Foto: Sebastian GOVORČIN
Zadar je konačno i aviodestinacija za turiste, što je donijelo manju ovisnost o pet-šest okolnih zemalja, produljenje sezone (zbog Ryanairovih letova) i vjetar u leđa budućem razvoju – No, za još neafirmirani Zadar i županiju, s nedovoljnim brojem hotelskog smještaja da bi se oslanjali na čarter letove, privlačenje i kakvo takvo “sufinanciranje” letova je neophodno
Zračna luka Zadar sačinila je analizu – studiju “NISKOTARIFNE LINIJE I NJIHOV UTJECAJ NA RAZVOJ TURIZMA”.
Početak prikazuje promet na Zračnoj luci Zadar od 2006. do 2009. godine (procjena). Zračna luka Zadar 2006. imala je 65.430 putnika, gotovo 120.000 u 2007. godini da bi 2008. oborila predratne (svevremenske) rekorde prometa s gotovo 160.000 putnika, dok u ovoj godini očekuju čak 220.000 putnika. Okosnica je, naravno, promet u srpnju i kolovozu, ali ipak 2006. je gotovo 29.000 putnika bilo u tim mjesecima, da bi sada to iznosilo oko 85.000, što znači da se sezonalnost koliko toliko ublažila prije svega zahvaljujući Ryanairovim linijama koje prometuju od 1. travnja do konca listopada.
Luka niskotarifnih prijevoznika
U strukturi prometa čak 75,65 posto putnika rezultat je niskotarifnih prijevoznika, 18,5 odrađuje nacionalni avioprijevoznik Croatiaairlines s vezom za Zagreb (Pula), a čarter letovi su na 4,1 posto.
U razdoblju od 15. srpnja do 26. kolovoza 2009. godine je u Zračnoj luci Zadar provedeno istraživanje među Ryanairovim putnicima koji su putovali na relacijama: London-Zadar-London, Dublin-Zadar-Dublin, Edinburgh-Zadar-Edinburgh, Stockholm-Zadar-Stockholm, Pisa-Zadar-Pisa, Düsseldorf-Zadar-Düsseldorf, Frankfurt-Zadar-Frankfurt.
Anketiranje je provedeno metodom ispitivanja u prostoru međunarodnog odlaska Zračne luke Zadar na 75 odlazećih letova. U razdoblju od 43 dana anketirano je 1.125 odlazećih putnika.
Glavni ciljevi istraživanja među Ryanairovim putnicima bili su saznati koji je razlog putovanja, odnosno svrha dolaska u Hrvatsku, kako su putnici saznali za Hrvatsku, gdje su bili smješteni, koliko su trošili na smještaj, koliko su trošili na dodatne aktivnosti (izvanpansionska potrošnja), koliko su boravili u Hrvatskoj i ocjena zadovoljstva boravkom u Hrvatskoj.
Vrhunski pokazatelji
Uglavnom ispalo je da prosječno u Hrvatskoj ostaju 11 dana (najduže putnici iz Dublina 13), na smještaj prosječno troše 45 eura dnevno, a izvanpansionsku 48 eura. Prosječno zadovoljstvo je vrlo visoko odnosno 4,52. Gotovo svi dolaze zbog turizma, smješta se privatno i od 11 dana pet je u zadarskom području, ostatak u drugim područjima Hrvatske.
Kako je riječ o ispitivanju putnika u samom vrhuncu sezone, ipak se valja ograditi o reprezentativnosti za sve Ryanairove putnike, odnosno kroz cijelo razdoblje letova. To podjednako vrijedi za duljinu boravka, a onda i cijene, odnosno potrošnju.
Utoliko su iskazane projekcije broja putnika, noćenja i zarada koje kraj iz toga ostvaruje pretjerane, ali vrijedne i zanimljive. Naime, izračun Zračne luke kaže kako je riječ o gotovo 900.000 novih noćenja pa bi sama boravišna pristojba bila uvećana za gotovo 4,5 milijuna kuna. Zasigurno je ovaj podatak namijenjen strukturi turističkih zajednica do samog HTZ-a koje sufinanciraju oglašavanje na Ryanairovim web stranicama. Temeljem ankete napravljen je izračun prema kojem se u ovdašnjem, ali i hrvatskom turizmu temeljem toga zarađuje dodatnih gotovo 300 milijuna kuna od samog smještaja, a još toliko, odnosno više u izvanpansionskoj potrošnji. Time bi se ukupna društvena financijska korist penjala na 600 milijuna kuna, odnosno 81,5 milijuna eura – jer se radi o deviznim priljevu.
Nužnost zadržavanja sufinanciranja
Završetak studije usmjeren je na pitanje – održivosti sustava. Zračna luka Zadar u teškim je uvjetima gubljenja domaćeg prometa, a bez znatnih hotelskih kapaciteta na području županije koji bi privlačili veći broj čarter letova, oslonac našla u privlačenju niskotarifnih prijevoznika, krunu kojih čini Ryanair kao najveći na svijetu koji ovdje drži najviše linija i drži ih najduže s tendencijom da pojedine linije s vremenom pokuša zadržati cjelogodišnje.
Ryanair između ostalog inzistira na niskim tarifama Zračne luke na koju slijeće, što je, dakle, doprinos Zračne luke Zadar da se ovo događa. Osim toga, predviđeni su iznosi za oglašavanje na web stranicama za sredine koje imaju linije.
Zračna luka Zadar, da bi privukla niskotarifne kompanije uopće, odobrava popuste za usluge prihvata i otpreme putnika i zrakoplova i na taj način sudjeluje u promidžbi s prosječnim iznosom od 13,96 EUR po putniku, odnosno s ukupnim iznosom od 767.800 EUR za 55.000 putnika.
Prema Ugovoru za udruženo oglašavanje Hrvatske turističke zajednice sa sustavom turističkih zajednica i gospodarskim subjektima za promidžbu regionalnih avioprograma za Hrvatsku u 2009. godini (Model V) izdvojeno je 626.200 EUR, što iznosi prosječno 11,38 EUR po putniku.
Zračna luka Zadar omogućila je da ova županija (i ne tek ona jer znatan broj turista dolazi u druga područja) konačno postane i aviodestinacija turizma, ali i produljenje turstičke sezone kao i afirmaciju Zadra i Zadarske županije ne tek u turističkom smislu na širi prostor od standardnog prostora s kojeg privlači turiste (kažimo da iz Britanije i Irske i niza drugih destinacija nikakve zračne veze osim ovih za Zadar ne postoje). Model sufinanciranja, odnosno sniženih tarifa Zračne luke i dalje je neophodan u stasanju Zadra i ovog područja u avioturističku destinaciju.
STATISTIKA
Glavni zaključci istraživanja provedenog među odlazećim putnicima Ryanaira u Zračnoj luci Zadar su:
– Prosječna starost putnika je 31 godina.
– Najčešća svrha dolaska u Hrvatsku je turistički posjet (97%).
– Za Hrvatsku su putnici niskotarifnog avioprijevoznika najčešće saznali preko interneta (73,40%).
– Prosječan boravak putnika iznosio je 11 dana, od kojih je 6 dana (54,39%) boravio u zadarskoj regiji, a preostalih 5 dana (45,61%) u ostalim dijelovima Republike Hrvatske.
– Putnici su za smještaj prosječno trošili 45 eura po danu (hoteli, privatni smještaj, nautika, kampovi, hosteli).
– Za dodatne aktivnosti (izvanpansionsku potrošnju) putnici su u prosjeku trošili 47 eura po danu.
– Prosječna ocjena zadovoljstva boravkom u Hrvatskoj je 4,52.
Zaključak
Ovakvo ulaganje u promidžbu u potpunosti je opravdano i višestruko isplativo, jer na 1,00 euro investiran u promidžbu zaradi se 40,20 eura.
najnovije
najčitanije
Košarka
Košarka
VIDEO Beogradska arena pljeskom dočekala Tonija Kukoča. Na utakmici bio i Dino Rađa
Novosti
U rimskom zatvoru
Papa oprao noge zatvorenicama
Zadar & Županija
ugovori za 16 projekata
Bolnici za ortopeiju Biograd sredstva za poboljšanje usluga
Sport
Golden fight
Zadarski borci Reljić i Ražov nastupaju u Zagrebu
Plodovi zemlje i mora
VINSKE KRONIKE
Zadarska Svrdlovina poput talijanskog Nebbiola!
Scena
DAO PODRŠKU BABY LASAGNI
URNEBESNI VIDEO ZADARSKE LEGENDE Pogledajte kako Grdović pleše na Rim Tim Tagi Dim!
Plodovi zemlje i mora
NAJULOV 2024.
IMPRESIVAN ULOV DOMAGOJA BAŠIĆA: ‘Samo što san spustija skosavicu u more, bum…’
Zadar
ĐIR PO KVARTU
ĐIR PO KVARTU (6) Kanalizacija na Ploči trebala bi biti prioritet: ‘To je sramota. Nervira me kad…’
Crna Kronika
KRAĐE
U Ričinima lopov iz kuće ukrao novac i ručni sat, krađa zabilježena i u Arbanasima…
Zadar
predizborni program