MMF traži rezove i 10 posto PDV-a na kruh

Slika korisnika admin
Zvonko KUCELIN
PDV na kruh Vlada je, sukladno zahtjevu EU, namjerala povisiti na pet posto

Gospodarski izgledi su slabi, a rizici veliki. Hrvatska je u recesiji. Uz nepovoljne vanjske uvjete i potisnutu domaću potražnju u uvjetima visoke nezaposlenosti, niske razine povjerenja te slabog rasta kredita, predviđa se da će se BDP dodatno smanjiti za 1,5 posto u ovoj godini, dok će njegov skroman rast od 0,75 posto predviđen za 2013. biti potaknut očekivanim velikim javnim ulaganjima i malim poboljšanjem inozemne potražnje, stoji u zaključnoj ocjeni Misije MMF-a koja je ovih dana boravila u Hrvatskoj u sklopu redovnih konzultacija.

MMF-ovu ocjenu objavila je Hrvatska narodna banka.

- Rizici refinanciranja duga su znatni. Inozemni dug, uglavnom privatnog sektora, doseže oko 100 posto BDP-a, a potrebe za inozemnim financiranjem iznose 30 posto BDP-a u 2012. Proračunski manjak je velik, a javni dug ubrzano raste. Povjerenje tržišta i dalje je krhko unatoč tome što su se razlike prinosa na obveznice i premije osiguranja od kreditnog rizika u posljednje vrijeme smanjile, a Fitch poboljšao svoju ocjenu gospodarskih izgleda Hrvatske u stabilnu, smatraju u MMF-u te dodaju da su "zbog velikih deviznih obveza bilance poduzeća i kućanstava izložene tečajnim šokovima". Uglavnom, vele, bez temeljitih promjena u politikama, u srednjoročnom će razdoblju kombinacija slabog rasta i velikih ranjivosti dodatno oslabiti sposobnost gospodarstva da odoli šokovima, upozorava Misija.

Iz MMF-a savjetuju Vladi da se provede dodatno smanjenje rashoda za 0,5 postotnih bodova BDP-a, a da ciljani proračunski manjak ne premaši 3 posto BDP-a. Da bi se stvorio prostor za daljnje smanjenje oporezivanja rada, članovi Misije preporučuju povećanje (dosad nulte) stope PDV-a na određene proizvode u maloprodaji, što je, kažu, i zahtjev EU, i to na 10 posto, umjesto na najmanje dopuštenih 5 posto, pri čemu bi se, vele, dio dodatnog prihoda upotrijebio za povećanje ciljanih socijalnih naknada onima koji su najranjiviji. Vele i da je Vladin program strukturnih reformi donesen u kolovozu dobar početak, ali brojne ključne reforme još treba doraditi. Članovi Misije stoga preporučuju da se prioritet da reformama koje su usmjerene na jačanje poticaja na rad kroz brže povećavanje dobne granice za umirovljenje na 65 godina za žene, dodatno povišenje dobne granice za umirovljenje na 67 godina i za muškarce i za žene, povećanje kazni za prijevremeno umirovljenje te kroz pojačanje kontrole nad, kako ističu, očigledno zloupotrebljavanim sustavom invalidskih mirovina. Potom da se prioritet da i reformama usmjerenim na poboljšanje fleksibilnosti na tržištu rada tako da se smanje troškovi zapošljavanja i otpuštanja, uključujući otpuštanje zbog slabog radnog učinka, te da se omogući poduzećima da se isključe iz primjene opterećujućih sektorskih kolektivnih ugovora, istovremeno osiguravajući da predviđeni jedinstveni ugovori na neodređeno vrijeme ne koče fleksibilnost, poručuju između ostalog iz MMF-a.

Kategorija: 
Tag: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno