Bijelo grožđe već pobrano

Bijeli kultivar ranijeg vremena sazrijevanja chardoney već je pobran, a u tjednu koji je ispred nas očekuje nas berba merlota, potom syraha, caberneta sauvignona… Plavina je za konzum u svježem stanju već nekoliko dana. – Potražnja za njom na tržnici je velika. Potrošači vole vinsko grožđe za jelo jer im je ono slađe od stolnog – rekao nam je Radoslav Ivaneža iz Zagrada kraj Nadina
Cjelogodišnje bavljenje oko trsa – od rezidbe, gnojidbe, okopavanja, vezivanja mladica i prskanja ovih dana okončat će se berbom. Sunčani rujanski dani uvelike doprinose zriobi grožđa, a pregledom vinograda je ustanovljeno i dobro zdravstveno stanje kod onih vinogradara koji su zaštitu vršili redovito prema uputama Poljoprivredno savjetodavne službe. Naime, zaštita od bolesti ove godine je bila nešto zahtjevnija, upravo zbog kiša u srpnju i kolovozu, te je trebalo pojačano štititi vinograde. U odnosu na prosječne godine kada je broj tretiranja zaštitnim sredstvima 7 do 8 puta, u ovoj godini se je taj broj popeo na čak 9 do 10 puta. Problem je naime bio kasni napad peronospore u kolovozu i pojačana opasnost od sive plijesni (truleži).
Potražnja za plavinom
Bijeli kultivar ranijeg vremena sazrijevanja chardoney već je pobran, a u tjednu koji je ispred nas očekuje nas berba merlota, potom syraha, caberneta sauvignona i tako redom prema vremenu sazrijevanja.
Plavina kao najrašireniji kultivar u našoj vinogradarskoj regiji bere se za konzum u svježem stanju već nekoliko dana.
– Potražnja za njom na tržnici je velika. Potrošači vole vinsko grožđe za jelo jer im je ono slađe od stolnog – rekao nam je Radoslav Ivaneža iz Zagrada kraj Nadina, vlasnik uzornog vinograda u kojem su uz plavinu krupnu zastupljeni debit i ugni blanc.
No prava berba za preradu tek predstoji! Naši vinogradari znaju da vrijeme berbe grožđa za preradu u vino određuje zrelost grožđa. Kada tijekom sazrijevanja grožđe dostigne najveću količinu šećera, koja se ne mijenja, tada je pravo vrijeme za berbu. Ovu zrelost većina iskusnih vinogradara određuje po samom izgledu grozda.
 Naime, vanjski znakovi zrelog grožđa su odgovarajuća boja karakteristična za sortu, te više ili manje odrvenjela peteljka, a neke sorte imaju i karakterističan miris.
Određivanje sladora
Međutim i iskusni vinogradari najčešće sebe provjeravaju određivanjem sladora pomoću refraktometra. Ako ga sami ne posjeduju u pomoć zovu one koji ga imaju. A to su najčešće djelatnici Poljoprivredno savjetodavne službe ovlašteni za izdavanje rješenja za stavljanje u promet grožđa. Za određivanje šećera pomoću refraktometra dovoljna je samo jedna jedina kap soka koju izdvojimo nakon muljanja više uzoraka grožđa. Način rada refraktometra zasniva se na lomu svjetla. Kako u jednoj tekućini raste sadržaj u njoj otopljenih tvari, tako se mijenja i lom svjetla te tekućine.
Kada vidimo da nam se sadržaj sladora ne mijenja vrijeme je berbe grožđa.
Neoštećeno do preše
Nije dobra prerana berba, upravo radi malog sadržaja šećera, a velikog sadržaja kiselina. Naime, u nezrelom grožđu ima previše jabučne kiseline koja vinu daje opori okus, a oduzimanje kiseline u vinu je vrlo zahtjevan posao kojeg uspješno mogu uz priručne laboratorije obaviti jedino enolozi.
Preporuka je berba po suhom vremenu kako bi se dobio kvalitetniji mošt, a i sama berba je lakša i ugodnija.
Bobe, dijelove grožđa ili cijele grozdove zaražene sivom plijesni odbacujemo, jer su takvi grozdovi često zaraženi octikavošću koja se prenosi u mošt ili masulj. Do mjesta prerade poželjno je da se grožđe ne gnječi i da stigne neoštećeno do preše, te da se drži na hladnom i prozračnom mjestu.
Isplati li se vinograd?
Ako nemate vinograd, a odlučite se na sadnju 1 ha vinskog grožđa sa armaturom morate osigurati oko 220.000,00 kn. Međutim, neki kultivari u zadarskom području kao što su carignan crni, cinsaut crni, alicante bouchet crni, grenache crni i bijeli mogu se uspješno uzgajati i bez armature koja predstavlja preko 40% ukupnih troškova podizanja vinograda, pa će utoliko i investicija biti manja. Podizanjem vinograda s visokokvalitetnim kultivarima čiji prosječni prirodi se kreću od 8 do 10 tisuća kg grožđa po ha moći ćete proizvesti 6 do 6,5 tisuća litara vina, a ako se odlučite na kultivare za kvalitetna vina čiji urod se kreće do 11 tisuća kg grožđa po ha moći ćete proizvesti od 7 do 7,5 tisuća litara vina. Prošlogodišnja cijena grožđa kretala se od 3,5 do 7,0 kn po kilogramu ovisno o kultivaru i sadržaju šećera, a i cijenu vina određivala je kvaliteta. Ovogodišnja kakvoća vina ovisiti će, osim o kultivaru, tehnologiji uzgoja, momentu berbe i o preradi grožđa, tretmanu, taloženju mošta i fermentaciji. Naši vinogradari koji slove kao vrlo uspješni vinogradari, sve više pažnje poklanjaju konačnom proizvodu – vinu -koje posljednjih godina dobiva potrebne atribute prepoznatljivosti.

 RJEŠENJE ZA PRODAJU GROŽĐA

Oni proizvođači koji imaju namjeru grožđe staviti u promet, dakle prodati ga moraju imati rješenje izdano od Hrvatskog zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo. Kako bi se navedeno rješenje što prije dobilo Zavod je osigurao punktove na području Republike Hrvatske. U Zadarskoj županiji ovlašteni su djelatnici Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu i to po jedan za benkovačko-stankovačko i zadarsko-biogradsko područje i otok Pag. Dakle, grožđe domaće proizvodnje mogu prodavati proizvođači grožđa upisani u Upisnik proizvođača grožđa, vina i voćnih vina koji posjeduju “iskaznicu obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva”, uz uvjet da su ishodili rješenje za stavljanje grožđa u promet i pravne i fizičke osobe registrirane za djelatnost trgovine uz napomenu da moraju osigurati dokaz o porijeklu grožđa.

 PLAVINA NAJRAŠIRENIJA

Plavina je najrašireniji kultivar sjevernodalmatinskog područja. U ukupnom sortimentu zastupljena je oko 50%. Bujna je, visoke i redovite rodnosti. Vina ovog kultivara su svjetlije boje pa ga treba prerađivati s drugim obojenijim kultivarima (Lasina, Babić).
Dosta je otporan na bolesti, naročito Botritis. Prikladan je za srednji i niži uzgoj i kratku rezidbu.

 MERLOT NA ZADARSKOM PODRUČJU

Merlot – ispitan je u zadarskom području i našao je svoje mjesto u sortimentu. Srednje je bujnosti, dobre i stabilne rodnosti. Kakvoća grožđa ovisi o položaju, ali zadovoljavajuće rezultate daje i na lošijim položajima. Vina su karakterističnog mirisa i okusa, specifične, prepoznatljive rubin boje. Dozrijeva nešto ranije od ostalih sorata. Traži srednji i dugi rez rodnog drva.