Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

12 C°

Ryanairovci – gosti i pol?!

Autor: Damir Maričić

03.09.2009. 22:00
Ryanairovci – gosti i pol?!

Foto: Sebastian GOVORČIN



Zadar je konačno i aviodestinacija za turiste, što je donijelo manju ovisnost o pet-šest okolnih zemalja, produljenje sezone (zbog Ryanairovih letova) i vjetar u leđa budućem razvoju – No, za još neafirmirani Zadar i županiju, s nedovoljnim brojem hotelskog smještaja da bi se oslanjali na čarter letove, privlačenje i kakvo takvo “sufinanciranje” letova je neophodno
Zračna luka Zadar sačinila  je analizu – studiju “NISKOTARIFNE LINIJE I  NJIHOV UTJECAJ NA  RAZVOJ TURIZMA”.
 Početak prikazuje promet  na Zračnoj luci Zadar od  2006. do 2009. godine (procjena). Zračna luka Zadar  2006. imala je 65.430 putnika,  gotovo 120.000 u 2007. godini  da bi 2008. oborila predratne  (svevremenske) rekorde prometa s gotovo 160.000 putnika, dok u ovoj godini očekuju čak 220.000 putnika. Okosnica je, naravno, promet u  srpnju i kolovozu, ali ipak  2006. je gotovo 29.000 putnika bilo u tim mjesecima, da  bi sada to iznosilo oko 85.000,  što znači da se sezonalnost  koliko toliko ublažila prije  svega zahvaljujući Ryanairovim linijama koje prometuju  od 1. travnja do konca listopada.
Luka niskotarifnih  prijevoznika
 U strukturi prometa čak  75,65 posto putnika rezultat je  niskotarifnih prijevoznika,  18,5 odrađuje nacionalni  avioprijevoznik Croatiaairlines s vezom za Zagreb (Pula),  a čarter letovi su na 4,1  posto.
U razdoblju od 15. srpnja  do 26. kolovoza 2009. godine  je u Zračnoj luci Zadar provedeno istraživanje među  Ryanairovim putnicima koji  su putovali na relacijama:   London-Zadar-London, Dublin-Zadar-Dublin,  Edinburgh-Zadar-Edinburgh,  Stockholm-Zadar-Stockholm,  Pisa-Zadar-Pisa,  Düsseldorf-Zadar-Düsseldorf,   Frankfurt-Zadar-Frankfurt.
Anketiranje je provedeno  metodom ispitivanja u prostoru međunarodnog odlaska  Zračne luke Zadar na 75  odlazećih letova. U razdoblju  od 43 dana anketirano je  1.125 odlazećih putnika.
Glavni ciljevi istraživanja  među Ryanairovim putnicima  bili su saznati koji je razlog  putovanja, odnosno svrha dolaska u Hrvatsku, kako su  putnici saznali za Hrvatsku,  gdje su bili smješteni, koliko  su trošili na smještaj, koliko  su trošili na dodatne aktivnosti (izvanpansionska potrošnja), koliko su boravili u  Hrvatskoj i ocjena zadovoljstva boravkom u Hrvatskoj.
Vrhunski pokazatelji
Uglavnom ispalo je da prosječno u Hrvatskoj ostaju 11  dana (najduže putnici iz Dublina 13), na smještaj prosječno troše 45 eura dnevno, a  izvanpansionsku 48 eura. Prosječno zadovoljstvo je vrlo  visoko odnosno 4,52. Gotovo  svi dolaze zbog turizma,  smješta se privatno i od 11  dana pet je u zadarskom području, ostatak u drugim područjima Hrvatske.
Kako je riječ o ispitivanju  putnika u samom vrhuncu  sezone, ipak se valja ograditi  o reprezentativnosti za sve  Ryanairove putnike, odnosno  kroz cijelo razdoblje letova.  To podjednako vrijedi za duljinu boravka, a onda i cijene,  odnosno potrošnju.
Utoliko su iskazane projekcije broja putnika, noćenja  i zarada koje kraj iz toga  ostvaruje pretjerane, ali vrijedne i zanimljive. Naime,  izračun Zračne luke kaže kako je riječ o gotovo 900.000  novih noćenja pa bi sama  boravišna pristojba bila  uvećana za gotovo 4,5 milijuna kuna. Zasigurno je ovaj  podatak namijenjen strukturi  turističkih zajednica do samog HTZ-a koje sufinanciraju oglašavanje na Ryanairovim web stranicama. Temeljem ankete napravljen je  izračun prema kojem se u  ovdašnjem, ali i hrvatskom  turizmu temeljem toga zarađuje dodatnih gotovo 300  milijuna kuna od samog  smještaja, a još toliko, odnosno više u izvanpansionskoj  potrošnji. Time bi se ukupna  društvena financijska korist  penjala na 600 milijuna kuna,  odnosno 81,5 milijuna eura –  jer se radi o deviznim priljevu. 
Nužnost zadržavanja  sufinanciranja
Završetak studije usmjeren  je na pitanje – održivosti sustava. Zračna luka Zadar u  teškim je uvjetima gubljenja  domaćeg prometa, a bez znatnih hotelskih kapaciteta na  području županije koji bi privlačili veći broj čarter letova,  oslonac našla u privlačenju  niskotarifnih prijevoznika,  krunu kojih čini Ryanair kao  najveći na svijetu koji ovdje  drži najviše linija i drži ih  najduže s tendencijom da pojedine linije s vremenom pokuša zadržati cjelogodišnje.
Ryanair između ostalog inzistira na niskim tarifama  Zračne luke na koju slijeće,  što je, dakle, doprinos Zračne  luke Zadar da se ovo događa.  Osim toga, predviđeni su iznosi za oglašavanje na web  stranicama za sredine koje  imaju linije.
Zračna luka Zadar, da bi  privukla niskotarifne kompanije uopće, odobrava  popuste  za usluge prihvata i otpreme  putnika i zrakoplova i na taj  način sudjeluje u promidžbi s  prosječnim iznosom od 13,96  EUR po putniku, odnosno s  ukupnim iznosom od 767.800  EUR za 55.000 putnika.
Prema Ugovoru za  udruženo oglašavanje Hrvatske turističke zajednice sa sustavom turističkih zajednica i  gospodarskim subjektima za  promidžbu regionalnih avioprograma za Hrvatsku u 2009.  godini (Model V) izdvojeno je  626.200 EUR, što iznosi prosječno 11,38 EUR po putniku.
Zračna luka Zadar omogućila je da ova županija (i ne  tek ona jer znatan broj turista  dolazi u druga područja) konačno postane i aviodestinacija turizma, ali i produljenje turstičke sezone kao i  afirmaciju Zadra i Zadarske  županije ne tek u turističkom  smislu na širi prostor od standardnog prostora s kojeg privlači turiste (kažimo da iz  Britanije i Irske i niza drugih  destinacija nikakve zračne veze osim ovih za Zadar ne  postoje). Model sufinanciranja, odnosno sniženih tarifa  Zračne luke i dalje je neophodan u stasanju Zadra i  ovog područja u avioturističku destinaciju.


 STATISTIKA


Glavni zaključci istraživanja provedenog među odlazećim putnicima  Ryanaira u Zračnoj luci Zadar su:
 
– Prosječna starost putnika je 31 godina.
– Najčešća svrha dolaska u Hrvatsku je turistički posjet (97%).
– Za Hrvatsku su putnici niskotarifnog avioprijevoznika najčešće saznali  preko interneta (73,40%).
– Prosječan boravak putnika iznosio je 11 dana, od kojih je 6 dana (54,39%)  boravio u zadarskoj regiji, a preostalih 5 dana (45,61%) u  ostalim dijelovima  Republike Hrvatske.
– Putnici su za smještaj prosječno trošili 45 eura po danu (hoteli, privatni  smještaj, nautika, kampovi, hosteli).
– Za dodatne aktivnosti (izvanpansionsku potrošnju) putnici su u prosjeku  trošili 47 eura po danu.
– Prosječna ocjena zadovoljstva boravkom u Hrvatskoj je 4,52.
Zaključak
Ovakvo ulaganje u promidžbu u  potpunosti je opravdano i višestruko  isplativo, jer na 1,00 euro investiran  u promidžbu zaradi se 40,20 eura.