Špraljina arheološka fotografija

Uzvanicima i gostima dupkom ispunjeni sv. Donat i bajkoviti sadržaj švedskih stolova, prizor prikladniji gala svečanostima kakve priređuje politička, menadžerska ili estradna elita, obilježili su svečano otvaranje izložbe fotografija Jose Špralje pod nazivom “Arheološka fotografija”. To i ne bi bilo toliko loše da stotinjak metara nasuprot sv. Donata već godinu dana, unatoč najavljenim rokovima, ne stoji zatvorena središnja zgrada Arheološkog muzeja u Zadru, a koji je i organizator ove izložbe. Usput, prema riječima Dražena Maršića, ravnatelja Arheološkog muzeja, restauracija se financira dobrim dijelom i iz vlastitih sredstava.
O izložbi uspjeli smo doznati vrlo malo podataka. Ponajprije, katalog izložbe prodavao se za 45 kuna i nije bio dostupan medijima niti su priređeni bilo kakvi osnovni podaci o autoru, njegovom djelu niti o fotografijama s izložbe. Cijenu kataloga od 45 kuna valja promisliti u kontekstu cijena još nekoliko izdanja Arheološkog muzeja Zadar – monografije o ninskoj nekropoli Janka Beloševića koja je prodavana za 800 kuna i zbornika radova Asseria koji se mogu kupiti po cijeni od 200 do 350 kuna, ovisno o broju. Drugi razlog naše neobaviještenosti jest nepostojanje ikakvog razglasa prilikom čina svečanog otvorenja kada se, uobičajeno, autora i njegovo djelo predstavi. Gomila uzvanika nije se imala namjeru utišati kada je čin otvorenja otpočeo.
Kako nismo imali namjeru povesti manje istraživanje po Znanstvenoj knjižnici ne bismo li čitatelje, povodom izvještaja s jedne izložbe, obavijestili o značenju Špraljina djela i ove izložbe, doznali smo tek da je Joso Špralja bio tijekom pedesetih i šezdesetih godina službeni fotograf Arheološkog muzeja Zadar, i da su na ovoj izložbi predstavljeni njegovi radovi u razdoblju od 1953. do 1961. godine. Uspjeli smo čuti tek i da je Abdulah Seferović, umirovljeni novinar, o Špraljinim fotografijama kazao kako su izrađene poštivajući sva stroga pravila arheološke struke, ali da ne mogu skriti autorov stvaralački senzibilitet.