Na vrata Centra kucaju mnogi

Postoji također i doplatak za pomoć i njegu koji iznosi od 280 kuna do 400, a prošle godine ga je primilo 1769 osoba, zatim 403 osobe je primilo takozvanu invalidninu od 1.000 kuna, a 1713 osoba je primilo jednokratnu pomoć koja se daje u slučaju neke velike nužnosti, kaže Orović
 
Prema podacima Centra za socijalnu skrb, u Zadru je prošle godine bilo 764 korisnika stalnih pomoći, to jest pomoći za uzdržavanje, koja iznosi, ovisno o okolnostima, od 400 do 1300 kuna. Kako kaže Tomislav Orović, ravnatelj zadarskog Centra za socijalnu skrb, taj broj ne pokazuje broj siromašnih u Zadru, već postoji i nekoliko drugih pokazatelja.
Spora decentralizacija
Postoji također i doplatak za pomoć i njegu koji iznosi od 280 kuna do 400, a prošle godine ga je primilo 1769 osoba, zatim 403 osobe je primilo takozvanu invalidninu od 1.000 kuna, a 1713 osobe je primilo jednokratnu pomoć koja se daje u slučaju neke velike nužnosti i to uglavnom osobama koje su već u sustavu Centra za socijalnu skrb, rekao je Orović.
Usporedba s Centrima u Gračacu i Obrovcu pokazuje da je ukupni broj korisnika stalne pomoći u Gračacu i Obrovcu jednak broju korisnika u Zadru, a nadležnost zadarskog Centra obuhvaća puno veći broj ljudi. Na Pagu je pak taj broj puno manji, što je rezultat bolje razvijenosti tamošnjeg kraja.
Kako kaže Orović, bilo bi dobro da imaju bolje razvijen analitički sustav pomoću kojeg bi se statistički podaci i njihova kretanja mogla bolje pratiti. U bliskoj budućnosti i to će se promijeniti. Naime, natječajem je već izabrana tvrtka koja će za Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi izraditi takav softver.
Još jedan problem u sustavu socijalne skrbi je centralizacija, koja će se rješavati u sklopu Projekta razvoja sustava socijalne skrbi, a koji je potpomognut sredstvima Svjetske banke.
– U cilju decentralizacije projektom reformi Centar za socijalnu skrb će se urediti tako da će postojati županijski centri s podružnicama sa svim ovlastima, funkcijama i novcem za svoju jedinicu. To je jako spor proces. Mi jedan dio ovlasti imamo, no za sve bitnije odluke o svakom posebnom slučaju moramo tražiti odobrenje od Zagreba, istaknuo je Orović.
Zadarski Centar, po njegovim riječima, dobiva godišnje 50 milijuna kuna. To pokriva materijalne troškove, plaće 51 djelatnika, novčane naknade i usluge za korisnike.
Da možemo uz suradnju s lokalnom samoupravom i uz dobru koordinaciju raspodijeliti taj novac, uspjeli bismo pomoći više ljudi. Svako je područje specifično i kad si bliže ljudima lakše donosiš odluku o tome kome je koliko potrebno, dodao je.
Liste za domove
U prilog tome ispričao je primjer o udomiteljstvu. Kako kaže, u priobalnom području Hrvatske nema dovoljno udomiteljskih obitelji, dok ih je u kontinentalnom dijelu skoro dovoljno. Da bi se to potaklo i u našem području, udomiteljima bi željeli plaćati veću naknadu, no s ovakvim sustavom se to ne smije. Jedino što tješi je to da se i na decentralizaciji napokon radi.
Djelatnost Centra za socijalnu skrb je obuhvaćena u nekoliko kategorija rada. Jedna od njih je zaštita starih i nemoćnih osoba bez dostatnih ili trajnih primanja, te osoba s poteškoćama u razvoju ili s invaliditetom. Što se tiče smještaja u domove socijalne skrbi, potrebe su već dugo veće nego mogućnosti. Dodatan problem je neslaganje struke i zakona u pogledu smještaja psihičkih i neuroloških bolesnika. Neurološki bolesnici koji boluju od demencije, Parkinsonove i Alzheimerove bolesti se po zakonu moraju smjestiti u domove za stare i nemoćne osobe, a ne u ustanove za psihičke bolesnike. A njima je potreban stalan nadzor i psihološka pomoć, a to u domovima nije uvijek dostupno. Time se, priča nadalje Orović, liste za domove još više povećavaju.
Centar se još bavi obiteljsko-pravnom zaštitom u Odjelu za zaštitu djece, braka i obitelji te skrbništva, a uključuje najčešće posvojenja, skrbništvo, zaštitu prava i dobrobiti djeteta te brakorastave za koje je potreban timski rad stručnjaka.
Odluke o tome s kim će dijete živjeti nakon rastave i o viđanjima s roditeljima su u nadležnosti suda, no odluku donose uz mišljenje Centra. Sa sudovima u Zadru imamo odličnu suradnju, no roditelji se često prepucavaju preko leđa Centra za socijalnu skrb, rekao je Orović. Od ukupno 210 takvih slučajeva u prošloj godini, 169 djece živi s majkom, 22 s ocem, 10 s trećom osobom, a 9 ih je smješteno u ustanove.
Centar se bavi još i zaštitom djece i mladeži s poremećajem u ponašanju. Prošle godine su zakonske mjere provedene na 433 maloljetnika i mlađih punoljetnika (do 23 godine). Postupaka protiv ovisnika je bilo 146, od kojih su samo tri ženske osobe.
Osim toga, postoji i velik broj usluga koje Centar za socijalnu skrb radi, a neke od njih su smještaj u ustanove i domove, udomiteljstvo, socijalne ankete prije izdržavanja kazne osuđenika, kućne posjete i nadzor te brojne druge bez kojih današnji život više nije zamisliv, a sve u svrhu zaštite najugroženijih.