Upitne plaće za još 80 tisuća radnika

Poslodavci za oko 55 tisuća radnika nisu zatražili ni obročnu otplatu, ni reprogram što znači da su procijenili da doprinose ne mogu platiti ni na taj način. Moguće je da će nestati tridesetak tisuća tih radnih mjesta

Oko 80 tisuća radnika u Hrvatskoj i u sljedećim će mjesecima imati problema s naplatom plaće, zaslužene naknade za svoj rad, a pogotovu s time da im poslodavci na zarađeno obračunaju doprinose. U narednom razdoblju vjerojatno će se razjasniti i mogućnost opastanka njihovih radnih mjesta. Pokazuje to petomjesečna primjena uredbe po kojoj Porezna uprava, banke i Fina blokiraju svaku isplatu plaća uz koje nisu uplaćeni i doprinosi. Iz mjeseca u mjesec ponavlja se isti postupak, Porezna uprava bankama dostavi popis  loših poduzeća koja su već isplaćivala ili pokušala isplatiti plaću bez doprinosa ili bez dostavljenih obrazaca Poreznoj upravi. Onda dio njih uplati doprinose, dostavi obrasce ili dogovori s državom reprogram duga za doprinose.
Reprogram duga
Tako je i krajem rujna Porezna uprava bankama dostavila inicijalnu listu, sastavljenu na osnovu dotadašnjeg ponašanja poslodavca kad je u pitanju ispunjavanje obveza državi, na kojoj je bilo više od 31 tisuće poslodavca sa 120 tisuća radnika. Nisu svi oni bili “krivi” za neisplatu plaća, neki od njih su imali običaj ne dostavljati Poreznoj upravi obrasce o uplati doprinosa. Već 1. istopada lista je bila skraćena na oko 29 tisuća poslodavaca koje je radilo 92 tisuće radnika, ali je i ona u dva dana skraćena za oko 4,8 tisuća poslodavaca za koje radi oko 39 tisuća radnika. Dio njih je uplatio doprinose, dio je sredio svoju dokumentaciju, ali najveći broj, oko tisuću i pol poslodavca s 25 tisuća radnika dogovorio je reprogram duga, što znači da će oni i dalje imati problema s prikupljanjem novca za uplatu doprinosa. Tako je u pet mjeseci koliko se uredba primjenjuje Ministarstvo financija broj loših poslodavca koji su preko računa u banci isplaćivali plaće bez plaćenih doprinosa smanjilo za jednu trećinu, jer ih je u svibnju na inicijalnoj listi bilo 46 tisuća. Značajno je smanjen i broj radnika kojima poslodavci sada ne uplaćuju doprinose.
Obročna otplata
Početkom svibnja čak je 198 tisuća radnika radilo za tvrtke koje su se nalazile na listi loših poslodavca dok sadašnje stanje pokazuje da  problema s uplatom doprinosa ima oko 80 tisuća radnika. Kako se oko tisuću i pol poslodavca koji zapošljavaju 25 tisuća radnika ipak želi s državom dogovoriti oko reprograma duga to znači da oni ne izbjegavaju namjerno svoje obveze, da imaju želju platiti doprinose, ali su očito u financijskim problemima. Za preostalih oko 55 tisuća radnika njihovi poslodavci nisu zatražili ni obročnu otplatu, ni reprogram što znači da su procijenili da  doprinose ne mogu platiti ni na taj način. I budućnost tih radnih mjesta, a ne samo isplate plaća i doprinosa, vjerojatno će biti odlučena u sljedećim mjesecima kada  će se kroz predstečajnu nagodbu vjerovnici pokušati dogovoriti koje od tih tvrtki, ali i radnih mjesta uopće mogu opastati. Prema nekim procjenama moguće je da će nestati barem tridesetak tisuća tih radnih mjesta.

Pola milijarde kuna od nestašnih poslodavaca

Od poslodavca koji su se početkom rujna našli na listi loših država je tijekom rujna uspjela naplatiti oko 70 milijuna kuna na ime doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Tako se u pet mjeseci primjene uredbe od “loših” poslodavca skupilo oko pola milijarde kuna doprinosa. Dio tog novca oni bi moguće uplatili i sami, ali odluka Vlade da to ne može biti njihova odluka, odnosno da ne mogu isplatiti plaću bez doprinosa, vjerojatno je značajno povećala prihode od doprinosa.