Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

20 C°

KORONA ŠKOLA Maske su za djecu bolje nego potpuni »lockdown«

04.09.2020. 09:46


U ponedjeljak, 7. rujna počinje zasigurno najneizvjesnija školska godina u posljednjih 30-ak, a s epidemiološkog gledišta u posljednjih 100 i više godina. Ono što roditelje učenika najviše brine jest kako će izgledati boravak na nastavi, po kojem modelu će se nastava provoditi, hoće li djeca morati nositi zaštitne maske za vrijeme trajanja nastave, hoće li smjeti za školskog odmora boraviti u školskom dvorištu, kada i kako će smjeti na WC i sl, a odgovori na sva ta pitanja ovise od škole do škole. No, ono što ipak najviše brine roditelje jest činjenica, koliko će se sve poduzete mjere u konačnici odraziti na mentalno zdravlje djece koja će od ponedjeljka postati »pokusni kunići« novog normalnog školovanja u doba pandemije koronavirusa.
Iako su Ministarstvo znanosti i obrazovanja i Hrvatski zavod za javno zdravstvo poslali ravnateljima svih škola upute za sprječavanje širenje zaraze, od odluke o odvijanju nastave, pa preko provođenja epidemioloških mjera poput mjerenja temperature na dolasku i odlasku, dezinfekcije obuće, ruku i učionica, nošenja maski u razrednim odjeljenjima, postavljanja pleksiglas pregrada između djece, zabrana izlaska za vrijeme trajanja nastave iz odjeljenja, mnogi smatraju kako je sve spomenuto uzaludno jer će se djeca nakon nastave ionako miješati i međusobno družiti iako im to u školi nije dozvoljeno.


Pojačan pritisak roditelja
Mnogi roditelji smatraju kako će prije spomenute restriktivne mjere višesatnog nošenja maski na licu, marende za stolom u učionici bez mogućnosti izlaska u školsko dvorište ostaviti nesagledive posljedice na već »lockdownom« iz ožujka ove godine mentalno vulnerabilnu djecu.
Ovih dana je kako smo već imali priliku čuti pojačan pritisak roditelja na liječnike obiteljske medicine kako bi se njihovoj djeci omogućilo pohađanje nastave kod kuće, te je HZJZ donio definiciju vulnerabilne skupine djece kojoj se to može odobriti.
Klima straha i panike vezana uz epidemiološke mjere širi se među roditeljima u svim dijelovima RH, stoga smo se obratili stručnjacima koliko će novo normalno korona školovanje škoditi kognitivnom razvoju i mentalnom zdravlju djece. Za Zadarski list progovorile su specijalistica školske medicine i psihoterapeutkinja Polona Bencun Gumzej i psihijatrica Renata Sabljar-Dračevac, a kako se čini dijele gotovo identično mišljenje.
– Lome se koplja oko nečega oko čega se ne bi trebala lomiti. Djeca su fenomenalna stvorenja koja su nevjerojatno prilagodljiva. Pogledajte samo odrastanje prije 10, 50, 20 godina za vrijeme rata. Dakle, djeca su »plastična« bića koja će se prilagoditi svemu. Ako mi od toga radimo dramu i cirkus, kao što neki već rade, onda radimo stres djeci, a ona u biti lakše prihvaćaju promjene nego mi odrasli. Oni nemaju paralelno iskustvo pa da znaju kako je u prošlom razredu to izgledalo. Oni su ove godine prvi put u tom određenom razredu i to je to. Iz svakog iskustva izvući će ono što je najbolje za njih. Pitanje je što mi želimo dobiti od djece. Pokrenula se gomila nepotrebnih stvari. Maske se nose zato što smo prvi put u nama znanoj povijesti čovječanstva svjesni da možemo biti potencijalno opasni jedni za druge. Imamo nekakav virus koji je sada nama potpuno nepoznat i nepredvidiv, iako smo dosta brzo shvatili što se događa, ali još uvijek se ne zna kuda virus ide. Zbog toga su uvedene sve epidemiološke mjere, ne zbog toga da netko nekome oduzme slobodu ili djetinjstvo, već da zaštitimo nekoga od nepotrebne bolesti, odnosno u najgorem slučaju i nepotrebne smrti. Djecu treba usmjeriti na razmišljanje i stav, ako znamo da će ta nekakva pregrada u učionici i maska na licu zaštititi i mene i drugoga, nosit ću je, istaknula je dr. Bencun Gumzej.


Nema dokaza o štetnosti maske
Svakako, činjenica je, bez obzira bili pobornik ili protivnik ovih mjera, da će djeca morati proći jedan period prilagodbe na njih kao što je slučaj sa svim novim. Realno, znanstvenih dokaza o štetnosti višesatnog nošenja zaštitnih maski, kažu liječnice, nema.
– I kirurzi i svi primjerice na Onkološkom odjelu imaju osam sati masku na licu jer znaju da su potencijalno zarazni. Nema znanstvenih dokaza o štetnosti nošenja maske, dok psiholoških poteškoća ima samo u procesu adaptacije. Tinejdžeri će to vrlo vjerojatno na kraju pretvoriti u modni detalj. Svu ovu buku koja se digla podigli su upravo roditelji koji nemaju kapaciteta za adaptaciju. Djeca imaju kapaciteta, a cijela ova situacija ih ujedno uči empatiji. Dakle, znamo da im je vruće pod maskom, ali moraju biti svjesni da će možda time spasiti život. Oni trebaju razmišljati u smjeru da moraju pretrpjeti malu neugodu kako bi u konačnici zajednici bilo bolje. Tako treba učiti djecu. Sve te mjere ne bi trebale utjecati na koncentraciju i praćenje nastave. Bit će problema s djecom koja i inače imaju problema s koncentracijom, s djecom s posebnim potrebama kojima će biti teško to objasniti, s djecom s ADHD-om, onima s poremećajima u ponašanju, odnosno sa svima onima koji bi problem imali i u sasvim normalnim okolnostima. Za prosječno, zdravo dijete druženje s vršnjacima je poželjno. Stava sam kako online nastavu treba zadržati jer bi bilo šteta da to iskustvo i benefite koje je ona donijela, mogućnost pohađati nastavu i kada fizički ne možete biti u školi, ne primijenimo ne samo za korone, već i u slučaju gripe, raznih prijeloma, odnosno bilo kakve duže spriječenosti pohađanja redovne nastave. Neki roditelji sada traže potvrde da djeca ne moraju ići u školu već da je pohađaju isključivo online, ali za djecu je zdravije iskustvo boravak u školi. Takvi imaju nekakvu čudnu logiku. Naime, ako ne želite pustiti dijete u školu, onda ga nemojte pustiti ni u dvorište, ni na sportske aktivnosti, nigdje. Razmišljajmo zdravorazumski. Djeca su samo dio društva u kojem živimo, a ono trenutno prolazi kroz transformaciju svjesnosti da možemo biti potencijalno opasni jedni za druge i zato što smo dio zajednice smo spremni odustati od nekih svojih komoda u ime te zajednice, to je evolucija, naglasila je dr. Bencun Gumzej.
Psihijatrica Sabljar Dračevac također ukazuje na benefite druženja djece sa svojim vršnjacima, te na gotovo kameleonsku prilagodbu djece svim novonastalim uvjetima, odnosno novim iskustvima poput korona škole i svih epidemioloških mjera koje ona donosi.




Higijena ruku
– Djeca su jako elastična bića i vrlo lako prihvaćaju nove modele koji im se nameću. Istina, mora im se objasniti kako se radi o novoj situaciji koju do sada nismo nikada imali. Za njihov psihološki razvoj daleko gora situacija bi bila da su izolirani u kući te da nemaju nikakav kontakt sa svojim vršnjacima. Ono što možemo očekivati od djece, iz svih tih pravila koja se nameću, jest njihovo nepoštivanje, odnosno skidanje maski, dodirivanje i sl. To je jedan način ponašanja na koji su oni navikli, a sada ga moraju promijeniti. Taj aspekt će sasvim sigurno biti prisutan, oni će potpuno zaboraviti kako postoji opasnost, da se moraju čuvati. To je nešto na što ćemo ih morati navikavati, a ja se nadam da ova situacija ipak neće trajati unedogled te da ćemo se nakon nekog vremena ponovno naći u nekom uobičajenijem okruženju. Neke stvari su jako dobre, npr. higijena ruku, neki napredak ćemo napraviti u segmentu održavanja higijene. Kakve će efekte na sam razvoj djece sve vezano uz korona školu imati to je individualna stvar jer nismo svi jednako osjetljivi na nekakve fenomene, odnosno situacije. Bitno je da se djeci naglašava kako imamo sada problem, da su sve uvedene mjere uvedene isključivo za njihovo dobro i dobro svih ostalih, a mislim da će to djeca relativno lako prihvatiti i savladati, rekla je dr. Sabljar Dračevac.
Iako će povratak u školu biti uzbudljiv za mnoge učenike, svakako je za očekivati brojne emocije tijekom povratka u školske klupe. Ukoliko ne budemo sada vodili računa o tome kako su djeca, izvjesno je kako će nam u budućnosti njihov školski uspjeh biti i najmanji problem kojim ćemo se baviti.


«Lockdown« je ostavio posljedice
– Situacija totalnog »lockdowna« u ožujku je sasvim sigurno ostavila posljedice na djecu, no količina štete je individualna, jer svatko od nas će različito reagirati i odnositi se različito s istim problemom. To je bilo razdoblje u kojem su se i mnoge odrasle osobe pogubile noseći se s problemima koji su nastali s tom izolacijom, distancom, nemogućnosti normalnog funkcioniranja i komunikacije. Kako to onda ne bi ostavilo posljedice i na djecu koja su u razvoju. Odrasli su primjerice razvili širok raspon poremećaja, od anksioznih, destruktivnih, ljudi koji su relativno dobro funkcionirali sada imaju smetnje. Dječji psiholog ili psihijatar sasvim sigurno bi mogao potvrditi taj spektar smetnji i kod djece. Neka djeca su to prihvatila bolje, neka lošije. Važno je uvidjeti problem i s njim se čim prije suočiti. Preporučila bih roditeljima da svakako redovno razgovaraju sa svojom djecom i da pričaju o tome kako se ona osjećaju u ovim sadašnjim uvjetima škole, školovanja, nošenja maski i sl. Jednostavno moramo raščlaniti sve te stvari s njima, više puta ih verbalizirati, da bi se oni osjećali bolje i sigurnije. Nekoliko sati pod maskom je zaista dosta vremena za djecu, ne mogu vidjeti cijelo lice druge osobe, pa i to stvara nekakvu nelagodu, probleme i poteškoće u komunikaciji, ali trenutno smo u sitaciji da između dva zla biramo ono manje. Nemamo izbora, maske su sada jedino sredstvo kojim možemo zaštiti druge ukoliko smo inficirani. Na žalost, nitko od nas ne zna da li je pod infekcijom covida-19. Dobro je da su djeca ponovno u društvu svojih vršnjaka, dobro je da komuniciraju s njima, makar i na ovakav »krnji« način kada pokrijemo lice, kada se ne vidi tuđa emocija, ali i on je bolji za njihov psihološki razvoj nego potpuni »lockdown«. Naravno, ako dijete ima bilo kakav zdravstveni simptom, od hunjavice, lagano povišene temperature, pratite djecu, ovo je teško razdoblje i za roditelje i za djecu. Nemojte im dozvoliti da idu u školu ako im je imalo narušeno zdravlje. Oni će tih par dana pratiti online nastavu, a kada ponovno budu zdravi lakše će se moći uključiti u taj »krnji« način komunikacije sa svojim vršnjacima, zaključila je dr. Sabljar Dračevac.