Masline iz Kali i Lukorana stare dvije tisuće godina?!

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika admin
Adam VIDAS
LUKORAN - S ovog stabla Ive Dunata-Gojka znalo se ubrati oko pola tone maslina

Na otoku Ugljanu u posljednje vrijeme sve se veća pozornost posvećuje maslinarstvu i proizvodnji ulja kao mogućem originalnom i u budućnosti zaštićenom otočnom proizvodu. Osim ulaganja u obnovu starih maslinika te podizanje novih, dosta se radi i na vrednovanju maslinarske tradicije otoka Ugljana, koja bi prema pokazateljima, mogla biti stara i dvije tisuće godina. O tome osim ostataka velikog antičkog kompleksa za preradu maslina i grožđa u Mulinama, govore i maslinici, osobito na lokalitetima kod mjesta Lukoran, između zaselaka Korčulanići i Turkija te Kali, na položaju Kolegin Bok iza uvale Vela Lamjana.

Panjevi kao garsonijere

Vlasnik stabla u Lukoranu, Ive Dunat-Gojko je nekoliko puta ispilio središnji dio stabla koje se prirodno cijepalo prije osam godina, a ostavio je nedirnut vanjski dio nadzemne krune. Najduža udaljenost te elipse iznosi šest metara. Podzemni dio je još fascinantniji jer je panj zemlju ispod nadzemnog dijela dignuo skoro metar od okolnog zemljišta. Dovoljno je samo zagrebati ispod malog sloja zemlje da se utvrdi da je to ispod zemlje jedno tijelo koje zauzima površinu jedne garsonijere.

Maslina se nalazi uz samu liniju rimskog limesa, a za nju se priča da su je znala brati nekolicina berača sa skalama od osam metara koji su na njoj znali ubrati oko pola tone maslina.

 Panj masline u Koleginom Boku je pak toliko širok da u njega bez teškoća može stati odrastao čovjek. Je li moguće da je riječ o stablima starim i do dvije tisuće godina upitali smo prof. dr. sc. Đanija Benčića s Agronomskog fakulteta u Zagrebu.

- Mi u ovom slučaju ne možemo primijeniti C-14 analizu jer nam je veliki dio panja istrunuo, odnosno zaražen mikroorganizmima. Međutim, nitko ne može osporiti da je to stablo ipak staro, jer možemo se služiti i nekim drugim metodama koje nisu definitivno egzaktne, ali ih je teško oboriti. Primjerice, ako je godišnji prirast masline jedan milimetar, a ako je ona od osam metara, to vam je dvije tisuće godina. Ali, svakako u ovom slučaju treba još izvršiti istraživanja, kazao je prof. Benčić koji ističe da priča o maslinarskoj proizvodnji, osobito u Dalmaciji te na otoku Ugljanu zapravo tek počinje. Značajan dio zauzima i utvrđivanje sorti maslina.

Argumenti znanstvenika Benčića

- Od Konavala do Istre prevladava oblica, no kada je riječ o ovom području, nailazimo na ono što ljudi zovu oblica-orkula, ali ona je genetski potpuno nešto drugo. I tu se moraju proširiti istraživanja, komparirati s drugim vrstama i utvrditi da li je to nešto novo ili nešto što je staro, a potom proširiti istraživanje i na druge mediteranske zemlje i vidjeti postoji li još negdje takva sorta, ustvrdio je Đani Benčić.

- Naša strategija mora biti da proizvedemo vrhunski proizvod, ekstradjevičansko maslinovo ulje, ali da onda priča tek počinje. Potrebno ga je zaštititi kao ekološki proizvod, jer naša su tla uglavnom nekontaminirana što nam je velika šansa. Ako je to naša autohtona sorta koju nitko nema, radimo zaštitu izvornosti i zatim zaštita geografskog podrijetla i tako stvoriti jedan brand na kojem treba raditi, ističe dr. Benčić koji podržava i inicijativu o organizaciji stručnog skupa o dva milenija maslinarstva na otoku Ugljanu na kojemu bi svakako volio govoriti.

- U Vodnjanu smo četiri godine šampioni svijeta. Znate što to znači? Ali ja kao znanstvenik uporno tvrdim: ništa Istra nema što i Dalmacija nema. Iz Zadra dolazi Vlatković, šampion šampiona Hrvatske, a drugo mjesto je osvojio Belić koji je bio šampion svijeta. Znači Vlatković je bio za nijansu bolji. To je indikator da i Dalmacija može raditi, graditi i postići kao Istra. I na tome trebamo nastojati i o tome bih volio govoriti u Ugljanu, ističe prof. Benčić koji, također, podržava povijesnu podlogu kao važan dio u kreiranju vrhunskog proizvoda od masline.

Kako nam je kazao jedan od pokretača ove inicijative Mladen Lucin, cilj je pokretanje suradnje i zadarskog i zagrebačkog sveučilišta u istraživanju kako antičke prošlosti ugljanskog maslinarstva, tako i njegove što kvalitetnije obnove i nastavka u budućnosti. Kao što je replika antičke, "priješke uljenice", ovog ljeta postala prepoznatljivi otočni suvenir, to bi moglo biti i ulje, kao posebna i zaštićena robna marka s otoka maslina.

 ULJE TALIJANIMA, KAO AUTOMOBILE NIJEMCIMA
Moj student, Sandi Chiavalon, počeo je s 30 stabala svoga djeda, a sada izvozi maslinovo ulje u ekskluzivne restorane u Italiji. Zamislite! To bi se trebalo prikazivati na televiziji svaki dan. Mladi čovjek, ima obitelj i učinio je takav uspjeh i za svoju obitelj, Vodnjan, Istru i Hrvatsku. A izvoziti ulje u ekskluzivne talijanske restorane, to bi bilo kao da izvozimo automobile u Njemačku. Ali uvjeti za takvu proizvodnju postoje i u Dalmaciji, kazao je prof. Benčić.
Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno