U SKLOPU OBILJEŽAVANJA VRO OLUJE Monografija i izložba o pobjedničkom putu 112. brigade

U sklopu obilježavanja 23. obljetnice VRO Oluja u multimedijalnoj dvorani Gradske knjižnice Benkovac otvorena je izložba fotografija, dokumenata i novinskih izvješća te predstavljena monografija 112. brigade HV Zadar. Čestitajući nazočnima Dan domovinske zahvalnosti, Dan pobjede i Dan hrvatskih branitelja izložbu i predstavljanje knjige otvorio je benkovački gradonačelnik Tomislav Bulić.

Stradanja, progonstva i povratak u Benkovac
-Tko zaboravi svoju povijest nema budućnosti, a na nama je da generacijama koje dolaze prenosimo istinu o Domovinskom ratu i stvaranju hrvatske države, rekao je gradonačlnik Bulić, podsjetivši kako je hrvatski narod iz Benkovca i benkovačkog kraja preživaljavao i preživio teške trenutke velikosrpske okupacije, ubojstva i progonstva, ali i pobjednički povrataka u svoje domove.
Nazočni su potom minutom šutnje odali počast poginulim pripadnicima 112. brigade, kao i svim poginulim i umrlim hrvatskim braniteljima. U sklopu izložbe koju je postavio profesor Marijan Maroja posebno mjesto zauzimaju fotografije 74 poginula i dva nestala pripadnika 112. brigade.
Izložba je pokušaj predstavljanja borbenog puta slavne zadarske brigade od osnivanja 28. lipnja 1991. do zapovijedi o demobilizaciji 24. prosinca 1995. godine, kada završava njezin ratni put. Uz fotografije koje idu kronološki tu su i novinski izvještaji koji će posjetitelja vratiti u vrijeme Domovinskog rata.
– Četiri su ključna trenutka koja smo željli naglasiti, a to su obrana Zadra rujan-listopad 1991., oslobađanje brda Križ u svibnju 1992, akcija Maslenica 1993 i operacija Oluja, kolovoz 1995., pojasnio je Maroja.

Istinito o ratnim događanjima
O monografiji 112. Brigada od dragovoljačkih odreda do Međunarodnog priznanja RH, koja je prvi put predstavljena 15. siječnja ove godine u Zadru u povodu obilježavanja 25. obljetnice akcije Maslenica, govorili su autori Duško Nikitović i Marko Čulina, te urednik monografije Nedjeljko Jusup. On je podsjetio da se u monografiji na 250 stranica velikog formata, 159 ratnih fotografija i 36 izvornih dokumenata u 10 poglavlja kronološki opisuju događaji od prvih višestranačkih izbora, početka neprijateljske agresije, ustrojavanja brigade i herojske obrane grada Zadra, otoka i zadarskog zaleđa.
Vrijednost monografije su dokumenti i činjenice, faktografija o istinitim ratnim događajima, a autori ih iznose kronološki, bez iznošenja subjektivnih doživljaja. Dakle, naglasio je Jusup, ne radi se o momoarskom štivu, impresijama, niti o ratnom dnevniku autora pukovnika Marka Čuline, prvog ratnog zapovjednika i pukovnika Dušana Nikitovića ratnog načelnika 112. brigade.
– Na početku smo imali volju, odlučnost, hrabrost i zajedništvo. Samo nismo imali naoružanje, a trebalo se suprotstaviti, ne samo paravojnim postrojbama pobunjenih Srba nego i 4. vojnoj sili u Europi, što je tada bila tzv. JNA, podsjetio je Nikitović navodeći riječi generala Ante Gotovine otisnute na koricama monografije: “Da nije bilo hrabrih branitelja grada grada Zadra, te 1991. godine ne bi kasnije mogli obraniti Hrvatsku i u konačnici izvojevati pobjedu u Domovinskom ratu operacijom Oluja”.

Pobjeda u drugom poluvremenu
Marko Čulina je govorio o političkoj situaciji i okolnostima u kojima se stvarala brigada. Podsjetio na pokušaj atentata na prvog predsjednika HDZ-a dr. Franju Tuđmana, kada još nije bio izabran za predsjednika države. U Benkovcu je tada egzistirao jaki garnizon sa 182. motoriziranom brigadom, koja je postala udarna igla protiv Zbora narodne garde tek u nastajanju. To je bila udarna postrojba udarnog Kninskog korpusa, a za vrijeme napada najprije na Kruševo i Jasenice, a krajem rujna i početkom listopada za vrijeme najžešćih napada na mjesta u Ravnim kotarima i na sam grad Zadar, izravno je zapovjedao tadašnji načelnik stožera 9. k2ninskog korpusa zloglasni Ratko Mladić, koji je na svojoj okrutnosti zaradio čin generala da bi poslije za nagradu bio poslan da bude zapovjednik vojske bosanskih Srba u ratu u BiH u ratu od 1992. pa nadalje, podsjetio je Čulina.
– Pravo je čudo da smo u takvim uvjetima, kada je i najveći dio srpskog stanovništva digao pušku na svoje susjede i svoju državu uspjeli sačuvati i obraniti grad Zadar kao i komunikaciju Paški most – Ražanac – Zadar koja je bila od vitalnog značenja ne samo za Zadar nego za cijelu južnu Hrvatsku uključujući Dubrovnik i Južno bojište. To je, rekao je Čulina, bilo prvo poluvrijeme u kojem smo uspjeli preživjeti i nanositi znatne gibutke neprijtelju u svojoj zoni odgovornosti da bi, nakon kratkog odmora, u drugom poluvremenu kao naši vatreni u nogometu, nakon brzih akcija kao u Maslenici, Medačkom džepu, Bljesku i konačno u Oluji, visokim rezultatom porazlili neprijatelja, slikovito je rekao Marko Čulina. To nam je otvorilo put da dvadesetak godina od stvaranja naše mlade države postanemo članovi UN-a, NATO-a i Europske unije, što nam je bio san te 1991. Ista generacija branitelja i građanstva doživjela je da u ovih 20-ak godina dobije neravnopravnu utakmicu protiv neprijatelja i postane važan međunarodni čimbenik, a sve to je rezultat sloge, zajedništva i domoljublja. Kamo sreće kad bi danas imali barem dio tog zajedništva i zanosa koji nas je krasio na početku stvaranja i obrane i  države zaključio je Marko Čulina.
Recimo još na kraju da će izložba o 112. brigade u Gradskoj knjižnici Benkovac, prema riječima ravnatelja Mile Marića, biti otvorena do kraja kolovoza, a potom će se, najavio je Marijan Maroja, nastaviti i redom upriličiti u svim osnovnim školama diljem Zadarske županije.