Usklađivanje mirovina u korist većeg indeksa

Tražimo da se ide na promjenljivu varijantu na način da se mirovine usklađuju tako da se rast plaća i troškovi života uzimaju u obzir u omjeru 80 prema 20 posto, ali u korist većeg indeksa, kaže Branislav Jelenić, predsjednik HSU-a Zadarske županije

Jedna od prvih tema Nacionalnog vijeća za umirovljenike, čije se osnivanje očekuje ovih dana, bit će izmjena dosadašnje formule za usklađivanje mirovina koja se trenutačno vodi prema tzv. švicarskom modelu – rast plaća i rast cijena u odnosu pola pola.
Mirovine na dnu
Hrvatska stranka umirovljenika, koja kao dio vladajuće koalicije participira u vlasti, sadašnjom formulom nije zadovoljna, o čemu predsjednik HSU-a Zadarske županije Branislav Jelenić kaže:
– Položaj umirovljenika je sve lošiji, mirovine su na samome dnu. Mi tražimo da se ide na varijabilnu, dakle promjenljivu varijantu na način da se mirovine usklađuju tako da se rast plaća i troškovi života uzimaju u obzir u omjeru 80 prema 20 posto, ali u korist većeg indeksa, ističe Jelenić i dodaje da je današnja prosječna mirovina, koja je na razini 39 do 40 posto prosječne neto plaće, ispod svakog standarda i mogućnosti za pristojan život.
Ovakav promjenjiv model išao bi u korist umirovljenika jer bi se mirovine usklađivale s onim parametrom koji bi u nekom razdoblju bio jači, primjerice dugoročno s rastom plaća u uvjetima očekivanog gospodarskog rasta ili trenutačno s rastućim troškovima života.
Osim formule za usklađivanje mirovina HSU se zalaže i za uvođenje instituta punog radnog staža.
“Ad hoc” promjene
– Tražimo da se od 1. siječnja sljedeće godine u mirovinsko zakonodavstvo uvede kategorija punog radnog staža. Smatramo da granica za odlazak u punu mirovinu, bez penalizacije, treba biti određana na 42 godine staža bez obzira na životnu dob. Treba ukinuti nepravdu prema ljudima koji su u svijet rada ušli rano i odradili između 39 i 42 godine, te zaslužuju punu mirovinu, navodi Branislav Jelenić, ističući kako se onima koji su navršili 65 godina života treba omogućiti puna mirovina bez obzira na godine staža.
HSU će se, nadalje, zalagati i za izuzimanje iz mirovinskog sustava svega što ne pripada kategoriji minulog rada, a riječ je o mirovinama ostvarenima po drugim osnovama, primjerice povlaštenim mirovinama i ostalome što je trenutačno ukorporirano u mirovinski sustav. Isto tako, HSU će inzistirati da se, kad je riječ o ovrhama, umirovljenicima ne smije blokirati više od jedne trećine mirovine, kao i to da se ukine sadašnje tripostotno izdvajanje za zdravstveno osiguranje za kategorije viših mirovina.
– Sve ovo tek je dio “ad hoc” promjena koje očekujemo u mirovinskom sustavu, dok se ne pristupi sustavnoj i cjelovitoj mirovinskoj reformi koja će dugoročno osigurati bolji položaj hrvatskih umirovljenika, zaključuje Jelenić.