost cijepljenjem od onih gdje je bio zaražen veći udio stanovništva, jer se jedino tako može spriječiti potencijalno veću incidenciju COVID-19 u takvim županijama u budućim valovima zaraze.
Pokazalo se i da su mala djeca i najstariji bili najmanje u doticaju s koronavirusom, najvjerojatnije zato što su bili manje izloženi zarazi od školaraca i radno aktivnog stanovništva. Zanimljivo je da djeca u dobi do 10 godina života koja su bila u kontaktu s koronavirusom pokazuju znatno veću količinu antitijela u odnosu na adolescente i odrasle. Isto tako, neutralizacijska antitijela viša su i kod starijih od 50 godina, što se tumači činjenicom da su stariji izloženi težim oblicima bolesti, kod kojih se, kako je utvrđeno, razvija i veći imunitet nakon preboljenja COVID-19.


IMUNITET

Studija pokazuje da velik dio populacije i dalje nije zaštićen od COVID-19, i da se ne može očekivati da bi se u bliskoj budućnosti mogao razviti imunitet stečen prirodnom infekcijom


Hrvatska prvak po udjelu seropozitivnih

Kao i u Hrvatskoj, razina seroprevalencije je u populaciji EU-a nakon prvog vala bila niska - 0,36 posto u Grčkoj, 0,9 u Njemačkoj, 2,9 posto u Češkoj, 4,3 posto u Škotskoj, oko 4,5 posto u Nizozemskoj i Španjolskoj.
Značajno više onih koji su preboljeli koronavirus i razvili imunitet zabilježen je nakon drugog vala, i to od 11,4 posto u Poljskoj, 19,3 u Španjolskoj, do 21,1 posto u Švicarskoj.
Slovenija je nakon oba pandemijska vala navela jako nisku stopu seroprevalencije, u prvom 2,78 posto, a u drugom valu oko četiri posto. Sudeći prema podacima iznesenima u studiji, Hrvatska je europski prvak po udjelu seropozitivnih među stanovništvom.


ANTITIJELA

Nakon prvog vala bilo je samo 2,2 posto seropozitivnih, a nakon drugog 25 posto, dok je antitijela koja znače imunitet na virus u prvom valu razvilo samo 0,2 posto seropozitivnih, a nakon drugog oko 18 posto

Kategorija: 
Ocjena: 
Prosječno: 5 (1 glasova)