Četvrtak, 25. travnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

13 C°

Na zadarskom području za sad nema slučajeva bolesti Zapadnog Nila

05.09.2018. 11:00


Hrvatski zavod za javno zdravstvo je od prošlog tjedna zaprimio prijave o još devetero novooboljelih od bolesti Zapadnog Nila, čime se u Hrvatskoj nastavlja pojava ove bolesti koju prenose komarci, najnoviji su podaci s HZJZ-a, koji navodi kako se temeljem raspoloživih podataka za jednu novooboljelu osobu koja je strani državljanin ne može utvrditi mjesto zaražavanja, dok je osam osoba zaraženo na području Republike Hrvatske.
Na području Zadarske županije za sada nema pojave ove virusne bolesti koja je inače u Hrvatskoj najčešća tijekom ljetnih mjeseci i početkom jeseni, doznajemo na Zavodu za javno zdravstvo Zadar.
– Epidemiološka situacija je mirna i nema razloga za zabrinutost jer je riječ o bolesti koja je češća na istoku Hrvatske, te na prostoru Srbije i Vojvodine, gdje se bilježi i najviše slučajeva, kaže dr. Jagoda Šarunić Gulan, spec. epidemiologije sa Zavoda za javno zdravstvo Zadar, te pojašnjava da su primarni domaćini i rezervoari ovog virusa ptice koje su prijenosnici bolesti i mogu zaraziti komarce koji onda svojim ubodom virus mogu prenijeti na čovjeka. Koridori leta ptica selica su upravo na područjima gdje je ova bolest najizraženija.
Tako prema programu nadziranja groznice Zapadnog Nila na području Republike Hrvatske od strane hrvatske Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane, županije s visokim stupnjem rizika od pojave bolesti kod ljudi i životinja su Brodsko-posavska, Osječko-baranjska, Varaždinska, Virovitičko-podravska, Vukovarsko-srijemska, Međimurska, Krapinsko-zagorska, Zagrebačka, kao i Grad Zagreb, slijede županije s umjerenim stupnjem rizika, a zatim županije s niskim stupnjem rizika, a to su uz Ličko-senjsku, sve priobalne županije, među kojima je i Zadarska.
– Groznica Zapadnog Nila je jedna od brojnih zoonoza, skupine bolesti koje se prenose sa životinja na ljude, dakle bolest se ne prenosi s čovjeka na čovjeka. Početak rujna je i najčešće vrijeme za pojavu groznice Zapadnog Nila, a prenose je vrsta tzv. domaćeg komarca, odnosno culex i aedes albopictus, vrsta tigrastog komarca, navodi još dr. Šarunić Gulan, te ističe da vrijeme inkubacije bolesti iznosi do 14 dana, a da u čak 80 posto slučajeva infekcija prolazi asimptomatski, dakle bez ikakvih simptoma.
– Tek u manje od jedan posto slučajeva razvija se neuroinvazivna bolest koja se manifestira kao meningitis (upala moždanih ovojnica), a javlja se u 40 posto slučajeva i izlječiva je, zatim encefalitis (upala mozga) koji je povezan s visokim mortalitetom, a može se javiti i sindrom poliomijelitisa, odnosno akutna mlohava kljenut pri čemu smrtnost iznosi više od 50 posto, kaže još epidemiologinja Šarunić Gulan i upozorava kako s obzirom da se najvažnijim vektorom za prijenos infekcije smatra komarac, sami građani mogu značajno pridonijeti smanjenju rizika od širenja ove bolesti.
Naime, mnogi građani često nesvjesno pridonose razmnožavanju komaraca tako što u vrtovima i oko kuća ostavljaju u bačvama i u raznim posudama vodu koja je pogodna za razvoj ovih kukaca. Stoga bi trebalo ukloniti svu odstajalu vodu iz posuda na balkonima ili dvorištima (tegle, kante, gume i sl.), a kao idealno leglo komarcima služe i odbačene kade ili čamci u koje se nakuplja kišnica. Gdje je i malo vode, tu su i komarci, pa se može reći da mnogi građani i ne znajući uzgajaju svoje komarce.
Navedimo još kako je virus Zapadnog Nila prvi put otkriven 1937. godine kod žene iz Ugande (područje zapadno od Nila ), prema čemu je i dobio ime. Unatrag dvadesetak godina diljem svijeta zabilježene su epidemije ove bolesti, a osim u SAD-u epidemije su zabilježene i u Europi (Italiji, Rumunjskoj, Grčkoj, Srbiji). Prvi slučajevi oboljenja ljudi u Hrvatskoj zabilježeni su 2012. godine u tri županije istočne Hrvatske.
Prema najsvježijim podacima Svjetske zdravstvene organizacije i Europskog centra za sprečavanje i suzbijanje bolesti, na području Europe je do 23. kolovoza 2018. godine zabilježeno ukupno 620 slučajeva infekcije virusom Zapadnog Nila (183 slučaja u Italiji, 159 u Srbiji, 106 u Grčkoj, 58 u Mađarskoj, 56 u Rumunjskoj itd.).